"GRAĐANI DA NE PLAĆAJU DUGOVE NASTALE KORUPCIJOM"

Medojević: Država da traži od povjerilaca otpis dijela duga koji su dali korumpiranim vladama DPS

“Đukanovićev režim je od 2006. povećao dug za 3,3 milijarde eura, a nema novih fabrika, bolnica, škola, aerodroma, pruga, mostova, brodova i vrtića, dok ispod linije ekstremnog siromaštva živi preko 25 odsto populacije”, rekao je Medojević

26983 pregleda 78 reakcija 76 komentar(a)
Medojević, Foto: Boris Pejović
Medojević, Foto: Boris Pejović

Crnogorski građani ne treba da plaćaju dugove države nastale korupcijom, već bi ih trebalo proglasiti nepoštenim i tražiti od povjerilaca njihov otpis, saopštio je predsjednik Pokreta za promjene (PzP), Nebojša Medojević.

“Snažno se zalažem da se ti dugovi proglase nepoštenim i da država traži od povjerilaca otpis onog dijela duga koji su dali korumpiranim vladama Demokratske partije socijalista (DPS)”, naveo je Medojević u saopštenju.

On je podsjetio da je Crna Gora dužna skoro četiri milijarde eura i da će pitanje upravljanja enromnim dugom postati najvažnije.

“Đukanovićev režim je od 2006. povećao dug za 3,3 milijarde eura, a nema novih fabrika, bolnica, škola, aerodroma, pruga, mostova, brodova i vrtića, dok ispod linije ekstremnog siromaštva živi preko 25 odsto populacije”, rekao je Medojević.

On je dodao da je najveći dio pozamljenog novca završio je u džepovima DPS tajkuna, koji su poslovne poduhvate finansirali iz budžeta ili državnih fondova, posebno preko Investiciono razvojnog (IRF).

“Novac koji IRF dijeli tajkunima je pozajmljen. Kada tajkuni ne budu vraćali kredite, teret plaćanja će se prenijeti na poreske obveznike”, saopštio je Medojević.

On tvrdi da su vlade DPS-a pozajmljivale novac po skupim kamatama i tim parama finasirale biznis svojih tajkuna, a da dugove treba da vraćaju buduće generacije kroz veće poreze i manje zarade i penzije.

Medojević je objasnio da je pojam "nepoštenog duga" prvi put upotrebio profesor Pravnog fakulteta u Parziu i bivši ruski ministar, Aleksandar Sak 1927. godine i od tada se ta doktrina intenzivno razvija u ravni akademskih diskuija, ali i interesovanja civlinog društva, demokratskih emancipatorskih pokreta, sindikata i institucija međunraodnog pravnog poretka. “Prema porfesoru Saku, da bi neki državni dug bio nepošten, moraju se istovremeno zadovoljiti tri uslova – prvi, da narod jedne zemlje nije dao saglasnost za takve dugove, drugi, da novac nije korišćen u interesu države i naroda i treći, da su povjerioci bili upoznati sa pokvarenim i nepoštenim namjerama predstvanika režima koji je sklapao takve dugove”, rekao je Medojević.

On je dodao da je ta teorija dodatno razrađivana i da je postala posebno aktuelna zbog dužničke krize koja na globalnom planu postaje jedan od najvažnijih faktora koji utiču na ekspanziju gladi i sromaštva, pa smaim tim i socijalnih, etničkih, rasnih i religioznih konflikata.

Medojević je saopštio da su posljednjih godina kampanje za poništenje "nepoštenih dugova" rezultirale konkretnim političkim i pravnim akcijama, koje su u velikom broju slučajeva dovele do poništenja ili radiklanog otpisa dugova.

On smatra da se teško može naći bolji, plastičniji i jasniji primjer "nepoštenih dugova” od onih kada je Vlada preuzela dugove vlasnika Kombinata aluminijuma (KAP).

“Tada sam tražio da Skupština donese jednoglasnu odluku da se ugovor sa vlansicima KAP-a raskine zbog nepoštovanja, ali i obaveže Vlada da donese odluku da se ne plati ni cent dugova KAP-a, za koje je izvršna vlast dala garancije, zbog osnovane sumnje da se radi o nepoštenim i nelegitimnim dugovima”, rekao je Medojević.

Identičan status, prema njegovim riječima, ima i kredit od Exim banke za prioritetnu dionicu auto-puta Bar-Boljare, jer je cijena izgradnje opeterećena i nadoknadom za korupciju.

“Još jasnija je korupcionaška šema sa kreditima iz Abu Dabi fonda za poljoprivredu. Država je uzela kredit od 50 miliona USD za razvoj poljoprivrede i podijelila većinu sredstava isključivo firmama bliskim Agenciji za nacionalnu bezbijednost (ANB) i DPS. Kredite su dobile i kompanije Vektra, Carine, Milkraft, Gradina, “Goranović” i Franca”, naveo je Medojević.

On je kazao da novac nije upotrebljen namjenski, projekti nijesu realizovani, a država nije uzela dobre kolaterale, zbog čega joj ostaje da plati dug.

Medojević je saopštio da bi Crna Gora u sporu pred bilo kojim međunardonim sudom trebalo da dokaže da građani nijesu dali saglasnost, da novac nije potrošen u intersu naroda i države i da su kreditori znali za koje će namjene novac biti potrošen.

On smatra da bi pravna pozicija države pred međunardonim sudovima bila dodatno pojačana kada bi u međuvremenu novopostavljeni nezavisni državni tužilac podigao optužnicu protiv predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i njegovih saradnika.

“Tada bi ove dugove mogli da stavimo u kategoriju dugova despotskih, korupiranih režima, što bi nam dalo dodatne pravne argumenete u prilog stavu da dugove tajkuna ne treba da plaća država i pored formalno pravno legalno sklopljenih ugovora Vlade o preuzimanju garancija. U svakom slučaju, nova vlast ima priliku da pokaže političku volju u odbrani elementarnih interesa naroda i države i odbije da plati dugove koje su sklapali neka privatna lica na štetu države, a u svoju korist”, zaključio je Medojević u saopštenju.