tvrdi da je haški tribunal kompromitovan

Ministar pravde relativizovao odluku Međunarodnog suda: Ko još treba da kaže da je bio genocid?

"Zar jasna presuda za najveći zločin u Evropi nije dovoljna da se tu stavi tačka i da onda možemo kao društvo da se posvetimo razumijevanju i pomirenju", kaže Raonić

42143 pregleda 734 reakcija 190 komentar(a)
Vladimir Leposavić, Foto: Skupstina.me
Vladimir Leposavić, Foto: Skupstina.me

Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava u Vladi Crne Gore Vladimir Leposavić relativizovao je na sjednici Skupštine Crne Gore 26. marta odluku Međunarodnog suda pravde u Hagu o genocidu u Srebrenici, navodeći da je ona bazirana na stavu Haškog tribunala koji je, kako je rekao, kompromitovan jer je prikrio dokaze o zločinima nad Srbima na Kosovu.

“Spreman sam da priznam da je učinjen zločin kada se to nedvosmisleno utvrdi. Svakako neću sporiti pravnu važnost odluka međunarodnih tijela, niti ću sporiti pravo Bošnjaka i Muslimana da u srcima ovaj zločin doživljavaju kao trajnu patnju i tragediju.

Spreman da se poklonim svim žrtvama, a naročito žrtvama Srebrenice jer su to žrtve mojih prijatelja i sugrađana i to i ovom prilikom činim,” rekao je između ostalog juče u Skupštini ministar odgovarajući na poslaničko pitanje Andrije Nikolića (DPS).

Izvršni direktor CEGAS-a Boris Marić kaže da je “Haški tribunal bio jasan u formulaciji genocida u Srebrenici”.

Marić
Marićfoto: Savo Prelević

“U našem trenutnom društveno-političkom kontekstu ovo pitanje je krajnje politizovano. Tako da pravna kvalifikacija djela bez obzira na odnos prema zločinu kao takvom, nužno vas svrstava u određeni politički kontekst. Postavlja se pitanje da li je dozvoljeno da neko zločin u Srebrenici pravno kvalifikuje kao zločin protiv čovječnosti, a ne kao genocid, a da mu se pri tome ne sudi kao saizvršiocu ili negatoru samog zločina. Lično mislim da bi taj prostor slobode morao biti omogućen. Ovo naravno uz nespornu osudu samog zločina,” kaže on za “VIjesti”.

Marić navodi i da “u funkcionalnom smislu ministar pravde mora jasno da kaže da poštuje stav međunarodnih sudskih instanci”.

Leposavićeva izjava izazvala je oštre reakcije dijela političke javnosti, kao i civilnog sektora, a oglasio se i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, koji je zamjerio ministru na ocjeni: “Ako mi u Crnoj Gori ne znamo da se u Srebrenici desio genocid, na osnovu odluke Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu i ako je to stav Vlade, onda se bojim da naš put nije u EU”, poručio je Fejzić.

Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić zapitao je ko treba da potvrdi odluku Međunarodnog suda je ministar prihvati.

“Ako odluka Haškog tribunala o srebreničkom genocidu nije dovoljna za našeg ministra - pitanje je što jeste. Ko to treba da potvrdi, pa da on prihvati? Zar jasna presuda za genocid, šest doživotnih presuda i ukupno 700 godima zatvora, za najveci zločin u Evropi u zadnjih 75 godina nije dovoljan da se tu stavi tačka i da onda možemo kao društvo da se posvetimo onom drugom dijelu izjave ministra u kome smo saglasni, a to je razumijevanje i pomirenje?,” kaže on.

Raonić
Raonićfoto: Boris Pejović

Leposavić je tokom skupštinske rasprave poslaniku DPS-a rekao da od njega očekuje da objasni da li su ratni zločinici imali genocidne namjere, da se uništi čitav narod:

"Ja to ne mogu da znam. Mogu samo da vjerujem sudijama iz Haga, bilo onima koji su glasali za ovakvu pravnu kvalifikaciju ili onima iz istog sudskog vijeća koji su o ovom pitanju zauzeli izdvojeno ili posebno misljenje. Pitanje kvalifikacije zločina koji je prema Bošnjacima učnjen Srebrenici, kao i mnoga druga pitanja iz građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji i dalje su predmet ne samo emotivnih postupanja i često neprimjerenih reakcija, već i stručnih polemika. To je razumljivo budući da je odluka Međunarodnog suda pravde kojom je zločin u Srebrenici okvalifikovana kao genocid, zasnovan na stavu Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju. On je gotovo u potpunosti urušio svoju legitimnost nakon slučaja u kojem su dokazi izvjestioca Savjeta Evrope o vađenju i trgovini organima civilnih srpskih zrtava na Kosmetu uništeni u samom tom sudu”, rekao je Leposavić.

On je dodao i da je siguran da “ni jedan istaknut predstavnik Srba ne negira da je u Srebrenici učinjen stravičan zločin čije žrtve trebaju stalni pomen i pijetet, kao što i njegovi učinioci tebaju zasluženu kaznu”.

Socijaldemokrate Ivana Brajovića kritikovale su ministra, navodeći da je nedopustivo raspravljati o pokolju pokolju 8 000 ljudi.

“I onda URA treba da nam kaže da se ostavimo prošlosti. Gospodo, kakve prošlosti? Vi ste ovu priču vratili u sadašnjost. Činjenica da vaši prijatelji danas usred Skupštine imaju ovakve izjave, govori samo o jednom: lošoj budućnosti koju nam spremate,” smatra SD.

Leposavić je kazao da zbog “nesrećnih događaja u BIH pate sve strane” i da pitanje Nikolića ima političku pozadinu i upotrebui koja produžava tu patnju. “Kao ministar imam obavezu da se jednako odnosim prema svima jednako, pa tako i prema Bošnjacima i Srbima...Ja nisam bio ratni, a neću ni antiratni profiter. Neću u javnom životu da se koristim kolektivnim stigmatizacijama i osudama koje su izazvale toliko lošeg u ovoj zemlji, “ rekao je.

"Ako je sporan genocid - s kakvim će se pristupom ući u Komisiju"

"Pomirenje u Crnoj Gori i regionu jedino je moguće ukoliko se visoki državni predstavnici jasno i nedvosmisleno, bez ikakvog “ali” određuju prema onome što su činjenice koje su utvrdili i postavili prije svega međunarodni sudovi. Monstruozni zločin u Srebrenici je genocid i tu nema dalje polemike, ali ima potrebe da se istraže svi ostali zločini, pa i oni u Crnoj Gori, koji još uvijek nijesu procesuirani. Ovakva relativizacija jednog zločina je dodatno zabrinjavajuća jer ako je sporan srebrenički genocid - s kakvim će se tek pristupom ući u najavljenu Komisiju za istinu i pomirenje? Što tek onda očekivati o zločinima četnika, muslimanskih milicija, vulnetara i ostalih kvislinga i ostalih zločina koji su se desili prije 70 godina?,” kaže Boris Raonić.

Preporučujemo za Vas