Parlamentarna većina je uspjela da za godinu pretvori Skupštinu u Vladin servis, sjednice na kojima je usvajano i po dvadesetak zakona trajale su po pola dana, a odsustvo opozicije iz parlamenta je samo olakšalo ubijanje parlamentarizma, poručio je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, dok poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Marta Šćepanović kaže da je Skupština sve radila u skladu sa Ustavom.
Iz redova opozicije, koja je bojktovala parlament od novembra, često su se čule optužbe da većina u parlamentu “provlači” štetne zakone, bez rasprave i izmjena u odnosu na ono što je Vlada predlagala. Ipak, do kraja godine u parlament su se vratili samo Demokratski front (DF), poslanici Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i Goran Radonjić, kao i Aleksandar Damjanović.
“Parlamentarna većina od 42 poslanika je uspjela da za godinu dana pretvori Skupštinu u servis izvršne vlasti, a pri tome je i potpuno obesmislila kontrolnu funkciju zakonodavne vlasti koja je prethodnih godina mukotrpno sticana”, rekao je Damjanović za “Vijesti”.
Damjanović navodi da je uz notorne činjenice da su sjednice na kojima je usvajano i po dvadesetak zakona trajale po pola dana, ili da maltene nije bilo rasprava oko brojnih izbora i imenovanja, o čemu, kako kaže, svjedoče skupštinski zapisnici sa zasjedanja s kraja 2016. i tokom gotovo cijele 2017. godine po crnogorsko društvo, odnosno javni interes, najviše štete izazvalo usvajanje velikog broja nekvalitetnih, a počesto i interesno motivisanih akata, predloga zakona i brojnih odluka.
“Izmjene Poslovnika Skupštine su prvi put donesene bez šireg konsenzusa i učešća opozicije, makar u raspravi o istom, a istovjetna je situacija i sa fiskalnom strategijom, koja je trebalo da predstavlja strateški okvir crnogorskih javnih finansija u narednom periodu, a ostala je faktički mrtvo slovo na papiru i pokriće nepopularnih i iznuđenih fiskalnih mjera aktuelne vlasti”, kaže Damjanović. On navodi da su predlaganje zakona po skraćenom postupku, brzopotezno zakazivanje sjednica u rokovim kraćim od poslovničkih, dostavljanje materijala za raspravu maltene na dan sjednica, čime su kršene osnovne poslovničke odredbe, fingiranje rada nelegitimnih skupštinskih radnih tijela u kojima sjede isključivo poslanici vlasti, dopisivanje amandmana od strane poslanika vlasti u saradnji sa pojedinim ministrima-predlagačima, čime su izbjegavane suvišne diskusije i škakljiva pitanja u okviru same Vlade, samo djelići iz arsenala kojim je vladajuća većina, polako i sigurno politički ‘ubijala’ crnogorski parlamentarizam.
“Odsustvo opozicije je samo olakšalo i ubrzalo ovaj proces, bez obzira na neumoljivu računicu brojki i većinu od 42 poslanika vlasti, koji su, uz malu medijsku propraćenost, a bez kritičkog diskursa u Skupštini, usvajali štetna akta iz oblasti javnih finansija, javnih nabavki, socijalne i dječje zaštite, državne i javne uprave, a nabrajanje bi potrajalo unedogled”, kaže Damjanović.
Šćepanović, sa druge strane, poručuje da je sve u skladu sa Ustavom. “Radili smo efikasno, usvajali smo zakone, ali svakako da je rad parlamenta u punom kapacitetu drugačiji”, kazala je Šćepanovićeva za “Vijesti” i dodala da je povratak opozicije u parlament ljekovit za sve.
Odbor za antikorupciju za godinu održao svega osam sjednica
Od formiranja aktuelnog saziva najmanje sjednica, kada su u pitanju radna tijela Skupštine, održao je Odbor za antikorupciju, koji je od formiranja parlamentarne većine, u novembru 2016, zasjedao svega osam puta. Jednu sjednicu više od tog radnog tijela održao je Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, dok je Odbor za rodnu ravnopravnost održao 10 sjednica. Najviše sjednica održao je Zakonodavni odbor – 43, zatim Odbor za ekonomiju koji je zasjedao 36 puta.
Bonus video:
