Preporuke Venecijanske komisije i OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) se u kratkom roku mogu implementirati ako postoji politička volja, a sve partije, uključujući i one koji su donedavno bile na vlasti moraju preuzeti odgovornost, kako bi zajednički došli do rješenja u izbornom zakonodavstvu, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
U zajedničkom mišljenju VK i ODIHR-a, koje je nedavno objavljeno, navodi se da Nacrt zakona o izboru poslanika i odbornika treba dodatno unaprijediti i preispitati odredbe koje se, između ostalog, odnose na prebivalište, postupak glasanja i pravo osporavanja konačnih rezultata izbora.
ODIHR i VK preporučuju i da se nastavi s usklađivanjem različitih zakona vezanih za izbore kako bi se izbjegle pravne kolizije i riješili preostali nedostaci.
Direktor Građanske alijanse (GA) Boris Raonić, kazao je “Vijestima” da su preporuke ODIHR-a nakon prethodnih izbora, poruke iz izvještaja Evropske komisije i one iz zajedničkog izvještaja ODIHR-a i Venecijanske komisije konstanta i ako postoji politička volja - u kratkom roku se mogu implementirati.
“Suština je da partije u proces uđu bez želje da ucjenjuju podršku drugim pitanjima i sa željom za dijalog, a uz poznavanje standarda i podršku međunarodne zajednice lako bi se došlo do rješenja prihvatljivih svima”, ocijenio je Raonić.
On je istakao da je ovo jedan od testova za novu vlast kako vide inkluzivnost i dijalog u društvu, koji su do sada kritikovali sa mjesta opozicije.
Predstavnici Demokrata i Građanskog pokreta URA saglasni su da neka postojeća rješenja treba mijenjati, ali da o modalitetima treba postići širu suglasnost, s obzirom na to da je za ovu zakonsku materiju neophodna dvotrećinska većina u Skupštini. Dvotrećinsku većinu čini 54 poslanika od ukupno 81 koliko ih ima u parlamentu.
Generalni sekretar URA Mileta Radovanić kazao je da u toj partiji smatraju da treba što prije formirati novi skupštinski odbor za reformu izbornog zakonodavstva, što su više puta i naglašavali.
On je ocijenio da se preporuke OEBS-a i ODHIR-a ponavljaju godinama, na isti način kao i preporuke sa ostalih međunarodnih partnerskih adresa, navodeći da ih shvataju kao dobre smjernice za unapređenje ove oblasti:
“Pred nama je veliki zadatak koji moramo ispuniti”.
Radovanić je ocijenio da su preporuke i pokazatelj da prethodna vlast nije učinila ništa kako bi poziciju Crne Gore unaprijedila u različitim oblastima, “što je rezultiralo decenijskim tapkanjem u mjestu, zastojem reformi i usporavanjem tranzicije društva u istinsko, moderno, evropsko i građansko”.
“Svi politički subjekti, uključujući i one koji su donedavno bili na vlasti u Crnoj Gori, moraju shvatiti ozbiljnost trenutka i preuzeti odgovornost, kako bi zajednički došli do rješenja u izbornom zakonodavstvu i kako rezultate izbora više niko nikada ne bi dovodio u pitanje”, kazao je Radovanić.
On je istakao da se kao partija zalažu za uvođenje otvorenih lista u crnogorskom izbornom sistemu:
“U tom pravcu, za očekivati je da ćemo ući u izradu novog Nacrta zakona o izboru poslanika, a nadamo se da ćemo imati široki konsenzus u Skupštini povodom svih ovih izmjena koje će unaprijediti postojeće zakonsko rješenje”.
Generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, ocijenio je da postojeća zakonska rješenja treba da budu unaprijeđena, neka izmijenjena, a neka uređena na potpuno nov način.
“O modalitetima, odnosno da li usvajati nov ili mijenjati i dopunjavati postojeći zakon, potrebna je šira saglasnost imajući u vidu da je za ovu zakonsku materiju neophodna dvotrećinska većina u Skupštini. Takođe, potrebno je razmotriti i mišljenje da je postojeći zakonski tekst pretrpio brojne intervencije, pa je u pravno-tehničkom smislu opravdano donošenje novog”, pojasnio je Bogdanović.
On je podsjetio da su Demokrate u toku rada Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva predložile preko 16 zakonskih projekata, a među njima i Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika. Pivremeni parlamentarni odbor za reformu izbornog zakonodavstva prošle godine nije uspio da dovrši rad zbog nedostatka kvoruma, pa su se zato parlamentarni izbori 30. avgusta 2020. sprovodili u uglavnom u nepromijenjenim izbornim uslovima.
Potrebna šira saglasnost u vezi s uslovima prebivališta
Mileta Radovanić ocijenio je da posebno treba obratiti pažnju na ono što je podcrtano u izvještaju OEBS-a i ODHIR-a, a odnosi se na preispitivanje dužine prebivališta i zahtjeva sa odgovarajućom pravnom kompetencijom za biračka prava, poboljšanje propisa za registraciju kandidata i jačanje mjera protiv zloupotrebe državnih resursa. “Na tome moramo raditi zajedničkim snagama ako želimo iskorake”, rekao je Radovanić.
Boris Bogdanović ističe da je uslov koji se odnosi na prebivalište definisan Ustavom i da bi se promijenio i usaglasio sa preporukama, potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu i tropetinska na referendumu.
“Imajući to u vidu, jasno je da je potrebna šira saglasnost povodom ovog pitanja. Naravno, to zahtijeva šire konsultacije koje se svakako mogu očekivati u periodu pred nama”, istakao je Bogdanović.
Preporuka VK i ODIHR-a je da se ukine rezidencijalni uslov za nacionalne izbore:
“Čini se da je dužina prebavilšta od dvije godine za nacionalne izbore nerazumno ograničenje i u suprotnosti je s Kodeksom dobre prakse u izbornim pitanjima. Preporučuje se uklanjanje ove odredbe”.
Bonus video:
