logične ako se želi ići u pravcu profesionalizacije državne uprave

Izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima: Ima napretka, ali i prostora za manipulacije

"Svi u ovoj državi dobro znaju da je državna uprava, koju je ustanovila bivša vlast, bila u najvećoj mjeri uprava slijepih partijskih poslušnika, a ne slobodnomislećih profesionalaca i stručnjaka, koji će raditi samo po zakonu i u javnom interesu, odnosno za dobrobit svih građana”, rekla je Mrdović

45432 pregleda 143 reakcija 42 komentar(a)
DPS zakonom zacementirao državnu upravu, Foto: Savo Prelević
DPS zakonom zacementirao državnu upravu, Foto: Savo Prelević

Najavljene izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima olakšaće prohodnost i kadrovsku konkurentnost, ali produžavanje v. d. stanja sa šest mjeseci na godinu je problematično iz više razloga, smatraju sagovornici "Vijesti".

Izmjene i dopune zakona Skupštini su u petak dostavili predsjednici poslaničkih klubova vladajuće većine. Izmjenama, osim smanjenja neophodnog radnog staža za pojedine funkcije u državnoj upravi, traže i ukidanje zakonske odredbe koja onemogućava zapošljavanje osoba protiv kojih je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Predlažu i da se mijenja potrebno radno radno iskustvo za odgovarajuće zvanje, odnosno da broj godina radnog iskustva bude manji nego što je sada predviđeno.

Pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu Ines Mrdović naglasila je da ove izmjene Zakona nijesu dovoljne, već da tek treba da uslijede suštinske i korjenite reforme kompletne javne uprave radi profesionalizacije i depolitizacije kadra.

Milena Muk iz Instituta alternativa (IA) podsjeća da su v. d. pozicije do sada bile podložne zloupotrebama.

"Na v. d. pozicije se imenuje samo neko ko ispunjava uslove tog radnog mjesta. Nema nikakvog testiranja i to je prelazni period dok se ne sprovedu javni konkursi, koji se mogu sprovesti u toku dva mjeseca. V. d. pozicije su do sada bile podložne zloupotrebama i činjenica je da su nezakonito obnavljani mandati vršilaca dužnosti, koji treba da traju najduže šest mjeseci. Međutim, prethodno kršenje zakona ne treba da bude izgovor da se ono ugradi u nova rješenja“, kazala je Muk.

Milena Muk
Milena Mukfoto: Balša Rakočević

Ona dodaje da je preporuka IA bila da se na mjesta vršioca dužnosti postavljaju zaposleni unutar tih institucija čime se one dugoročno štite od neprimjernih uticaja, i čuva se institucionalna memorija.

“Zato je predložena izmjena dugoročno loša. Tu se stvara ogroman prostor za zloupotrebu, jer ko god ispunjava samo uslove radnog mjesta možete da ga dovete na poziciju vršioca dužnosti i to u trajanju od godinu”, rekla je Muk.

Politički analitičar Boris Marić kaže da ima rezervu oko karaktera v. d. stanja i produžavanja roka trajanja tog stanja, ali izmjene jesu inicirane i vođene političkim motivima što je legitimno, posebno kod činjenice da će usvajanjem predloženih rješenja biti stvoreni uslovi da mnogo veći broj kandidata dobije šansu da radi ili radi i rukovodi u državnim organima.

Dodaje da će ostale najavljene izmjene i dopune Zakona olakšati prohodnost i kadrovsku konkurentnost i očekuje da će monopoli u zapošljavanju biti poljuljani i doći će u prvom koraku do neke vrste pariteta.

Boris Marić
Boris Marićfoto: Savo Prelević

“Vjerujem, vremenom će doći i do suštinskog povlačenja granice između imenovanja koja su u osnovi politička i profesionalnih mjesta koja se popunjavaju na nespornim konkursima. Mislim da je dobro i uklanjanje, kao isključive obaveze da se ima položen stručni ispit, već se ostavlja rok da se taj ispit može položiti i naknadno”, rekao je Marić.

Mrdović smatra da je snižavanje praga za godine radnog iskustva za prijem za rad u državnoj upravi opravdan potez nove vlasti, kako bi se pružila šansa profesionalnim, stručnim i kompetentnim ljudima.

“Za vrijeme bivše vlasti osnovni kriterijum za zapošljavanje u upravi bila je politička podobnost, a ne znanje i iskustvo. Takvo stanje je sadašnjim Zakonom DPS „cementirao“, jer je predvidio izuzetno visoke kriterijume u pogledu godina iskustva u upravljanju. A ko je u ovoj zemlji u minimulim decenijama mogao sticati to iskustvo, a da nije podržavalac politike bivše vlasti? Dakle, postojeći Zakon „cementira“ kadar DPS-a i bivše vlasti, a ne daje šansu drugima, te je logično da se mijenjaju odredbe, ukoliko se zaista želi ići u pravcu profesionalizacije državne uprave”, kazala je Mrdović.

Ines Mrdović
Ines Mrdovićfoto: Boris Pejović

Ona je dodala da je licemjerstvo i cinično da partije bivše vlasti, pogotovo DPS, “drže nekakvo slovo o profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave” kada su oni direktni kreatori crnogorske državne uprave kao partijskog plijena (a ne uprave po sistemu vrijednosti).

“Svi u ovoj državi dobro znaju da je državna uprava, koju je ustanovila bivša vlast, bila u najvećoj mjeri uprava slijepih partijskih poslušnika, a ne slobodnomislećih profesionalaca i stručnjaka, koji će raditi samo po zakonu i u javnom interesu, odnosno za dobrobit svih građana”, rekla je Mrdović.

Institut alternativa je napravio analizu predloženih rješenja u kojoj je navedeno da je od radnog staža bitnija provjera znanja i sposobnosti kandidata.

"Mi smo se u Analizi fokusirali na rukovodne pozicije. Činjenica je da se prethodno rukovodeće iskustvo, naročito stečeno u privatnom sektoru, moglo na manipulativan način prikazivati i zloupotrebljavati u praksi. Baš zbog toga je neophodno, bilo rukovodeće iskustvo uslov ili ne, da provjera sposobnosti i kompetencija, dakle sami postupak testiranja, obuhvati vještine i znanja koje su neophodna za rukovodeće pozicije. Mnogo bitnije je kako se provjeravaju kompetencije. Naravno, bitni su uslovi, ali od integriteta provjere sposobnosti najviše zavisi“, kazala je Muk, koja je učestvovala u izradi analize.

Ona dodaje da se ne smije tek tako licitirati oko radnog iskustva i da su promjene potrebne zbog toga što se do sada nije odazivao dovoljan broj kandidata za rukovodeće pozicije.

Osvrući se na pritisak Evropske komisije, koju je imala prethodna vlast na donošenje ovog zakona i morala je da poveća potreban broj godina radnog staža kao uslov za zaposlenje, Muk kaže da je u tom slučaju bitno govoriti o principima javne uprave za države proširenja.

"Oni stavljaju naglasak na sve ono na šta smo mi ukazali, a naročito da uslovi za prestanak mandata rukovodilaca treba da budu takvi da spriječe neprimjerene političke uticaje“, rekla je Muk.

Smatra da je dobro rješenje da se kandidatima dozvoli da polažu državni ispit u toku godinu po dobijanju posla i da je opravdano obrazloženje da u službi mogu biti i oni protiv kojih se vodi krivični postupak jer se u sadašnjem zakonu krši prepostavka nevinosti.

"U ovom kontekstu je potrebno posmatrati širi sistem: ako ne postoji slično ograničenje za ministre, nema osnova da postoji ni za službenike. To nije nešto što je standardizovano, i preuzeto je iz hrvatskog zakona. Bolje bi rješenje bilo da se preuzme drugo ograničenje iz tog zakona da se ne mogu zaposliti oni kojima je ranije prestao odnos zbog teže povrede službene dužnosti“, zaključila je Muk.

Nova vlast dosta energije troši na političko pozicioniranje

Marić je istakao da sadašnja vladajuća većina dosta energije troši na političko pozicioniranje.

"Kasni se sa zaokruživanjem konstituisanja parlamenta. Već bi trebalo da se imaju radne grupe za zakone o Vladi, Skupštini. Odmah treba dati u proceduru izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. Izvršna vlast treba odmah da uđe u izmjene akata o sistematizaciji i time otvori proces reizbora u svim organima uz insistiranje na kriterijumima. Mislim da sva mjesta koja pripadaju korpusu starješina organa i visokog rukovodećeg kadra treba da budu uvedeni u proces neke vrste reizbora“, zaključio je Marić.

Preporučujemo za Vas