NEMA SJEDNICA KOMISIJE ZA RAZGRANIČENJE

Tri godine bez sastanka o Prevlaci

“Želimo li 'suđenje bez namještanja rezultata', taj forum je od arbitraže mnogo manje upitan”, ocijenio je Rudolf Mlađi
250 pregleda 19 komentar(a)
Prevlaka
Prevlaka
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Komisija za razgraničenje Crne Gore i Hrvatske posljednji put se sastala prije tri godine, uprkos tome što bi pitanje Prevlake moglo da bude jedan od uslova za prijem u Evropsku uniju.

“Zadnji sastanak održan je još 2015. godine. Smatramo da bi bilo dobro nastaviti bilateralne pregovore u duhu dobrosusjedstva te koristeći pri tome dosadašnja iskustva bilateralnog pregovaranja o konačnom utvrđivanju granice, usprkos tome što do sada nije postignut dogovor”,  saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske.

Međutim, iz tog ministarstva poručuju kako još postoji neiskorišteni prostor za bilateralne pregovore o rješenju ovog spora.

Pitanje granice sa Hrvatskom biće jedan od uslova o pristupanju Crne Gore EU i njega bi trebalo riješiti do 2023. godine, objavio je “Jutarnji list” pozivajući se na strategiju Evropske komisije. 

Strategija za uspješan prijem Crne Gore i Srbije u EU biće obavljena 6. februara.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore poručili su, međutim, da ovo pitanje nije za njih prioritet.

“U ovom trenutku, postoji načelna saglasnost obje strane, dakle naša i Republike Hrvatske, da pokušamo da pronađemo bilateralno rješenje bez posredovanja treće strane. Međutim, ukoliko to ne bude moguće, spremni smo da zajednički, u dobroj vjeri, pristupimo međunarodnoj arbitraži, bilo nezavisnoj arbitraži ili pred Međunarodnim sudom pravde u zavisnosti od dogovora. Svakako ovo pitanje sada nije na dnevnom redu jer ono ni na koji način ne opterećuje naše odlične odnose, a kada dođe vrijeme za to, rješavaće se u već pomenutom pravcu,” rečeno je “Vijestima” iz ministarstva Srđana Darmanovića.

Vlada Crne Gore osnovala je Komisiju za razgraničenje 2008, a njen sastav je mijenjan 2013. 

Iz MVP  kazali su  da je Komisija pripremila dobru osnovu za nastavak rada na ovom pitanju, ali i najavili  moguće promjene u njenom sastavu.

Između Hrvatske i Crne Gore primjenjuje se privremeni režim razgraničenja utvrđen protokolom iz 2002. Granica na kopnu je u tom protokolu uređena tako da slijedi bivšu republičku granicu koju su stručnjaci tokom rada međudržavnih radnih grupa zajednički ranije utvrdili, tako da je sporniji dio razgraničenja na moru. 

Profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Puli, Davorin Rudolf Mlađi, rekao je  da se ovom pitanju nadležni nisu kvalitetno posvetili. 

“Mislim da smo do sada u crnogorsko-hrvatskim pregovorima mogli učiniti više, ali s druge strane - ako ne ide,  s rješavanjem spora pred trećom stranom ne treba odugovlačiti. Uvjeren sam da to nije potrebno ako ćemo iskreno pregovarati, s dobrim namjerama napretka po obje sredine,” kazao je za “Vijesti”.

Rekao je  da se trebaju poštovati zatečene granice iz doba posljednje faze mira a prije rata na ovom prostoru, a to je ono iz doba bivše SFRJ

“To je jedino moguće rješenje, a svako drugo je povratak na početak i podsjećanje na suluda vremena nasilja, bezumlja i primitivizma. Svaki građanin Crne Gore, pa i onaj koji Hrvatsku ne voli, zna da je u bivšoj SFRJ Prevlaka bila dio te države. Arbitraža nam ne treba, dovoljno je malo volje u duhu dobronamjernosti i gradnje bolje budućnosti,” kazao je Rudolf mlađi za “Vijesti”.

Profesor ističe i da rješavanje spora neće ići nikome na štetu.

“Prevlaka može biti jedino sigurnosno pitanje i Hrvatska će se obvezati da ni na koji način ne koristi to područje za štetu ili prijetnju susjedu. Iz Hrvatske se Crnogorcima neće osvećivati, a kako ćemo se opet naći u zajedničkom okviru, pod nekim oblikom zajedničkoga krova, ova bojazan je bespredmetna,” kazao je on.

Obje države su članice NATO, a Hrvatska je i članica EU.

Bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac kazao je da postoje svi preduslovi da to pitanje ne bude prepreka pristupanju, jer ono nije bilo ni kada je Hrvatska ulazila u EU.

Na pitanje koliko je realno da se čeka prije nego što se zatraži pomoć treće strane, Lukovac je kazao: “Nove okolnosti u Evropskoj uniji, kao i novi uslovi za prijem država ovog područja, nameću obavezu da se, saglasno dogovoru, što prije usaglasi mandat i zajednički povjeri Međunarodnom sudu pravde u Hagu, da konačno odluči o razgraničenju na prostoru Prevlake - na kopnu i moru”.

Rudolf: Sud je bolji od arbitraže

Profesor međunarodnog prava, Davorin Rudolf mlađi, smatra da Crna Gora i Hrvatska mogu na primjeru Piranskog zaliva naučiti kako treba rješavati ovakva pitanja u regionu.

“Iskustvo iz graničnoga spora sa Slovenijom uči nas da je Međunarodni sud u Hagu bolje jamstvo nepristrasnosti sudija nego arbitraža. Ako će spor rješavati treća strana, taj sud je u svijetu najugledniji i najprofesionalniji. Želimo li 'suđenje bez namještanja rezultata', taj forum je od arbitraže mnogo manje upitan,” ocijenio je Rudolf mlađi.

Njegov otac, Davorin Rudolf stariji, bio je glavni pregovarač Hrvatske sa Slovenijom.

Zagreb i Ljubljana trenutno vode spor oko ovog pitanja.

Slovenija insistira na primjeni arbitražne odluke, a Hrvatska je ne priznaje, već predlaže bilateralni dogovor o graničnoj crti.

Arbitražna odluka definiše cijelu graničnu crtu. Slovenija nije dobila traženi dodir sa otvorenim morem, ali je dobila veći dio Piranskog zaliva, koji je inače podijeljen crtom sredine. Na kopnu arbitražna odluka više odgovara hrvatskim početnim pozicijama u arbitraži, piše Radio Slobodna Evropa.