"odraz političko-partijske kontrole i kadriranja"

Janjušević: Ne treba biti posebno upućen pa vidjeti koliko selektivnosti ima u radu najznačajnih organa uprave

On smatra da su najveći izazovi profesionalizacija i depolitizacija javne uprave

12591 pregleda 1 komentar(a)
Janjušević, Foto: PR Centar
Janjušević, Foto: PR Centar

Javna uprava u Crnoj Gori je na izuzetno niskom stepenu samostalnosti, ocijenio je direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević, navodeći da su najveći izazovi njena profesionalizacija i depolitizacija.

Prema riječima Janjuševića, ne treba biti posebno upućen pa vidjeti koliko selektivnosti ima u radu najznačajnih organa uprave u Crnoj Gori.

"To je sve odraz političko-partijske kontrole i kadriranja u svim strukturama upravljanja. Pored toga, imamo veliki broj zaposlenih koji nijesu izraz potrebe i stručnosti, nego partijskog zapošljavanja u izborne svrhe", kazao je Janjušević agenciji MINA.

On smatra da su najveći izazovi profesionalizacija i depolitizacija javne uprave.

"Ove dvije stavke su značajni faktori u izgradnji autonomije svake grane uprave, a autonomija je ono što nam garantuje stručnost, profesionalnost i tendenciju uprave prema onome što zovemo servis građana, a ne ono što smo imali sve do sada, a to je uprava kao partijska ćelija i baza", rekao je Janjušević.

Na pitanje da li smatra da će nova Vlada imati proaktivniji pristup u rješavanju ključnih izazova iz oblasti javne uprave, on je rekao da je resorno ministarstvo pred sobom postavilo digitalizaciju uprave kao imperativ.

To je, smatra Janjušević, veliki poduhvat koji zahtijeva dosta preduslova.

"Prije svega, da li imamo pripremljene građane i službenike uprave za taj proces. Zatim da li imamo, u normativnom smislu, dostignut taj stepen decentralizacije i depolitizacije koji je potreban za ovaj nivo reformi", naveo je Janjušević.

Prema njegovim riječima, pitanje je i koliko će novi budžet u svojoj strukturi predvidjeti sredstava za reformske procese i projekte.

"Dosta je otvorenih i kompleksnih pitanja da ovako rano iznosimo zaključke o nekom proaktivnijem i značajnijem reformatorskom poduhvatu", kazao je Janjušević.

Kako je rekao, ono što je stvarno izazov nove vlasti jeste "koliko se u ovom tranzicionom periodu, poslije 30 godina pravljenja partijske uprave može govoriti o profesionalizaciji za tako kratak prelazni period".

Govoreći o potrebnim modelima uprave i primjenjivim oblicima decentralizacije i depolitizacije, Janjušević je kazao da smo, kao društvo, otpočeli sa reformama krajem devedesetih i početkom ovoga vijeka.

"Kako se odmicalo sa reformama, vidjelo se da ona može izmaći partijskoj i političkoj kontroli, i kao da se jedva dočekala globalna recesija 2008. godine da se zaustave ti procesi i okrenu u suprotnom pravcu", rekao je Janjušević.

Prema njegovim riječima, najbolji dokaz za to su lokalne samouprave, kao modeli uprave.

"Ono što je specifičnost ovog trenutka zbog epidemiološke situacije i opadajuće ekonomije jeste koliko ćemo moći sa ekonomskog i socijalnog aspekta da uđemo u bilo kakav značajnireformski zahvat, kad je uprava u pitanju", kazao je Janjušević.

Na pitanje koliko je lokalnim samoupravama u postojećem sistemu moguće da ostvare nezavistan model finansiranja, on je rekao da se, pri kretanju u ozbiljniju reformu lokalne samouprave 2003. godine, sa zakonima o lokalnoj samoupravi i finansiranju lokalne samouprave, napravio dobar normativni okvir da se krene u izgradnju nezavisne i autonomne jednice upravljanja.

"Međutim, poslije 2008, kreatori politike počinju mijenjati sistem finansiranja lokalne samouprave usvajanjem različitih propisa, ukidajući pri tom autonomiju u administriranju sopstvenih prihoda, koji su u tom periodu, po shvatanju kreatora, postali kočnica u ekonomskom razvoju države", kazao je Janjušević.

Prema njegovim riječima, taj period fiskalne decentralizacije najbolje govori o političkoj volji tadašnjih kreatora politike "koliko su bili spremni, uprkos insistiranjima i donacijama spoljnih faktora, da uđu ozbiljno u proces reformi".

Na pitanje koliko se Egalizacioni fond koristi za kontrolu lokalnih samouprava, Janjušević je kazao da je Fond bio jedan od četiri stuba u procesu fiskalne decentralizacije na kome se zasnivala finansijska održivost i samostalnost lokalne samouprave.

Kako je rekao, kada su zaustavljene reforme 2008. godine i oduzete mnoge nadležnosti u finansijskom pogledu lokalnim samoupravama, Egalizacioni fond je pretvoren u savršen instrument vlade za političko kontrolisanje lokalnih samouprava.

"Pogledajte koliko su samo zadužene lokalne samouprave i strukture tih dugovanja (sredinom 2015. opštine su bile zadužene preko 400 miliona eura, po izvještajima ministartsva finansija), osim možda dvije ili tri opštine (Podgorica, Budva, Plužine), koje zbog svojih specifičnosti mogu govoriti o finansijskoj samostalnosti i održivosti", naveo je Janjušević.

On je ocijenio da je prethodna vlast punih 30 godina bila u nedoumici kakav je tip lokalne samouprave potreban, da li monotipski ili politipski.

"Organizuju se komisije, prave istraživanja, akcioni planovi, a u suštini im je odgovarao model koji je najlakše kontrolisati, kako sa aspekta partijske moći, tako i iz ugla izvršne vlasti", naveo je Janjušević.

Popisi stanovništva, kako je naveo, govore da neke opštine gotovo nestaju, dok se druge šire nevjerovatnom brzinom, „tako da se odavno moglo ući u proces moduliranja lokalnih jedinica po potrebama stanovništva, odnosno po njihovoj tipologiji“.

"Kao primjer možete uzeti Opštinu Šavnik koja ima sve manje stanovnika i Podgoricu koja se širi velikom brzinom, a sa aspekta nadležnosti imaju istu ulogu. Tu se možemo ugledati na Sloveniju i njihova iskustva, koji su otpočeli sa ovim procesom 1993. godine, i koji je još živ i otvoren za inovacije i reforme", kazao je Janjušević.

On je rekao da je, gledajući iz ugla razvoja jednog drštva i njegove demokratizacije, lokalna samouprava najznačajniji segment javne uprave.

"Tu se očitava i prelama sva proklamovana politika jedne vlasti. Primjeri iz mnogo razvijenih zemalja, koji su se pretočili u udžbenike, govore da se na lokalnom nivou realizuje direktna demokratija kroz učešće građana u donošenju odluka", kazao je Janjušević.

Prema njegovim riječima, lokalna samouprava je škola demokratije i poligon gdje se prelamaju i reflektuju sve politike sa državnog nivoa.

"Sa aspekta lokalne samouprave koja se najbolje može pokazati kao servis građana, najbolje se pokazuje spremnost da se cjelokupna uprava do nivoa vlade razvija kao servis građana. Na kraju krajeva, to je imperativ našeg ustava u kojem je građanin nosilac suvereniteta", zaključio je Janjušević.  

Preporučujemo za Vas