Bogdanović: Poštovali smo dogovor, a ostali bez funkcija

Svako treba da dobije priliku da predloži stručne kadrove na odgovorne političke pozicije Skupština neće više biti “protočni bojler”, kaže za “Vijesti” Boris Bogdanović

45835 pregleda 843 reakcija 95 komentar(a)
Bićemo ozbiljan i odgovoran zakonodavni filter: Bogdanović, Foto: Savo Prelević
Bićemo ozbiljan i odgovoran zakonodavni filter: Bogdanović, Foto: Savo Prelević

Predsjednik Poslaničkog kluba koalicije “Mir je naša nacija”, Boris Bogdanović, ocijenio je da je nepravda da Demokrate kao pojedinačno najjača partija u vladajućoj parlamentarnoj većini nemaju nijednog člana Vlade.

On je kazao da su jedina koalicija bez predstavnika u Vladi i da vjeruje da će je Vlada i njeni ministri uskoro ispraviti.

“Ako je dogovoreni princip da nema partijskih funkcionera na pozicijama ministara i državnih sekretara, onda neka taj princip važi za sve. Međutim, ukoliko je princip da partijski funkcioneri mogu biti državni sekretari, onda neka isti važi za sve pobjedničke koalicije srazmjerno procentu učešća u parlamentarnoj većini”, rekao je Bogdanović u intervjuu “Vijestima”.

Nedavno ste rekli da je imenovanjem pojedinih državnih sekretara u ministarstvima, prekršen princip da ta mjesta u Vladi neće pokrivati partijski funkcioneri. Da li ste razočarani takvim pristupom?

Demokratska Crna Gora je, u kontinuitetu, tokom cjelokupnog pregovaračkog procesa pokazala najveći mogući nivo kooperativnosti, ne želeći da utiče ili se bilo kojim postupkom miješa u posao premijera (Zdravka) Krivokapića, uprkos učestalim i, usudiću se reći, čestim promjenama metodologije u izboru personalnog sastava izvršne vlasti. Sve što je zatraženo od koalicije “Mir je naša nacija” blagovremeno je ispunjeno do posljednjeg slova. Bez obzira na to što je posljednja metodologija kadriranja podrazumijevala princip isključivanja političkih funkcionera iz učešća u Vladi, dakle - na pozicijama potpredsjednika, ministara i državnih sekretara, uz izuzetak lidera URA-e na poziciji potpredsjednika Vlade, mi smo podržali i takav model rukovodeći se prije svega opštim, a ne partijskim interesima.

Predsjednik Vlade, a tadašnji mandatar nam je jasno saopštio da će ministri birati svoj kabinet, uključujući i državnog sekretara, što smo i pozdravili i sa time se saglasili. Međutim pojedini članovi Vlade i Vlada u cjelini odlučili su da na pozicije generalnih sekretara ipak predlože partijske funkcionere, što takođe ne mora biti sporno ako Vlada obezbijedi zastupljenost sve tri pobjedničke koalicije unutar izvšne vlasti, odnosno obezbijedi ravnotežu unutar parlamentarne većine.

Nemamo ništa protiv gospode (Zoran) Miljanića, (Rade) Miloševića ili (Veljo) Čađenovića, ali ako je došlo do promjene metodologije, insistiramo da se ista primjeni u odnosu na sve tri koalicije srazmjerno procentu učešća u parlamentarnoj većini. Neosnovano je da se ekskluzivitet kršenja dogovorenih principa omogući samo pojedinim koalicijama uz kontinuiranu diskriminaciju drugih, većih koalicija i partija. Demokrate kao pojedinačno najjača partija u vladajućoj parlamentarnoj većini nemaju niti jednog člana Vlade i jedina smo koalicija bez predstavnika u Vladi. Iz ovih razloga, naša reakcija je potpuno opravdana sa političkog i moralnog aspekta i vjerujemo da će Vlada i njeni ministri uskoro ispraviti navedenu nepravdu, jer ovakvo postupanje sigurno nijesmo zaslužili.

Na koji način ćete zahtijevati da se ispoštuje jednak pristup prema ostalim konstituentima parlamentarne većine?

Ako je dogovoreni princip da nema partijskih funkcionera na pozicijama ministara i državnih sekretara, onda neka taj princip važi za sve. Međutim, ako je princip da partijski funkcioneri mogu biti državni sekretari, onda neka isti važi za sve pobjedničke koalicije srazmjerno procentu učešća u parlamentarnoj većini. Demokrate u svojim redovima imaju na stotine stručnih i kompetentnih kadrova koji mogu da odgovore svim pozicijama u sistemu državne uprave, lokalne samouprave i javnih preduzeća. Odgovorno tvrdim da je to pravilno i pravedno, a znamo i da je svaka selektivna pravda gora od nepravde. Dakle, ukoliko se držimo usaglašenih principa, dogovor je lak i veoma jednostavan. Svako treba da dobije priliku da predloži stručne kadrove na odgovorne političke pozicije, srazmjerno svojoj političkoj snazi koja je izračunata u poslaničkim mandatima na osnovu izražene volje građana Crne Gore.

Najavljeno je da u ovom sazivu Skupština više neće biti “protočni bojler” za predloge Vlade i da će jačati njena kontrolna uloga. Na koji će način će Poslanički klub Demokrate - Demos tome doprinijeti?

Ako bi se svi predlozi Vlade usvajali u obliku koji je dostavljen, onda bi Skupština predstavljala samo “protočni bojler” i instituciju samo forme radi, a njeni poslanici bili bi uslužni servis Vlade, tzv. “poslanici-tasteri”. To se više nikada neće desiti.

U Skupštini sve počinje i tu se sve završava. Vlada je izvršni organ koji crpi legitimitet upravo od Skupštine, sprovodi odluke Skupštine i za svoj rad odgovara Skupštini. Ja jedino mogu da vidim takav položaj i takvu ulogu našeg parlamenta.

U tom smislu klub poslanika “Demokrate-Demos-Mir je naša nacija” će sa pažnjom i posvećenošću svaki akt koji bude ušao u skupštinsku procedure razmotri i dati konkretne prijedloge i ocjene. Bićemo ozbiljan i odgovoran zakonodavni filter, ali i podrška Vladi. Ukoliko Vlada bude radila pošteno i u skladu sa Ustavom, a u korist Crne Gore i njenih građana bićemo najbolji partneri koje Vlada ikad može imati. To je riječ koju sam dao u crnogorskom parlamentu i koju ću sigurno održati.

Da li vaš Klub poslanika ima spremne neke predloge zakona koje će dostaviti Skupštini na razmatranje?

Kao što je poznato javnosti, naš Poslanički klub je i u prethodnom sazivu imao veoma aktivan rad na kreiranju zakonskih projekata i najboljih zakonskih rješenja. Podsjetiću da smo u okviru rada u Odboru za sveobuhvatnu refomu izbornog i drugog zakonodavstva kreirali i predložili 16 zakonskih projekata koji sadrže više od 200 konkretnih rješenja usaglašenih sa međunarodnim standarima i najboljim evropskim praksama. Dakle, svi ti zakonski projekti su spremni i uz prilagođavanje novim dostignućima i zahtjevima, biće ponuđeni na razmatranje u okviru odgovarajućih procedura.

Takođe, radimo i na setu zakonskih rješenja u oblasti socijalne politike. Kao predvodnici borbe za prava majki sa troje i više djece, kao i prava djece na dječiji dodatak i besplatno osnovno obrazovanje, ponudićemo najrealnija moguća rješenja za ostvarivanje tih prava.

Ono što je veoma važno i na čemu posvećeno radimo, jesu reforme koje treba da pojačaju nezavisnost svih institucija što su očekivanja i naših evropskih partnera.

U ovoj fazi parlamentarnog rada, aktivno radimo na izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine, prikupljamo informacije i uporedna iskustva za kreiranje Zakona o Skupštini Crne Gore i zajedno sa ostalim članovima radne grupe pripremamo Predlog odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Neko je pobrkao lončiće, Centralna banka ili opozicija

Kako komentarišete prve poteze Vlade i zaduživanje države od još 750 miliona eura da se nadoknadi manjak u državnoj kasi za iduću godinu?

Za odluku o zaduženju nije konsultovan niko iz Demokratske Crne Gore, pa nismo ni bili u prilici da utičemo ili pak razmotrimo takvu odluku. U skladu sa tim, mogu samo da se zadržim na nivou uvjerenja da je Vlada donijela najbolju moguću odluku u ovom trenutku. Prije svega zato što znamo šta smo u kasi zatekli i sa kakvim finansijskim dubiozama se suočavamo. Svakako biće prilike za dublju analizu predmetne Odluke kada Vlada dostavi poslanicima Skupštine kompletnu dokumentaciju, koja je razmatrana na sjednici Vlade. Ono što ne smijemo zaboraviti i ono što je dobro, Odluku o zaduženju podržala je Centralna banka, čije rukovodstvo je birala sadašnja opozicija, koja kritikuje zaduženje. Rekao bih da je neko pobrkao lončiće, a ko vidjećemo, da li Centralna banka ili opozicija.

Sve u svemu, volio bih da baš ova Vlada prekine politiku kontinuiranog zaduživanja i sprovede reforme koje će smanjiti spoljno-trgovinski deficit, povećati broj zaposlenih kao i standard građana, a sve to uz održavanje stabilnosti finansijskog sistema i smanjenja potrebe za zaduživanjem. Dakle, refleksije odluke o zaduživanju na cjelokupan sistem tek treba da uslijede, ali vjerujem da će biti usmjerene u pravcu oporavka javnih finansija i privrede države.

Bonus video: