DPS pobjegao sa odbora, a sada traži objašnjenje

Lekić: Da je Đukanović htio, dobio bi objašnjenje iz Skupštine

"Đukanović sada pokušava da djeluje u stilu suptilnog legaliste"

31780 pregleda 219 reakcija 40 komentar(a)
Lekić, Foto: Luka Zeković
Lekić, Foto: Luka Zeković

Objašnjenje o opozivu ambasadora predsjednik države mogao je dobiti od nadležnog skupštinskog Odbora, ali poslanici DPS-a, očigledno po dogovoru sa njim, nijesu došli na kontrolno saslušanje tim povodom, smatra lider Demosa i nekadašnji diplomata Miodrag Lekić.

Đukanović je juče odbio da potpiše ukaz o opozivu sedam ambasadora, objašnjavajući da iz Vlade nije dobio valjana obrazloženja. Vlada je opozvala ambasadora Crne Gore u Kini Darka Pajovića, ambasadora u Srbiji Tarzana Miloševića, ambasadorku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanku Jeknić, ambasadora pri Svetoj stolici Miodraga Vlahovića, ambasadorku u Italiji Sanju Vlahović, ambasadora u Bosni i Hercegovini Obrada Miša Stanišića, te ambasadorku u Njemačkoj Veru Kuliš.

Lekić je za “Vijesti” rekao da je Đukanović, da mu je bilo stalo do dopunskih objašnjenja, to mogao dobiti od skupštinskog Odbora za međunarodne odnose, javno i preko poslanika iz svoje partije koji su i formalno zatražili saslušanje i objašnjenja ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića.

“Međutim, članovi odbora Đukanovićeve stranke, očigledno po dogovoru sa svojim šefom, nisu došli na sjednicu Odbora kojim predsjedavam i gdje odobravam da se javno održi pokrenuto saslušanje ministra”, rekao je Lekić. Sjednica Odbora održana je 30. decembra, ali kontrolno saslušanje nije jer nijesu došli podnosioci zahtjeva, poslanici DPS-a i BS.

Lekić smatra da Đukanovićevo odbijanje da potpiše opoziv ambasadora ima više značenja.

“Prvo, predstavlja novi prilog o iskustvu kohabitacije na crnogorski način. Drugo, ova odluka izražava političke namjere i dolazi poslije odbijanja predsjednika države da potpiše zakone koje je Skupština na legitiman način usvojila”, kazao je Lekić.

Đukanović je 2. januara novoj vlasti vratio set predloženih zakona, među kojima i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zbog kojeg su tokom prošle godine organizovane protestne litije i koji je doprinio smjeni vlasti na izborima u avgustu.

Lekić objašnjava da pada u oči da Đukanović u oba slučaja pokušava da djeluje u stilu suptilnog legaliste vrlo osjetljivog na materiju pravnih normi.

“Ovu naglu pravnu transformaciju šefa države, nažalost ima i elemente farsičnog, treba sagledavati i u kontekstu njegovog istrajavanja da ne udostoji crnogorsku javnost objašnjenja npr. zašto ne plaća porez na poslovanje svoje firme kako je mnogo puta to javno objavljeno i nedematovano. Ili da li isteklo vrijeme državne tajne Đukanovićevog putovanja Vladinim avionom u Pariz uoči novogodišnjih praznika. I da li je prekršen član 14 Ustava njegovim iznenadnim bavljenjem crkvenim pitanjima u sekularnoj državi”, naveo je Lekić.

On tvrdi da, “partijski predsjednik” pravne nedorečnosti oko materije imenovanja i opoziva ambasadora, pa i s tim u vezi nesaglasnosti normi u Ustavu i Zakonu o vanjskim poslovima, sve do nepreciznih vremenskih rokova za krajnju odluku, koristi za svoju javnu eksponiranost i vođenje politike u kojoj treba da stvori utisak njegove pobjede nad Vladom i Skupštinom.

“Sve to opet kao partijsko pozicionirnje uoči Kongresa stranke”, kaže Lekić. Poručio je da će vrijeme koje dolazi sve učiniti jasnijim, pa i motive Đukanovićevih poteza.

“Da li njegova briga za pomenute ambasadore proističe iz činjenice da tamo ima i imena koja su sa njim ranije bili u inostranstvu procesuirani u materiji regionalnog kriminala? Ili da li zato što se iz tog ambijenta napada Evropska unija, posebno komesar (Oliver) Varhelji što možda Đukanović dijeli kao stav, a čime se očigledno nanose štete Crnoj Gori i njenom integracionom procesu prema EU?”, pitao je Lekić.

Podsjeća da nije akter pomenute odluke i da je pročitao saopštenje ministara i Vlade o tome u novinama.

“Zalažem se i vjerujem da će u narednom periodu ići u pravcu osmišljene politike nove vlasti, dakako i kadrovske, javno argumentovane, u oblasti spoljnih poslova”, rekao je Lekić.

O vraćenim zakonima će ponovo glasati 20. januara

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, na zahtjev poslanika vlasti i Vlade, zakazao je za 20. januar dvije vanredne sjednice parlamenta na čijem dnevnom redu će biti svi predlozi zakona koje je predsjednik države odbio da potpiše. Te zakone je Skupština usvojila na sjednici 29. decembra.

Bečić je za TV Vijesti rekao da prilikom ponovnog odlučivanja se, u skladu sa Ustavom, samo glasa, ne vodi se rasprava i da je do sada bilo nekoliko takvih slučajeva u parlamentarnoj praksi.

Preporučujemo za Vas