šta piše u predlogu zakona o državnim službenicima?

Zakon protiv diskriminacije ili prolaz u „dubinu”?

Predlagači izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima navode da je aktuelno zakonsko rješenje neustavno jer narušava princip pretpostavke nevinosti 

29646 pregleda 99 reakcija 42 komentar(a)
Treba olakšati kriterijume: Dio nove skupštinske većine, Foto: Luka Zeković
Treba olakšati kriterijume: Dio nove skupštinske većine, Foto: Luka Zeković

Grupa poslanika vladajuće koalicije predložila je izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima kojima traže smanjenje neophodnog radnog staža za pojedine funkcije u državnoj upravi i ukidanje zakonske odredbe koja onemogućava zapošljavanje osoba protiv kojih je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti.

Važećim zakonom je predviđeno da “u državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti”, a predlagači izmjena predlažu da se izbriše dio rečenice “protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnost”.

Navode da je norma “protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti”, bila u suprotnosti sa Ustavom i kao takva još i eliminatorna, te da je neophodno brisati, jer narušava ustavni princip pretpostavke nevinosti.

Izmjene i dopune zakona prije dva dana su predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću dostavili predsjednici poslaničkih klubova vladajuće većine - Branko Radulović (Deokratski front-PzP), Slaven Radunović (DF-NSD, DNP, UCG, RP), Dragan Ivanović (SNP), Boris Bogdanović (Demokrate-Demos) i Miloš Konatar (Crno na bijelo).

Konatar navodi da su izmjene u skladu sa Ustavom Crne Gore koji postavlja pretpostavku nevinosti u članu 35.

“Vrijeme je da se zaustavi bilo kakva diskriminacija ljudi imajući u vidu mogućnost političke zloupotrebe krivičnog postupka. Diskriminacija je moguća imajući u vidu i postojeći Zakon o radu, po kome se protiv trenutno zaposlenog lica može voditi krivični postupak ili čak može biti osudjen na kaznu manju od 6 mjeseci, a da tome licu ne prestane radni odnos. Podsjetiću vas da smo u "aferi Ramada" imali pravosnažno osudjena lica koja su nesmetano nastavila svoj rad u državnoj upravi. Sa druge strane onaj ko hoće da se zaposli, a protiv koga se samo vodi postupak, koji može da se završi obustavljanjem ili oslobadjajućom presudom, ne može ni konkurisati niti biti zapošljen. Dakle, jasna je diskriminacija i mogućnost političke zloupotrebe krivičnog postupka prema neistomišljenicima, pogotovo imajući u vidu karakter vladanja režima pod DPSom. Suština predloženih izmjena Zakona jeste upravo da se prekine sa diskriminacijom po bilo kom osnovu i razmontira zatvoreni sistem partijskog zapošljavanja DPSa u državnoj upravi”, riječi su Konatara.

Konatar
Konatarfoto: Screenshot

Poslanici traže da se zakonski mijenja potrebno radno radno iskustvo za odgovarajuće zvanje, gdje se uglavnom traži manji broj godina radnog iskustva nego što je sada predviđeno.

"Ovo je zakon protiv diskriminacije onih koji nisu zahvaljujući partijskom zapošljavanju Demokratske partije socijalsita uspjeli da stiču radno iskustvo ili su ga sticali van javnog sektora, na onim ostrvima slobode kao što su pojedine privatne kompanije koje nijesu bile pod kontrolom bivše vlasti. Dakle, ovo je zakon koji će svima dati šansu, bez obzira na njihovu partijsku, ili bilo koju drugu pripadnost. Procedure odabira će biti nepristrasne i objektivne, ali se samo daje šansa i onima koji je do sad nijesu imali. Ovaj zakon će stoga i dovesti do većeg broja prijavljenih, samim tim i veće konkurencije kandidata, pa upravo je to najbolji metod za odstranjenje partijskog zapošljavanja. Konkurencija je recept za liječenje partijskih i svakih drugih monopola, a ovim rješenjima do nje upravo dolazi", smatra poslanik i potpredsjednik Demokrata Vladimir Martinović.

Konatar poručuje da se u Crnoj Gori mora razmontirati zatvoreni sistem partijskog zapošljavanja u državnoj upravi koji je kreirao DPS sa svojim satelitima.

“Upravo zato su predložene izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima kako bi omogućili i drugima koji nisu u evidenciji sigurnog glasa DPSa da konkurišu za pozicije u državnoj upravi. Dakle, osnovna namjera je mogućnost provjetravanja i otvaranja zatvorenog i zarobljenog sistema zapošljavanja u državnoj upravi. Bez ovih izmjena, ne možemo govoriti o istinskoj konkurentnosti za mjesta u javnoj upravi, jer bi bez liberalizacije uslova državna uprava bila dominatno rezervisana za dosadašnje kadrove. Nama je u ovom trenutku upravo potrebna svježa krv i nova energija, što su najbolje pokazali i novi ministri i ministarke”, objašnjava Konatar.

Predlogom se traži da za starješinu organa uprave može biti imenovana osoba koja ima VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja, a da se briše ostatak rečenice koji je predviđao da pored tog uslova kandidat može imati “ili devet godina radnog iskustva na drugim poslovima, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano”.

Predlaže se i da sekretar ministarstva i generalni direktor u ministarstvu, pomoćnik starješine organa uprave, pomoćnik starješine službe Vlade i pomoćnik direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, Fonda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za zapošljavanje, Fonda rada i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, ima tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja. Važećim zakonom je predviđeno da te poslove mogu obavljati osobe koje imaju tri godine iskustva na poslovima rukovođenja ili osam godina na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta za koje je objavljen konkurs, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

“Posebno se vodilo računa da se ukloni prepreka koja je predviđala kao kriterijum da je kandidat radio na nekom rukovodećem mjestu pet ili tri godine... U tim slučajevima norme su precizirane i kao kriterijum se navode godine iskustva (radnog staža), što je kroz sistem provjere znanja i sposobnosti sasvim dovoljno i otklanja opasnost od potencijalne pojave diskriminacije, te šanse kandidata dovodi u ravan jednake početne pozicije”, navode predlagači u obrazloženju.

Martinović ističe da Ustav zabranjuje diskriminaciju da se zato sistem mora otvoriti i za one koji su godinama bili diskriminisani ili prikraćeni u pravu na jednakost šansi.

“Ovo je zakon koji će svima dati šansu”
“Ovo je zakon koji će svima dati šansu” foto: Savo Prelević

"Ovim zakonom se samo daje šansa i ništa više. I ranije, vršeći vlast u pojedinim opštinama, nigdje nije bilo prigovora da se bavimo partijskim zapošljavanjem, a lokalne javne uprave gdje Demokrate vrše vlast, bile su primjer kompetentnosti i profesionalnosti. Diskriminatornim kriterijumima, koji su sad na snazi, eliminiše se 14000 visokokoškolaca na birou, a štite oni koji su u sistemu preko partijske veze dobili posao. To se mora ispraviti i mora postojati jedan stepen socijalne osjetljivosti, a ovaj zakon to posjeduje", poručio je Martinović.

U odnosu na važeći zakon, poslanici traže i izmjenu perioda na koji osoba može biti postavljena kao v.d. i proširuje krug lica koja mogu biti postavljena. Umjesto najduže šest mjeseci, predloženim izmjenama zakona u slučaju prestanka mandata starješini organa uprave, odnosno službe ili licu koje vrši poslove visokog rukovodnog kadra može se odrediti vršilac dužnosti do imenovanja, odnosno postavljenja u skladu sa zakonom, najduže do godinu dana. Za v.d. shodno traženim izmjenama može biti određena osoba koja je van organa državne uprave…

Predviđeno je da se doda novi član koji je prelazna odredba ovog zakona, a koji propisuje da će se akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji državnih organa i pravnih lica uskladiti sa ovim zakonom u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Predlagači izmjena i dopuna zakona navode da se promijenio kontekst u kome treba ubrzati reformske procese i ohrabriti depolitizaciju državne uprave.

“Da bi podstakli pojavu što većeg broja kandidata, te otvorili državnu upravu za ulazak novih kadrova, a samim tim i novih pogleda, znanja, ideja, treba olakšati kriterijume i time uspostaviti antidiskriminatorske principe”.

Navode da će tako postavljen sistem zapošljavanja doprinijeti pojavi pluralizma mišljenja, većem broju ideja i inicijativa “bez čega nema suštinskog napretka državne uprave ka idealu da postane servis građana”.

Izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima nova većina najavila je sredinom novembra nakon sastanka sa predsjednikom Vlade, a tadašnjim mandatarom Zdravkom Krivokapićem, kako bi se razjasnila preostala pitanja vezana za delegiranje kadrova po dubini u novoj državnoj administraciji.

Tada je saopšteno da će izmjene Zakona biti donijete do Nove godine, da bi se omogućio proces provjere sadašnjih nosilaca državnih funkcija ispod mjesta državnih sekretara.

“Pristupićemo zakonskom rješenju da svi rukovodeći kadrovi... prođu jednu vrstu reizbora, da se ponovo provjere njihove reference i uđu u takmičenje sa svim građanima koji imaju reference, ali ovog puta bez onoga da moraju da imaju knjižicu DPS-a”, kazao je tada Slaven Radunović iz DF-a.

Iz Ministarstva javne uprave je tada saopšteno da su važeći Zakon o državnim službenicima i namještenicima Evopska komisija i međunarodni partneri prepoznali kao primjer dobre prakse EU u ovoj oblasti.

“Važeći zakon obezbjeđuje neophodne uslove za selekciju i odabir najboljih kadrova, što podrazumijeva da je postupak otvoren i dostupan svim zainteresovanim kandidatima i da svi kandidati podliježu posebnom sistemu provjere, što u konačnom omogućuje izbor najkvalitetnijih kadrova”.

Borančić: Otvorili vrata za masovno namještanje svog kadra

Portparol opozicione Liberalne partije Amar Borančić kazao je “Vijestima” da su predstavnici vlasti predlogom izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima otvorili vrata za masovno namještanje svog kadra:

“Godine iskustva, godine staža i rad na rukovodećem položaju u određenoj djelatnosti potpuno su desetkovani, svedeni na minimum i više ništa ne znače. Ukinut je i član koji onemogućava zapošljavanje lica protiv kojih je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti, dakle teže krivično djelo”.

Iz drugih opozicionih partija, kojima su poslata pitanja, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”.

Borančić je ocijenio da bi promjenom zakona rukovodioci, načelnici i najveći funkcioneri države mogle biti i krivično gonjene osobe, koje nemaju gotovo nikakvog prethodnog iskustva na takvom poslu.

“Na ovaj način udaren je temelj za potpuno urušavanje svakog autoriteta i integriteta državne uprave za račun sitnih partijskih interesa vlasti. Da je sve ovo urađeno sa predumišljajem govori i obrazloženje kojim sebi prave alibi i neistinito navode da ‘Ne postoje izvori prava Evropske unije, niti potvrđene međunarodne konvencije, sa kojima je potrebno usaglasiti ovaj zakon’. Ovo se navodi upravo kao alibi da se ovo rješenje ne bi moralo slati na usaglašavanje sa EU i standardima EU, jer bi onda dobili jasan odgovor da je ovo neprihvatljivo”.

SD i SDP traže ukidanje Uredbe o državnoj upravi

Iz Socijaldemokratske partije i Socijaldemokrata juče su pozvali Vladu da ukine Uredbu o dopuni uredbe o načinu organizacije državne uprave kojom mijenja Zakon o budžetu za 2020. jer ocjenjuju da nije donesena u skladu sa zakonom.

Potpredsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović kazao je da je Vlada usvajanjem Uredbe prekršila i Ustav i Zakon o budžetu za 2020. godinu: “Na taj način ne samo da je ušla u zonu protivpravnog ponašanja, budući da aktom niže pravne snage mijenja akt više pravne snage, nego i nezakonitog raspolaganja budžetskim sredstvima”.

On je ocijenio da ništa manje opasno nije ni preuzimanje nadležnosti Skupštine, koja jedina zakonom može potrošačkim jedinicama omogućiti raspolaganje budžetskim sredstvima.

Član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković je juče pozvao Vladu da ukine Uredbu i “odustane od kršenja zakona i Ustava sa čim je počela već u prvoj nedjelji svog mandata”:

“Sve što namjerava može se i mora uraditi na zakonit način, a tek kada se uvedu u zakonske okvire možemo govoriti o kvalitetu rješenja”.

Vlada je Uredbu usvojila na sjednici u četvrtak, kada je saopšteno da se, imajući u vidu urgentnost u uspostavljanju sistema plaćanja i redovnog servisiranja obaveza države u 2020. godini, dopunom propisa reguliše način upravljanja i raspolaganja sredstvima utvrđenim Zakonom o budžetu za 2020. Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević je na posljednjoj sjednici Administrativnog odbora predložio da taj odbor pozove nekog iz Vlade da objasni kako izvršna vlast misli da Uredbom može da mijenja Zakon.

“Ovom uredbom, ministarstva će upravljati i raspolagati sredstvima u Budžetu za 2020. I onda su dolje navedena ministarstva koja ne postoje u zakonu o budžetu za 2020.”, kazao je Konjević.

Član odbora Vladimir Martinović (Demokrate) je poručio Konjeviću da ukoliko smatra da nova Vlada nešto nije uradila u skladu sa Zakonom, da reaguje u skladu sa važećim propisima.

Preporučujemo za Vas