ANALIZA INSTITUTA ALTERNATIVA

Ključne poluge u pravosuđu i dalje kod DPS-a

Na prvim sjednicama Vlade uspostaviti novo Vijeće za nacionalnu bezbjednost i Biro za operativnu koordinaciju kako bi se omogućio pristup njihovim izvještajima koji mogu biti korisni za kreiranje odluka od važnosti za reformu bezbjednosno-obavještajnog sektora

57602 pregleda 83 reakcija 17 komentar(a)
U vrhu prioriteta nove Vlade i unapređenje svih oblika nadzora: Bajramspahićeva i Muk, Foto: PR Centar
U vrhu prioriteta nove Vlade i unapređenje svih oblika nadzora: Bajramspahićeva i Muk, Foto: PR Centar

Na prvim sjednicama Vlade treba uspostaviti novo Vijeće za nacionalnu bezbjednost i Biro za operativnu koordinaciju kako bi se omogućio pristup njihovim izvještajima, informacijama, odlukama koje mogu biti korisne za kreiranje odluka od važnosti za reformu bezbjednosno-obavještajnog sektora.

Ovo je jedna od preporuka Instituta alternativa u analizi “Nova Vlada i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala”, koji je juče dostavljen premijeru Zdravku Krivokapiću i ministrima a povodom Svjetskog dana borbe protiv korupcije 9. decembra.

U dokumentu se podsjeća na očekivanje dijela javnosti da nova vlast i Vlada zatru trag korupciji i organizovanom kriminalu, naročito na visokom nivou, odnosno, kako se navodi, prevashodno u odnosu na tajkune i visoke funckionere bivše vlasti.

Koje su prepreke i izazovi toga, da li je moguće imati profesionalne i nezavisne institucije koje mogu obezbijediti vladavinu prava i sa kojim će se ograničenjima sresti nova vlada u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, članovima Vlade odgovore su ponudili predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk i istraživačica javnih politika Dina Bajramspahić.

Oni podsjećaju da nova vlada nema kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, već bivša vlast koja je uticala na kadriranje u tim oblastima. To je istovremeno, dodaju, i ključna prepreka za ispunjavanje obećanja nove vlasti kada je u pitanju obračun sa kriminalom i korupcijom.

Komentarišući propise koji se tiču Agencije za nacionalnu bezbjednost i Upravu policije, koje su za razliku od pravosuđa u nadležnosti Vlade, podsećaju da već tokom decembra parlamentarna većina ima mogućnost da pokrene proceduru razrješenja direktora policije i otvori vrata za kadrovske reforme UP. Povod je izvještaj Odboru za bezbjednost Skupštine, koji direktor, u ovom slučaju Veselin Veljović dostavlja. U slučaju da poslanička većina zaključi da nema rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, može sugerisati smjenu Veljovića. Njegov odlazak već je nagovijestio vicepremijer Dritan Abazović, ali iz UP nije bilo potvrde te informacije.

Veljović
Veljovićfoto: Luka Zeković

Bajramspahićeva i Muk preproučuju da vlada ohrabri što više zainteresovanih kandidata da se prijave na javni konkurs za direktora UP i pomoćnike kako bi, navode, konkurencija dovela do najboljeg rešenja.

Predlažu da se zakonom objedini Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i Specijalno policijsko odjeljenje, koji bi zatim kao jedan resor sarađivali sa Specijalnim državnim tužilaštvo. U IA smatraju, kako navode, članovi tog novog sektora treba da prođu bezbjednosne provjere koji su prošli službenici Specijalnog odjeljenja, uključujuči poligrafsko ispitivanje.

Na čelu Sektora za organizovani kriminal UP je Zoran Lazović, bivši operativac ANB koji je trebalo da bude penzionisan tokom reforme obavještajnog sektora, ali do toga nije došlo. Specijalnim policijskim odeljenjem rukovodi Dragan Radonjić.

U analizi se predlaže i da se unaprijedi saradnja objedinjenog i sektora kriminalističke policije, pri kome je služba za mjere tajnog nadzora.

Radonjić
Radonjićfoto: Savo Prelević

“Novo rukovodstvo će se u policiji, ali i u službama sa kojima neposredno sarađuje suočiti sa otporom promjenama. Razlozi otpora mogu biti višestruki: partijska identifikacija sa odlazećim režimom, uprljana biografija, pripadnost različitim klanovima unutar policijske organizacije, povezanost sa organizovanim kriminalnim grupama, navika uživanja u privilegijama i neodgovornosti”, zaključuju Bajramspahićeva i Muk.

Oni predlažu da se u vrhu prioriteta nove Vlade nađe i unapređenje svih oblika nadzora, dok je zadatak MUP-a da unaprijedi one mehanizme kojima raspolaže, odnosno unutrašnju kontrolu i upravni nadzor.

“Brojni video-snimci i izvještaji o zloupotrebi ovlašćenja i torturi kao sredstvu za iznudu priznanja i naša posredna saznanja o visokom stepenu korišćenja takvih praksi u radu policije, govore u prilog teze da postoji dominantna nesposobnost ili nespremnost da se koriste sofisticiranija sredstva policijskog operativnog rada i djeluje u okvirima zakona i ljudskih prava.

DPS-u nije u interesu da u Tužilaštvo dođu najbolji i beskompromisni kadrovi

Bajramspahićeva i Muk podsjećaju da je za reformu Specijalnog državnog tužilaštva potreban novi glavni specijalni tužilac, ali da je aktuelni u junu ove godine imenovan na petogodišnji manadat i ne planira ostavku. Zakonom je propisano, navode, da se GST može razriješiti ako je pravosnažnom presudom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, ili za najteže disciplinske prekršaje, kao što je “nestručno ili nesavjesno” obavljanje tužilačke funkcije. Za novog GST je potrebno najprije izabrati novog VDT i novi Tužilački savjet koji su spremni da ga imenuju.

U analizi se podsjeća i da je za novog VDT potreban predlog TS i podrška tropetinske većine poslanika u drugom krugu glasanja u Skupštini. Potrebna većina poslanika za izbor VDT, osim 41 poslanika vladajuće većine, zahtijeva podršku dva poslanika SDP-a, dva poslanika albanskih koalicija, tri poslanika Bošnjačke stranke (BS) i najmanje jednog poslanika DPS-a. Prethodno se oko imena kandidata za VDT mora usaglasiti 41 poslanik raznorodne parlamentarne većine, navode.

“Čak i da nova parlamentarna većina ima najbolji usaglašeni predlog, prihvatljiv za SDP, BS i albanske poslanike, taj jedan neophodni glas DPS-a i dalje kontroliše opozicioni DPS kojiem nije u interesu da na ovo mjesto dođu najbolji i beskompromisni kadrovi. Ne samo iz razloga što su makar neki djelovi DPS-a lično i poslovno zainteresovani da sve ostane nepromijenjeno, već i što im politički ne odgovara uspjeh u reformi tužilaštva i dobri rezultati u borbi protiv korupcije. Proces pregovora neće biti nimalo jednostavan, a i pored interesa domaće i međunarodne javnosti za snažniju borbu protiv korupcije, što uključuje i deblokadu tužilaštva, krajnji dogovor može biti i truli kompromis”, navodi se.

Ukoliko bi do toga došlo, u IA smatraju da odlukom TS treba povećati broj specijalnih tužilaca, koji bi, navode, bili izabrani na javnom konkursu iz šireg kruga pravnih profesionalaca, a što bi pomoglo zaobilaženju problema sa postojećim kadrovima u SDT-u.

SDT neće krenuti od nule, postoje brojne prijave za organizovani kriminal i korupciju

“Nova parlamentarna većina ne smije pod plaštom reformi pokušati da preuzme političku kontrolu nad Tužilačkim savjetom, već da stvori uslove za izbor kompetentnih i nezavisnih ličnosti, koje će nadživjeti političke turbulencije... Istinski nezavisno specijalno državno tužilaštvo (SDT) sa novim rukovodstvom, može izvršiti reviziju svih krivičnih prijava za visoku korupciju koje su proteklih godina podnijele nevladine organizacije, političke partije, pojedinci, a po kojima SDT nije postupao ili su odbačene bez valjanog obrazloženja. Pri tom, treba objektivno primijetiti da se, makar u oblasti organizovanog kriminala, ne kreće od nule, te da postoje i pozitivne pretpostavke uspostavljene tokom ranijeg perioda”, navode u IA.

Prioriteti Agencije za sprečavanje korupcije

Prioriteti Agencije za sprečavanje korupcije su zakonitost, usklađenost djelovanja sa legislativnim okvirom, moralnim normama i profesionalnim standardima, proaktivan pristup i transparentnost u misiji odlučne zaštite javnog interesa i doprinosa daljoj izgradnji ambijenta povjerenja građana u javnu upravu i pravnu državu, saopštili su „Vijestima“ iz ASK.

Povodom Svjetskog dana borbe protiv korupcije ukazuju da uvažavaju značaj medija i NVO sektora, i da u odnosima sa njima razvija politiku „otvorenih vrata“, koja podrazumijeva razmjenu informacija i otvorenost ka inicijativama koje podržavaju transparentnost i jačanje borbe protiv korupcije.

“Vjerujemo da odgovorno djelovanje na ostvarivanju prioriteta i kontinuirana težnja ka poboljšanju efikasnosti vode ka snaženju povjerenja javnosti u ASK...”navode iz ASK.

Preporučujemo za Vas