Nekome ne odgovara da u parlamentu imamo predstavnika Roma, to je više nego očigledno, sumirao je dugogodišnju borbu romske i egipćanske zajednice za ostvarivanje političkih prava u Crnoj Gori, politikolog i član Ujedinjenog pokreta Roma i Egipćana (UPRE) Almir Tahiri.
I na posljednjim parlamentarnim izborima 30. avgusta mjesto u parlamentu nije zauzeo nijedan autentični predstavnik romske ili egipćanske zajednice, a novoformirana Demokratska partija Roma (DPR) nije ni učestvovala u izbornoj trci.
Da bi samostalno izborila mjesto u parlamentu, shodno važećem Zakonu o izboru odbornika i poslanika, romska partija treba da pređe cenzus od 0,7 odsto važećih glasova, što je za sada nepremostiva prepreka.
To je dvaput više glasova nego što je, na primjer, potrebno hrvatskoj zajednici, kojoj je izmjenama tog zakona 2011. godine omogućeno da dobije povlašćeni izborni census od 0,35 odsto, što znači da sa oko hiljadu glasova ima zagarantovan jedan mandat...
Hrvatska i romska zajednica u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuju sa po oko 1 odsto. Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, Roma u Crnoj Gori ima 6.251 (1,01 odsto), dok je hrvatska nacionalna manjina zastupljena sa 6.021 (0,97 odsto).
Za ostale manjinske narode, kojih ima znatno više nego Roma, cenzus je 0,7 odsto.
Premijer i Vlada da se pokažu
Iako su ih tokom dosadašnjih brojnih izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika zaobišle povlastice u vidu smanjenog cenzusa, pripadnici romske zajednice se nadaju da će novim izmjenama koje se očekuju ove godine i to pitanje konačno doći na red.
“S obzirom na činjenično stanje da manjinske zajednice nisu dio izvršne vlasti, vrlo je moguće da će novi Odbor za reformu izbornog zakonodavstva razmotriti mogućnost da spusti cenzus na 0,35 odsto, ali se nadam da takav inženjering neće učiniti radi političkih poena, da bi Romi bili politička fasada nove vlasti, već ruka saradnje i zajedničkih integracija”, kazao je “Vijestima” Tahiri.
Skupština je na posljednjoj sjednici u prošloj godini usvojila Predlog odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojim je, između ostalog, predviđeno definisanje predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Tahiri je zapazio da je premijer Zdravko Kirivokapić u ekspozeu pomenuo da je nezaposlenost Roma sve veća, navodeći da je “konačno neko kazao istinu”.
“Premijer i nova Vlada imaju priliku da sada pokažu da spominjanje romske problematike u Skupštini nije bio marketing, već želja za boljom socio-ekonomskom inkluzijom”, kazao je Tahiri.
Nastavak negativnog trenda nezastupljenosti Roma u najvišem zakonodavnom tijelu treba, kako je ocijenio, sagledati objektivno i realno:
“Odgovorno tvrdim da mi Romi možemo kriviti poslanike novog, a i prošlog saziva, što nas nema u parlamentu, ako se prisjetimo 2013. godine kada je poslanica Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore predložila amandman na Zakon o izboru odbornika i poslanika, isti onaj koji je ustupljen i hrvatskoj nacionalnoj zajednici, kako bi se osigurao mandat u Skupštini”, kazao je Tahiri.
Podsjetio je da tada nije bilo političke volje da se amandman prihvati:
“A znamo svugdje da se hvalimo kako smo građansko društvo. Možda mi i jesmo građansko društvo, ali Romi su sigurno građani četvrtog reda”.
Istakao je da tada ni ostale manjinske zajednice nisu podržale pomenutu inicijativu:
“Mi nikome ništa nismo uradili i nema potrebe da nas ignorišu ili da se ne solidarišu sa nama”.
U parlamentu nije prihvaćena ni inicijativa koju su 2018. godine podnijele članice koalicije Zajedno za inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori.
Inicijativom su tražili da se romskoj zajednici, po modelu kako je to urađeno za hrvatsku manjinu, omogući da kao manjinski narod mogu da po značajno manjoj kvoti dođu do jedne poslaničke pozicije u parlamentu...
Tahiri je kazao da jednim dijelom treba “kriviti” i samoprozvane lidere koji godinama unazad ne rade na jačanju kapaciteta zajednice, kako bi postojala jača inicijativa za izlazak na političku scenu i došlo do kreiranja pametnih politika u korist integracije Roma i Egipćana.
Romski aktivista i izvršni direktor Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama Phiren Amenca”, Elvis Beriša, je ocijenio da je nova parlamentarna većina ovoga puta stavljena na test romske zajednice.
Pojasnio je da su za novi skupštinski Odbor za izbornu reformu pripremili inicijativu sa detaljnim pravnim obrazloženjem da se cenzus spusti na 0,35 odsto važećih glasova kako bi i romska zajednica imala pravo na jedan poslanički mandat.
Beriša kaže da je siguran da će ovoga puta biti pokazano više senzibiliteta i profesionalizma za poštovanje građanskih i političkih prava koja su im garantovana međunarodnim dokumentima i Ustavom.
“Ukoliko to ne urade, bićemo prinuđeni da opet pozovemo naše međunarodne partnere, prije svega Evropsku komisiju i evropske parlamentarce koji zastupaju ljudska prava romske zajednice, da ukažu na propuste i neophodnu izmjenu izbornog zakonodavstva u ovom dijelu”, istakao je Beriša.
On je ocijenio da političke partije u Crnoj Gori nisu otvorene za mogućnost da na svoje izborne liste uključe predstavnike Roma, navodeći da su se u to još jednom uvjerili na posljednjim parlamentarnim izborima.
“Mislim da je to možda i odgovor koliko ih mi Romi i Egipćani zapravo zanimamo kao potencijalna ciljna grupa za prikupljanje glasova, ali i iskreno zastupanje naših interesa u najvećem zakonodavnom domu. Mada se prema aktivnostima određenih partijskih agitatora, u većinski romskim i egipćanskim naseljima širom Crne Gore stekao drugačiji utisak tokom predizborne kampanje. Mnoga su obećanja data, a brige za loš položaj zajednice je bilo na pretek”.
Pitanje razmotriti, ali bez političkog inženjeringa
Iz političkih partija nove vlasti i opozicije saglasni su da bi pitanje smanjenja cenzusa za romsku i egipćansku zajednicu trebalo razmotriti.
Šef medijskog tima Građanskog pokreta URA Bojan Jevrić kazao je da URA uvijek podržava inicijative koje imaju za cilj bolji položaj manjinskih zajednica i zajednica sa margina društva, pa tako i ovu gledaju u tom svjetlu.
“No, prije nego li je označimo kao najbolju za pomenutu zajednicu moramo u širem dijalogu sa svim relevantnim društvenim subjektima vidjeti koji je to najbolji način njihove istinske i potpune integracije u crnogorsko društvo.
Dakle, ako inicijativa stigne na nadležni odbor, naši poslanici će se predano njome pozabaviti i u konsultaciji sa pripadnicima ove manjinske zajednice ali i ostalih relevantnih subjekata naći najbolje rješenje”.
Jevrić je istakao da URA u svojoj bazi članstva ima pripadnike svih identiteta i konfesija, pa tako i romske:
“Neki od pripadnika RE populacije bili su i na našim odborničkim listama, što znači da su apsolutno jednaki i da imaju ista prava u procesu donošenja odluka u našoj stranci”.
I iz Socijalističke narodne partije (SNP) smatraju da bi Odbor za izborno zakonodavstvo trebalo da se pozabavi i ovim pitanjem kako bi Romi stekli isti status kao neke druge manjinske zajednice:
“Ali, s tim da se izbjegne eventualni politički inženjering koji je DPS htjela da sprovede u proteklom periodu”.
Iz opozicionih Socijaldemokrata (SD) vjeruju da će to pitanje biti razmatrano na Odboru za reformu izbornog zakonodavstva i to u okviru rada na novom Zakonu o izboru poslanika i odbornika.
U Socijaldemokratama, kako navode, ima predstavnika romske populacije.
Kako bi se po tom pitanju odredili, “Vijestima” nisu odgovorili iz najveće opozicione partije, Demokratske partije socijalista (DPS), za čije vladavine to pitanje nije razmatrano.
DPR trebalo samostalno da izađe na izbore 30. avgusta
Sagovornici “Vijesti” su saglasni da je Demokratska partija Roma (DPR), koja je formirana krajem 2019. godine, trebalo da samostalno učestvuje na izborima 30. avgusta, uprkos visokom cenzusu.
“I na taj način s jedne strane politički edukuje romsku zajednicu, a s druge da utiče na ostale političke aktere da prihvate smanjenje cenzusa za Rome jer bi značajan broj glasača iz romske i egipćanske zajednice bio umanjen kod drugih partija, najviše bi to bilo kod DPS-a”, kazao je Beriša.
Predsjednik partije je Mensur Šalja koji, iako je tražio da mu se dostave pitanja, nije odgovorio kakvi su dalji planovi partije i da li očekuje da će Odbor za izbornu reformu razmatrati mogućnost da se i romskoj manjini cenzus spusti na 0,35 odsto.
Tahiri je ocijenio da je presudni okidač za osnivanje prve političke partije Roma, bila peticija za smanjenje cenzusa koju je pokrenuo Ujedinjeni pokret Roma i Egipćana (UPRE).
“Pokret je bio glavni motivator za pokretanje partije i to me lično raduje iako nam nije upućen poziv za saradnju i zajedničko djelovanje. S tim u vezi, mislim da izborni cenzus nije bio prepreka za izlazak na izbore, već nekome nije odgovaralo da Romi izađu na izbore”.
Elvis Beriša podsjeća da je UPRE 9. decembra 2019. godine javnosti predstavilia početak rada i svoje ciljeve:
“Među prioritetnim ciljevima nam je bila edukuacija i osnaživanje romske i egipćanske zajednice da politički participiraju u crnogorskom društvu jer bez osnažene same zajednice smatramo da se teško možemo izboriti sa političkom manipulacijom koja se očigledno dešava godinama u romskim mahalama”, kazao je Beriša.
Istakao je da su samo mjesec dana kasnije iz medija saznali da je Demokratska partija Roma registrovana u januaru 2020. godine, te da je formiranje partije pomogao predsjednik Nacionalnog savjeta Roma Isen Gaši.
Formiranje partije su, kako je kazao, doživjeli kao izvjestan rezultat jednomjesečnog rada.
“Mi u UPRE, ali i cjelokupna romska zajednica, polagali smo nadu da će Gaši, koji je u novembru 2019. godine postao član Glavnog odbora DPS-a, zajedno sa novoformiranom romskom partijom uspjeti da zagovaraju kod svojih kolega spuštanje cenzusa za Rome, kao što je to urađeno sa hrvatskom zajednicom i da će se već na parlamentarnim izborima 2020. omogućiti jedan mandat koji bi predstavljao autentično interese Roma i Egipćana u Crnoj Gori. To se nije desilo…”.
Gaši je kazao “Vijestima” da nije bilo prilike da sa kolegama u DPS-u priča na tu temu. On je kazao da će o tome razgovarati u okviru Demokratske partije Roma, ali da ih za sada u tome ometa epidemija koronavirusa, jer ne mogu da se okupe.
Romi moraju biti svjesni da njihov glas vrijedi
Tahiri navodi da romska zajednica nije u dovoljnoj mjeri upućena u politički sistem kao i način upravljanja istim, što je jedan od razloga zašto se Romima oduvijek manipuliše.
Stoga je, kako je ocijenio, potrebno uložiti napore kako bi se zajednica politički emancipovala i konačno se izborila za benefite koji su im Ustavom zagarantovani.
“Romi moraju biti svjesni da njihov glas vrijedi i da se ne boje da glasaju po vlastitoj savjesti, jer na biračkim mjestima ne postoji mehanizam da se utvrdi za koga ste glasali. To su priče za malu djecu”.
Procjenjuje da oko 2.000 Roma ima pravo glasa.
Elvis Beriša je ocijenio da romska zajednica poznaje politički sistem onoliko koliko je prethodna vlast dozvoljavala.
“Ako pitate romsku zajednicu da li redovno izlaze na glasanje, sigurno ćete naići na 90 odsto pozitivnog odgovora kod onih koji imaju pravo glasa. I to je za početak dovoljno. No, politička kultura je u deficitu nažalost i kod većine našeg društva”.
Beriša je ocijenio da je zato ključna uloga sada u rukama Demokratske romske partije, ukoliko ozbiljno želi da se bavi osnaživanjem zajednice i ostvarivanjem vizije koju je pred sobom postavila prilikom formiranja partije.
“Mi u UPRE ćemo takođe dati naš doprinos u skladu sa našim mogućnostima. Svi članovi UPRE su prije zvaničog početka rada prošli niz obuka i treninga na temu političke participacije. Oko 40 članova UPRE su prošli i treninge za političku participaciju koje je u toku 2019. godine organizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava”.
Bonus video:
