"postoje utemeljene indicije"

Krivokapić: Kriminalne aktivnosti predstavnika bivše vlasti, zaštitili se da ih zakonski ne možete pomjeriti

"Nemam nikakve loše namjere prema gospodinu Vučiću, ja sam samo rekao jednu rečenicu koja je apsolutno tačna - a to je da se on viđao sa gospodinom Đukanovićem više puta nego što sam ja sa jednim mojim kumom"

61744 pregleda 564 reakcija 111 komentar(a)
Krivokapić, Foto: Screenshot/Youtube/Nova.rs
Krivokapić, Foto: Screenshot/Youtube/Nova.rs

Mnogo toga ukazuje na postojanje kriminalnih aktivnosti kod predstavnika bivše vlasti, ali oni su se za 30 godina tako zaštitili da ih vi zakonski ne možete pomjeriti ni za jotu. Dakle, postoje utemeljene indicije da je u sve umiješan vrh crnogorske države, ali to je na nekom drugom da dokazuje. Ne mogu da kažem da ne bih želio da imamo najbolje odnose sa Srbijom, međutim moram da naglasim da nikada nigdje nisam išao nepozvan, ali ću biti radostan ukoliko dobijem poziv da dođem u Beograd. Nemam nikakve loše namjere prema gospodinu Vučiću, ja sam samo rekao jednu rečenicu koja je apsolutno tačna - a to je da se on viđao sa gospodinom Đukanovićem više puta nego što sam ja sa jednim mojim kumom, istakao je u intervjuu za Nova.rs premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.

Krivokapić se osvrnuo i na odnose sa Srbijom, ponavljajući da nema komunikaciju sa predsjednikom te države Aleksandrom Vučićem.

Dokle se stiglo sa izmjenama zakona koji se odnose na dvojno državljanstvo. Hoće li moći građani Crne Gore i Srbije da imaju dva pasoša?

Kad smo napravili prvu analizu, mi smo vidjeli da je određeni broj naših građana oštećeno, iako žive ovdje, imaju porodice i plaćaju porez. To je jedan vid diskriminacije. Mi smo se opredijelili da sve što liči na diskriminaciju riješimo i već smo otpočeli proceduru izrade zakona o državljanstvu. Taj zakon predstavlja problem određenim političkim partijama, jer oni misle da taj čovjek koji je tu, a došao je iz Srbije ili Republike Srpske, unaprijed profilisan birač, a to nije tačno. Svaki čovjek ima pravo da se određuje slobodno, nezavisno šta je po nacionalnosti. Uvijek se išlo tom linijom da mi imamo najmanje liberalni zakon o državljanstvu, jer valjda je logika kako najmanja država treba da ima najmanje liberalni zakon. Baš naprotiv, postoje mnogobrojni primjeri malih država koje imaju izuzetno liberalan zakon o državljanstvu. Mi ćemo tu da nađemo mjeru koja je prihvatljiva u korist ovih građana o kojima sam maloprije pričao. Nacrt tog zakona, prema našim planovima, bi trebalo očekivati u maju mjesecu, a onda slijedi skupštinska procedura koja ne zavisi od vlade.

Svojevremeno ste izjavili kako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Milo Đukanović imaju veoma bliske odnose. Nakon te izjave, Vučić vas je pozvao da navedete dokaze za to. Postoje li takvi dokazi?

Vidite, javnost mnogo više zna nego i sam premijer. Ja sam samo rekao jednu rečinicu koja je apsolutno tačna – a to je da se gospodin Vučić viđao sa gospodinom Đukanovićem više puta nego što sam ja sa jednim mojim kumom. A to je apsolutno tačno. Za to postoje materijalni dokazi i ja ne želim da sada budem policijac. Tačno znam šta sam rekao i zašto sam to rekao, a da li je neko povrijeđen više ili manje, to ne zavisi od mene. Ja ništa loše nisam mislio. Dobra namjera je osnovna karakteristika mog bitisanja. Nemam nikakve loše namjere prema gospodinu Vučiću. Meni je žao što sam morao da kažem ono što je tačno.

Kakav je sada vaš odnos sa Vučićem? Imate li komunikaciju?

Sa predsjednikom Srbije, gospodinom Vučićem sam se sreo dva puta. Prvi put na sahrani mitropolita Amfilohija, a drugi put na sahrani patrijarha Irineja. To su mjesta gdje se ne odvijaju dogovori i priče, jer u pitanju je čin odnosa čovjeka prema onome ko je otišao na drugi svijet. Mi smo tu kurtoazno, vrlo korektno, razmijenili nekoliko rečenica i to je sve. Poslije toga nije bilo nikakvog kontakta. To su činjenice.

Zašto je to tako?

Ja sam čovjek na kojeg vi ne možete da utičete. Može da grimi i da sijeva, ali ja sam taj koji jesam. Ne mogu da budem drugačiji. Ja ne želim da imam bilo koji uticaj, niti iz Crne Gore u odnosu na djelovanje ove vlade, niti iz druge države, niti iz stranih ambasada. Ja želim da čujem, saslušam i izaberem ono što je najbolje za Crnu Goru, a ne kako bi neko volio da izgleda naša zemlja. Spreman sam na sve dogovore, jer, naravno, ne mogu da kažem da ne bih želio da imamo najbolje odnose sa Srbijom. Ja nigdje nisam otišao nepozvan, ali ću biti radostan da se odazovem na svaki poziv, pogotovo ako on dolazi iz Srbije.

Vlada Srbije je tražila da povučete odluku o protjerivanju srpskog ambasadora (Vladimir Božović), a premijerka je navela da je to razlog zašto nije prihvatila vaš poziv da dođe u službenu posjetu Crnoj Gori. Postoji li šansa da to učinite?

U ovom trenutku sigurno niko u vladi ne razmišlja da povuče tu odluku. Ja ne želim da ulazim u sukob sa pravnim mišljenjem, a prema Bečkoj konvenciji sve je završeno čim prođe 72 sata. Zašto je gospodin Tarzan Milošević povučen u roku od 72 sata i ostao ambasador? Zato što je to vrijeme ispoštovano. Mi danas vodimo naše relacije na tome da li je gospodin Božović formalno ili neformalno postao persona non grata i da li je on bitan za buduće odnose i relacije dvije države. U Srbiji postoje brojne diplomate koje sigurno mogu da učine da odnosi između Srbije i Crne Gore budu kvalitetniji i plodonosniji, nego što je to gospodin Božović. Ako Srbija smatra da je on njen najbolji predstavnik u Crnoj Gori, onda neka ga predlože normalnom procedurom. Ne vidim zašto bi to sad predstavljalo problem i bilo smetnja dobroj saradnji i vezama. To mi liči na onu riječ koju najmanje volim – ucjena. Ja na ucjene najgore reagujem. Dajte da to ne radimo, već da rješavamo probleme koje imamo zajednički, razgovorom i dijalogom, poštujući obje države i radeći u interesu i jednih i drugih građana.

Brojne ugledne međunarodne organizacije i dio srpske javnosti smatraju da Srbija nije demokratska zemlja, što, između redova, može da se porčita i u izvještaju Evropske komisije. Kako vama Srbija izgleda iz Crne Gore?

Ja nisam imao vremena da se bavim Srbijom, jer sam se samo i isključivo bavio Crnom Gorom. Ja znam da je Fridom haus za 2020. godinu Srbiju smjestio u kategoriju “hibridnog režima”. To nije dobro. Sloboda građana treba da bude mjera života u svakom pogledu, a da bi sloboda bila primijenjena u praksi – demokratija to treba da obezbijedi. Demokratski sistem je dobar zato što potencira onu najvažniju karakteristiku čovjeka, a to je da ima pravo biranja bez pritiska. Ovo su čudni prostori i vrijeme, zbog kojih sam ja u nekoliko navrata citirao Šarla de Gola, koji kaže: “Jednom kad pobijedite, vi ste pobijedili. Drugi put kad pobijedite, vi ste dokazali da vaša pobjeda vrijedi. Treći put ako pobijedite, vi ćete biti diktator”. Možda je to mjera naših prostora i ako bi željeli da svi budemo bolji i kvalitetniji, to ne treba da zavisi niti od jednog čovjeka, niti od jedne partije, nego od najboljeg izbora za građane bilo koje države. Ovo što pričam se odnosi na moj stav i ne govorim to zbog gospodina Vučića ili bilo koga drugog.

Kako ocjenjujete odluku Vlade Srbije da vam donira 2.000 doza vakcina? Da li to tretirate kao humanitarni gest ili politički potez?

To sam doživio isključivo i samo kao humanitarni gest, iako znam da je sve politika.

Da li bi korak ka unapređenju odnosa sa Srbijom moglo da bude eventualno izručenje Svetozara Marovića Crnoj Gori?

Mi smo kao vlada sve uradili kako bi gospodin Marović bio isporučen Crnoj Gori. Uputili smo čak i jednu novu zamolnicu, koja nije dio uobičajene diplomatske prakse, već naš pokušaj da podstaknemo nekoga da razmišlja šta je razlog zašto je gospodin Svetozar Marović toliko bitan da ne može da dođe u Crnu Goru, iako svi znaju da posjeđuje kafiće i slobodno se kreće po Srbiji. Podsjetiću vas da je za njim Interpol raspisao potjernicu. Nas zabrinjava što je nekome sve moguće, a drugom je sve uskraćeno. Šta je to što Srbija ne može da uradi da bi isporučila gospodina Marovića? Pošto je u jednom vremenskom periodu postojao stav da je medicinska pomoć ključni element zašto je on i dalje u Srbiji, mi smo u našem dopisu posebno notirali da želimo da sve medicinske ekipe budu oko njega kako bi imao sve ono što ima i u Beogradu. Pravda mora da bude iznad svega i k poznaniju prava se moraju privesti i premijer i predsjednik, ako to oni zaslužuju.

Čini se da ste od preuzimanja vlasti naišli na otpor, ne samo bivšeg režima, već i predstavnika opozicije. Kakve danas odnose imate sa liderima Demokratskog fronta, Mandićem, Medojevićem i Kneževićem?

Ti odnosi apsolutno nisu na onom nivou na kakvom bi trebalo da budu. Ne želim da ulazim u to ko je kriv za takvo stanje, ali ako pogledamo broj “otrovnih strijela” koje određeni lideri upućuju prema meni i Vladi Crne Gore, onda treba svi da se zapitamo o čemu se radi. Samo ću da citiram jednu karakteristiku koju je svojevremeno iskazao Aristotel: “Dobar možete biti samo na jedan način, a rđav možete biti na hiljadu načina”. Ako zaista želimo da Crna Gora bude drugačija, onda dajte da se poštujemo. Minimum svega je poštovanje. Ne želim dalje da komentarišem naše odnose, koji sigurno nisu na zavidnom nivou.

A kakvi su vaši odnosi sada sa Dritanom Abazovićem i Aleksom Bečićem?

Svojevremeno sam rekao, iako nije lijepo predviđati, da se radi o ljudima koji imaju potencijal da budu, ne samo crnogorski, već evropski političari, jer će Crna Gora, sigurno, ubrzo postati punopravna članica Evropske unije. Pošto je gospodin Abazović član Vlade, smatram da bi bilo ružno da ja ocjenjujem člana vlade koji ima izuzetan politički šarm. U institucionalnom smislu, maksimalno sarađujem sa predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem. On u svakom pogledu ispunjava izuzetan demokratski kapacitet. To je ujedno i nada da ćemo mi u budućem vremenskom periodu prevazići mnogobrojne probleme koje imamo u ovom izazovu tranzicije vlasti. Gospodin Bečić, profesionalno i prijateljski, želi da dobronamjerno doprinese da ovaj proces iznesemo svi zajedno.

Nakon što ste došli na vlast, istakli ste da je dobar dio vladine dokumentacije od 2016. do 2020. godine uništen. Govorilo se da je riječ, između ostalog, o podacima koji se odnose na prisluškivanje opozicionara. Jeste li saznali ko je naredio da se unište dokumenta?

Sve je krenulo odavde (Vlade Crne Gore). Mi nismo našli niti papir, niti bilo šta u nekom od računara. Kad smo krenuli u proceduru traženja tačnih podataka za dodjelu stanova, mi nismo mogli da pronađemo ni jedan jedini podatak, što je onda pokrenulo čitavu priču. Nakon što je Dejan Vukšić postao v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i pošto smo mu mi rekli šta se ovdje dešavalo, onda je na isti način pokušao da dođe do određenih dokumenata, jer su postojale priče u narodu da je veliki broj tih dokumenata odvožen, paljen i uništavan. To su svi pričali. Vjerujte, ovaj narod nije ni malo naivan i u svakoj priči sigurno ima i neki dio istine. U toj provjeri istine, gospodin Vukšić je došao do određenih saznanja na osnovu tačno definisanih izjava, čini mi se sedam svjedoka, i to je procesuirano. Kasnije je uslijedila loša poruka koju je poslalo Tužilaštvo, koje je trebalo da istraži i procesuira sve do kraja, na najbolji mogući način. Tada bi se videlo ko je nalogodavac uništavanja dokumenata. Za sada se pretpostavlja da je nalogodavac bivši direktor ANB.

Mislite li da je on to mogao na svoju ruku da uradi ili je ipak bio neko iznad njega ko mu je to naredio?

U Crnoj Gori ne može ništa da bude slučajno. Smatram da to treba prepustiti pravosuđu, bez obzira što postoji naša strepnja da se ponovi ono što je bilo u slučaju "Snimak", gdje je na kraju ispalo da i ono što ste vidjeli – nije tačno. Nadam se da ipak tužilaštvo smoći snage i procesuirati ovaj slučaj na pravi način. Nažalost, nikada do sada u istoriji Crne Gore se nije desilo da dođemo do nalogodavca. Ja mislim da je došlo vrijeme da vidimo ko je to naručio, zašto je to uradio i šta je to toliko bilo značajno da treba da bude uništeno.

Jesu li vas prisluškivali dok ste bili u opoziciji?

Ja moram da se prvo vratim u devedesete godine. Tokom ’96. godine, ja sam, želeći da pomognem određenoj grupaciji u informatičkom smislu, bio, uslovno rečeno, politički učesnik. Tada sam se susreo sa materijalnim dokazom da neko prisluškuje moj kabinet. U prethodnih pet godina sam se dva puta obraćao povodom ovog pitanja. Prvo Agenciji za nacionalnu bezbjednost, s pitanjem zašto sam bezbjednosno interesantan. Tada sam imao dokaz koji se odnosio na korišćenje mobilnih telefona – to ponašanje mobilnog telefona je pokazivalo da vas neko prisluškuje. Ja sam tražio da mi neko pruži obrazloženje zašto se to čini. Takođe, svojevremeno mi je jedan rođak, koji se malo bavio tim poslovima, dao jedan broj telefona i rekao: “Ovo je taj broj, ako ti se neko javi kad pozoveš, znaj da si prisluškivan”. To sam i uradio i osoba s druge strane se javila i ja sam samo rekao: “Samo ti radi svoj posao i sve će biti u redu”. Prethodno je moja supruga pozvala isti taj broj, ali joj se niko nije javio. To znači da su zaista postojale indicije da vas neko prisluškuje, ali ja, svakako, nemam čega da se plašim. Ono što govorim vama, to govorim i u svom kabinetu, kod kuće, a i na ulici. Ja nemam taj problem. Zašto bih se opterećivao da li me neko prisluškuje ili ne? Danas tvrde da je nemoguće da vas neko ne prisluškuje. Jedino je pitanje da li je to ovlašćeno zakonski. Znate, ima paralelnih sistema, a možda neko iz takvih sistema vas prisluškuje iz nekog razloga. Međutim, zašto bi se opterećivali ako govorite i svjedočite istinu? Čovjek koji govori istinu nema razloga da se plaši da li ga neko prisluškuje i zašto to čini. Šta ja to mogu da uradim i kao premijer? Je želim da budem otvoreni predsjednik vlade koji će svakom građaninu da podnese račun za svaki potrošeni cent. Za sve što uradim, ja želim da predstavlja mjeru istinske dobrote prema građanima, ne prema meni lično ili mom privatnom interesu. Mi smo izokrenuli stvari, živimo u vremenu kad je privatni interes jači od društvenog i državnog. To je nedopustivo.

Složićete se, ipak, da bi bilo skandalozno da neko neovlašećno prisluškuje premijera države?

Vjerujte i ako to radi neovlašćeno – ja nemam problem. Jedino što je to nelegitimno. Ja želim da sve bude legitimno. Ako je neko dao nalog za prisluškivanje, taj neko ima svoje pretpostavke zašto je to uradio. Možda da bi moja bezbjednost bila bolja, ne znam. Ako rade u interesu države i ako je to legimino, onda neka.

Vjerujete li da iza prisluškivanja opozicije stoji vrh DPS, odnosno Milo Đukanović?

Ja nemam dokaz, stoga to može samo da bude pretpostavka. Ja sam shvatio i da politika ima svoje tržište i u tom nadmetanju svako radi svoj posao. Nažalost, imate partije koje žele da unište druge, jer su im konkurencija. Ja mislim da treba da razvijamo koncept u kojem oni koji su najbolji i najkvalitetniji dođu do izražaja.

Da li dosadašnja istraga o aktivnostima prethodne vlasti ukazuju na kriminalne radnje?

Mnogo toga ukazuje na to, ali oni su se za 30 godina tako zaštitili da ih vi zakonski ne možete pomeriti ni za jotu. Juče sam se na Savjetu za privatizaciju prvi put susreo sa činjenicom da je dat na zakup najljepši dio crnogorske pjene od mora, sa ogromnom površinom, na, zamislite – 90 godina. Zamislite, zakup u prvih 30 godina iznosi 0,77 centi, sljedeće tri decenije 0,88, a posljednjih 30 godina 0,99. Osobu koja je to dala u zakup bih pitao da li bi tako postupio da je to njegova lična imovina. Ovdje može da se postavi pitanje da li je bilo korupcije i zašto je ta cijena tako niska? To je samo jedan slučaj, a ima ih mnogo. Sve ovo govori o nesistematskom pristupu prethodne vlade, koja nije cjelovito sagledala sve elemente i dala rješenje u kom ni država, a ni investitor nisu oštećeni i gdje građani osjećaju benefite investicije.

Dakle postoje utemeljene indicije i rezultati istrage koji upućuju na sam vrh crnogorske države?

Da, to postoji, ali to je na nekom drugom da dokazuje.

Rekli ste da imate mnogo prijatelja u Beogradu, kad ćete u doći u prijestonicu Srbije na kafu?

Ja sam otišao nedavno do Trebinja, nakon čega je većina medija i političara to ocijenilo kao presedan. Zamislite šta bi bio kad bih došao u Beograd. Znam gdje sam najčešće bio i gdje me poznaju čak i konobari, ali sad kad bih to uradio, vjerujte da bih bio ličnovan ovde. Da ne kažem čak i u regionu. Svakako, želim da imam privatnost, ali je izgleda ne mogu imati. Ja sam jedan od rijetkih premijera koji se toliko prati i koji je uvijek na tapetu, ukoliko uradi bilo šta što određeni dio javnost smatra da je neprimjereno. Neka bude tako, ali neka bude dobro za sve nas i poruka da će to važiti jednako za svakog predsjednika države, premijera, predsjednika parlamenta. Ljudi istog ranga moraju da budu jednako tretirani. Zašto sam samo ja na tapetu? Vjerujte, jedva čekam da dođem u Beograd i da posjetim jednu poslastičarnicu i jednu kafanu. Naravno, u glavnom gradu Srbije imam veliki broj prijatelja, to su najčešće ljudi iz moje profesije, ali isto tako imam i brojne rođake koje bih rado posjetio.

A hoće li građani Srbije ove godine bez problema moći da dođu u Crnu Goru na more?

Znam da je prošle godine preovladao politički stav, ali to ovog puta neće biti. Mi ćemo sve učiniti da, pogotovo turisti iz regiona, budu naši dragi gosti ove turističke, ali i svake sljedeće sezone. Takođe, iz kontakta sa ruskim ambasadorom smo dobili saznanja da veliki broj turista iz Rusije želi da dođe na turističko primorje. Mi ćemo se potruditi da spremni dočekamo turističku sezonu i da ugostimo sve turiste, a pogotovo one iz Srbije koji su najbrojniji. Iako je bio stav pojedinih ljudi da bez PCR testa ne možete da uđete u Crnu Goru, mi smo se opredijelili da evropski kriterijum bude vezan za države koji nastoje da pristupe Evropskoj uniji.

Delite li želju dobrog dijela vernika SPC u Crnoj Gori da vladika Joanikije treba bude novi mitropolit crnogorsko-primorski?

Da, a sad ću da vam objasnim zašto – nekada su narodno-crkveni sabori bili mjera izbora određenog vladike. Naravno, to se vremenski svelo na Sabor Srpske pravoslavne crkve. Vladika Joanikije je svim svojim dosadašnjim djelovanjem postao jedan od najuglednijih episkopa SPC. On je rođen ovdje, baš u Nikšiću i čitavo svoje vrijeme, monaškog, a kasnije episkopskog života, je vezao za Crnu Goru i on najbolje poznaje prilike u ovoj zemlji. On je čovjek koji je pokrenuo litije i neko ko je bio, na određeni način, targetiran kao glavni problem litija. Njega su hapsili zbog Crkve, što govori da je dostojan trona Svetog Petra Cetinjskog.

Imajući u vidu da je nedavno obilježeno sto dana rada Vlade Crne Gore, šta biste izdvojili kao najveći uspjeh vašeg kabineta u prethodnom periodu?

Ja sam to sveo na sedam elemenata.

Prvi element je ovaj koji se odnosi na pandemiju i brobu sa koronavirusom, gdje smo mi, ipak, bili u zatečenom stanju. Bukvalno niko nije, od jula do dolaska na vlast nove vlade, pokušao da bilo šta uradi. Onda je to bila trka sa vremenom i mogućnostima koje su uslovljene tržištem i stavom koji je ova vlada prije toga donijela, a odnosi se na činjenicu da želimo da imamo samo kontakte direktno sa proizvođačima vakcina ili vladama drugih država. Naravno, to u javnosti mnogi nisu blagonaklono prihvatili, ali je to naš stav kako bismo sačuvali bezbjednost, sigurnost i kako bismo vodili računa o ekonomskim efektima koji su vezani za nabavku vakcina. Dolaskom vakcine, prvi put iz Srbije, a kasnije iz Rusije i Kine, mi smo krenuli u jedan proces u kome ćemo do kraja aprila imati više od 300 hiljada vakcina. To nam garantuje da ćemo dočekati turističku sezonu sa našim građanima koji će biti vakcinisani. To je prvi značajni element, jer zdravlje nema cijenu.

Drugi element, koji je veoma značajan, to je trenutak kad smo lansirali obveznice tri dana poslije zvaničnog formiranja nove Vlade Crne Gore. Lansirane su obveznice u iznosu od 750 miliona eura. Bilo je raznih komentara, biće ih uvek, ali ono što je sigurno to je da smo na taj način obezbijedili ekonomsku održivost koja će zasigurno trajati do 2022. godine.

Treći element se odnosi na izmjene i dopune određenih zakona, a jedan od ključnih, zbog kojeg je došlo do podjele u Crnoj Gori, je Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Pored pomenutog, mi smo primijenili sve druge zakone koji utiču na to da možemo da obezbijedimo funkcionisanje sistema na pravi način. Jedan od njih je i Zakon o fiskalizaciji, čije je pomjeranje vezano za šest mjeseci odlaganja, kako bi na taj način omogućili privredi da se pripremi i kako bi svi jednako primjenjivali taj zakon.

Četvrti element možda nismo promovisali na pravi način, a odnosi se na paket mjera koji je po prvi put dat za prvi kvartal ove godine. Tim iznosom, koji je možda za neke druge države na nivou statističke greške (oko 160 miliona eura) se daje podrška privredi i građanima. Ovim paketom mjera je pokriveno najmanje sto hiljada građana Crne Gore i proširen je dijapazon privrednih subjekata koji mogu da koriste benefite koji proizilaze iz ovog paketa mjera. Mi smo na taj način dali podsticaj kako bi nezaposleni mogli da se vrate na svoje poslove, jer su naše mjere podrazumijevale dodatnu stimulaciju privrednika koji imaju mogućnost da to učine.

Peti element se odnosi na dipolomatiju, koja je do sada u Crnoj Gori nije bila zakonski utemeljena, jer se nije poštovao zakon. Broj političkih dipolamata u odnosu na karijerne je bio duplo veći. To želimo da promijenimo i da težište pomjerimo ka ekonomskoj diplomatiji.

Šesti element je vezan za našu esecijalnu karakteristiku i opredijeljenost ove vlade – a to je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Iako nam mnogi prigovaraju da su rezultati veoma slabi u odnosu na očekivanja, mi smo uradili sve što je u našoj moći kako bismo obezbijedili i procesuirali odgovarajuće slučajeve. Po prvi put je formiran i Nacionalni koordinacioni tim za borbu protiv kriminala i korupcije. Taj tim radi bukvalno danonoćno, kao i čitava vlada, kako bismo uspjeli da sve sagledamo i procesuiramo. Ostatak posla, naravno, prepuštamo tužilaštvu i sudstvu.

Takođe, ukazao bih ukazao na jedan element koji bih želio posebno da podstaknemo, a to je dobro upravljanje kompanijama, odnosno korporativno upravljanje. Za to smo pripremili odgovarajuće metode i modele, tako da ćemo ve već na nekoj od narednih sjednica ćemo odabrati najbolji put kojim treba Crna Gora da se kreće kad je u pitanju upravljanje kompanijama koje su u naležnosti države. Te kompanije trebaju da rade profitabilno, da imaju dobar menadžement i da zapošljavaju najbolje ljude, kompetentne kadrove koji svojem znanjem mogu da doprinesu da te firme postanu uspješne.

Pomenuli ste borbu protiv kriminala i korupcije. U Srbiji je, kako predstavnici vlasti tvrde, borba protiv mafije. U prošlosti se često govorilo da se problem mafije i međusobni sukob klanova prenio iz Crne Gore na beogradske ulice. Jeste li vi, sagledavajući taj šesti element, razmatrali informacije koje su dolazile iz Beograda? Koliko su one utemeljene?

Vjerujte, radi se o informacijama koje su u nadležnosti Uprave policije i ja ne želim da se bavim tim informacijama kako ne bih svojim stavom remetio ono što su stručne karakteristike rada institucija. Uprava policije je tek prije 15 dana izvršila promjenu kadrova kroz konkurs. Na pomenutom konkursu je bilo 19 kandidata, a mi smatramo da je izabrano najbolje kadrovsko rešenje i da je novi direktor postavio pomoćnike koji mogu kompetentno da odgovore svim izazovima, koji su brojni. Nadam se da će dobra saradnja između institucija Srbije i Crne Gore doprinijeti da sve bude sve tačno, egzaktno i u korist pravde. Najviše mi smeta što u posljednje vrijeme se međusobno optužujemo oko toga ko je odakle došao. To mi govori da nemamo zajedničko djelovanje. Na kriminal i korupciju ne mogu da djeluju nijedna, a ni druga država, stoga moraju da se pronađu modusi kako to da se prevaziđe u korist one esecijalne činjenice – da svi građani budu bezbjedni.

Preporučujemo za Vas