"nadmetanja će imati dugoročne negativne posljedice"

CDT: Na popisu ne prikupljati podatke o naciji, religiji i jeziku

"Bolje informisani građani nemaju dilemu da je popis statistička akcija koja treba da olakša, podupre i usmjeri državne politike. Međutim, u Crnoj Gori vlada uvriježeno mišljenje da se popis odvija radi izjašnjavanja građana o vjeri, naciji i jeziku. Zbog toga je naš predlog usmjeren i na osnaživanje principa građanske države koje proklamuje Ustav. Njime se ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države, izuzev zaštite identiteta manjina, veže za etničku pripadnost građana"

50278 pregleda 2421 reakcija 336 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) zatražio je od najviših državnih zvaničnika i mandatara za sastav nove vlade, da se prilikom predstojećeg sprovođenja popisa stanovništva ne prikupljaju podaci o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti, kao i o jeziku.

Naredne godine očekuje se redovni popis, a licitiranja oko nacionalnog prebrojavanja su već počela.

U inicijativi piše da je ona u skladu sa budućim EU obavezama Crne Gore koje, kako se navodi, podrazumijevaju da se popisi sprovode registraciono, bez izjašnjavanja građana.

“Dosadašnji konvencionalni način prikupljanja i obrade podataka je prevaziđen, zastario i manje pouzdan. Vlada je u toku mandatnog perioda 2016-2020. godine počela pripremne aktivnosti u ovom pravcu, ali one nijesu završene na vrijeme, pa će se i ovaj popis sprovoditi na ovaj, konvencionalni način,” navodi CDT u dopisu.

U Crnoj Gori vlada mišljenje da se popis radi zbog izjašnjavanja o vjeri, naciji i jeziku: Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a
U Crnoj Gori vlada mišljenje da se popis radi zbog izjašnjavanja o vjeri, naciji i jeziku: Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-afoto: Boris Pejović

On je upućen predsjednicima države, Skupštine i Vlade, Milu Đukanoviću, Aleksi Bečiću i Dušku Markoviću, mandataru za sastav nove vlade Zdravku Krivokapiću, predsjednici Savjeta statističkog sistema Vesni Karadžić, direktorici Uprave za statistiku (Monstat) Gordani Radojević i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini.

Iz CDT-a tvrde da su u ovu priču ušli radi kvalitetnijeg demokratskog dijaloga relevantnih društvenih aktera o budućem popisu, a prije početka zvanične javne rasprave o novom tekstu zakona.

Objašnjavaju da su u prethodnih godina analizirali pozitivne i negativne efekte dosadašneg pristupa popisu i da je cilj inicijative, kako navode, osnaživanje poštovanja Ustava, prihvatanje modernih statističkih praksi prosvećenih društava i usmjeravanje politike sa nacionalnih na druga važna društvena pitanja.

“Bolje informisani građani nemaju dilemu da je popis statistička akcija koja treba da olakša, podupre i usmjeri državne politike. Međutim, u Crnoj Gori vlada uvriježeno mišljenje da se popis odvija radi izjašnjavanja građana o vjeri, naciji i jeziku. Zbog toga je naš predlog usmjeren i na osnaživanje principa građanske države koje proklamuje Ustav. Njime se ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države, izuzev zaštite identiteta manjina, veže za etničku pripadnost građana”, pojašnjavaju iz CDT-a.

Navode da bi nastavak dosadašnjih praksi značio nastavak politike razaranja društvenog bića Crne Gore na vjerske i nacionalne okvire i dodatno udaljavanje od principa građanske države.

“Shvatanje popisa kao takmičenja između Crnogoraca i Srba, Bošnjaka i Muslimana, kao nadmetanja građanskog i nacionalnog i slično, imaće dugoročne negativne posljedice za naše društvo. To se već moglo vidjeti u prethodnom desetogodišnjem periodu”, upozoravaju iz CDT-a.

Za političke snage važne vjerska i nacionalna pripadnost, građanima pravedna država: proslava izbornih pobjeda (arhiva Vijesti)
Za političke snage važne vjerska i nacionalna pripadnost, građanima pravedna država: proslava izbornih pobjeda (arhiva Vijesti)foto: Ivan Petrušić, Zoran Đurić

Podsjećaju da je Ustav dao odrednicu službenog i jezika u službenoj upotrebi, ali da izuzev ostvarivanja manjinskih jezičkih prava, ta informacija, navode, nema značajniju praktičnu upotrebu u pravnom sistemu.

Navode da opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju precizira kada se mogu koristiti jezici u službenoj upotrebi, tako da nije potrebna informacija o procentu građana koji ga govore.

“Ustav garantuje pravo na slobodu vjeroispovijesti i njime se ni na jedan način ne postavlja kao relevantna informacija o broju ili procentu vjernika pojedine vjerske zajednice, ateista ili agnostika. Pored ovoga, ni u toku dugotrajne i intenzivne debate o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, nijesmo mogli pronaći da je bilo ko od relevantnih aktera zagovarao uvođenje, na popisu zasnovanih, benefita ili ograničenja za osnivanje i funkcionisanje ovih zajednica. Podatak o vjerskoj (ne)pripadnosti, prosto nije od značaja za vođenje državnih politika”, kažu iz CDT-a.

Dodaju da razumiju da postoje građani i političke snage kojima su presudno važne vjerska i nacionalna pripadnost, ali da smatraju da su za građane važniji pravedna država, visina zarada, uslovi stanovanja, kvalitet usluga države, pravednija raspodjela dobara, rodna ravnopravnost.

”Nastavak dosadašnjih popisnih praksi značajno bi potrošio energiju i reformski kapacitet buduće vlade i u toku sprovođenja popisa i nakon njega”, rekli su iz CDT-a.

Radunović: Prvi put će ljudi slobodno reći ko su i šta su

Poslanik Slaven Radunović (DF) je tokom rasprave sa Andrijom Popovićem (LP) u Skupštini rekao da se sad pojavljuju priče o popisu i strahu od popisa.

„Prepali ste se što će prvi put u normalnim demokratskim uslovima ljudi moći da kažu ko su i šta su..“, rekao je Radunović.

Popović je odgovorio da u ovakvim uslovima CG teško da može izdržati takav popis, imajući u vidu podršku i kampanju iz Srbije“.

Njemačka, Francuska ne pitaju za naciju, Norveška za vjeru

Podatke o nacionalnoj pripadnosti ne prikupljaju Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Švajcarska, Luksemburg, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island…

“Podatke o vjerskoj pripadnosti ne prikupljaju: Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Luksemburg, Austrija, Poljska, Španija, Slovenija, Island, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Rusija… Podatke o jeziku ne prikupljaju: Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island, Sjedinjene Američke Države...”, rekli su iz CDT-a.

Navode da je predloženo u skladu sa Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta o popisu stanovništva i stanova budući da se u članu 4 taksativno navode obavezne teme, a vjera, nacija niti jezika nema među neizvedenim ili izvedenim obaveznim obilježjima popisa u EU.