"privatizovanu državu štiTili od sopstvenog naroda"

Prava će inicirati izmjene Zakona o državljanstvu

Poručili da će podržati svaku aktivnost Vlade iz domena njenih nadležnosti, koja bude išla u pravcu normalizacije života naših građana po svim pitanjima", pa i po pitanju državljanstva

6108 pregleda 889 reakcija 27 komentar(a)
Šušić, Foto: Prava Crna Gora
Šušić, Foto: Prava Crna Gora

Prava Crna Gora će u Skupštini inicirati izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu i propisa koji regulišu tu oblast, najavio je funkcioner te partije Mitar Šušić.

Kazao je da će Prava podržati svaku aktivnost Vlade iz domena njenih nadležnosti, koja bude išla u pravcu normalizacije života naših građana po svim pitanjima", pa i po pitanju državljanstva.

"Državljanstvo, kao veza pojedinca sa državom, značajno je ne samo zbog toga što ljudima daje osjećaj identiteta i pripadnosti, već i zbog niza pravnih posledica. Prije svega, državljanstvo daje pojedincu pravo da uživa određena građanska i političa prava, kojih bi bez državljanstva bio lišen ili bi njihovo korišćenje bilo u znatnoj mjeri ograničeno. Usluge zdravstvenog i obrazovnog sistema, pravo na rad, izborna prava, sklapanje braka i posjedovanje pasoša bez kojeg je nemoguće putovati, za većinu nas su široko dostupne i lako ostvarljive usluge državnog aparata i izgleda nam gotovo nemoguće da neko može biti onemogućen u ovim osnovnim elementima savremenog života. Međutim, lica bez državljanstva su upravo to. LJudi bez prava na osnovna prava", naveo je Šušić.

Ističe da su aktuelna rješenja u pravnom sistemu Crne Gore u direktnoj suprotnosti sa Evropskom konvencijom o državljanstvu, koju je naša država ratifikovala, a koja propisuje da svaka država ugovornica treba da svojim unutrašnjim pravom predvidi mogućnost naturalizacije lica koja imaju zakonito prebivalište na njenoj teritoriji, pri čemu kod utvrđivanja uslova za naturalizaciju, ona neće tražiti period boravka duži od deset godina prije podnošenja zahtjeva.

"Prethodna Vlada je podzakonskim aktom, suprotno Ustavu i navedenoj Konvenciji, za podnošenje zahtjeva za prijem u državljanstvo faktički nametnula uslov od 15 godina boravka, što stalnog što privremenog, iako za takvo tumačenje konvencisjke odredbe nema uporišta ni u samom tekstu ni u praksi zemalja potpisnica. Pored toga, u Crnoj Gori živi veliki broj ljudi koji su, usled specifičnih društveno-političkih okolnosti sa kraja prošlog i početka ovog vijeka, te razlike u zakonodavstvu novostvorenih država na Balkanu, postali svojevrsni pravni fantomi, bez mogućnosti da budu ravnopravni građani države, sa kojom ih često spaja istorija, čitavo porodično stablo, grobovi predaka, ali ne i pozitivni crnogorski propisi."

Donošenje navedenih propisa, u prvom redu Zakona o crnogorskom državljanstvu iz 2008. godine, smatra Šušić, bilo je motivisano političkim i ideološkim inženjeringom, odnosno težnjom da se "privatizovana država zaštiti od sopstvenog naroda, koji nije pristao na identitetski faksifikat."

"Tako su, u Crnoj Gori, crnogorsko državljanstvo mogli da dobiju svi, osim Srba iz Crne Gore. Uporno izbjegavanje potpisivanja međudržavnog sporazuma o dvojnom državljanstvu, od strane prethodne vlasti, uz rigorozne zakonske odredbe po pitanju gubitka crnogorskog državljanstva, onemogućilo je državljanima Srbije, koji su porodičnim porijeklom, svom svojom imovinom, centrom svojih životnih i radnih aktivnsti, vezani za Crnu Goru, da steknu i crnogorski pasoš. Sa druge strane, to pravo su bez teškoća mogla da ostvare brojna lica sa potjernica, prilično jednostavno, npr. kupovinom propalog kazina od kontroverznog lokalnog biznismena. Tako su brojni Popovići, Ivanovići, Petrovići, Bulatovići i Radovići postali svojevrsni apatridi u zemlji svojih predaka, a moglo se desiti i da im rješenje o oduzimanju državljanstva potpiše neko lice iz „starocrnogorskih“ porodica Šinavatra, Dahlan, Statis, Ismailov, koji su u međuvremenu dobili crveni pasoš bez mane, što prelazi grane i štiti od potjernica", saopštio je Šušić.

Preporučujemo za Vas