sjednica odbora sa sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva

Bulajić: Sa dva pododbora da rukovodi vlast, a sa dva opozicija

Potpredsjednik parlamenta predložio je da Odbor raspiše poziv da u radu učestvuju do tri predstavnika NVO i dva iz akademske zajednice

13892 pregleda 58 reakcija 12 komentar(a)
Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, Foto: Luka Zeković
Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 14.04.2021. 16:31h

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva imaće četiri radne grupe, sa po četiri člana.

To je predložio predsjednik tog radnog tijela Strahinja Bulajić na prvoj sjednici, navodeći da sa dva pododbora rukovodi vlasti, a sa dva opozicija.

Predložio je da Odbor raspiše poziv da u radu učestvuju do tri predstavnika NVO i dva iz akademske zajednice.

Tokom rasprave o metodologiji rada odbora, Boris Mugoša (SD) je kazao da bi trebalo donijeti i Priručnik o radu odbora.

Istakao je da se radne grupe mogu pojačati i sa ostalim poslanicima, mimo članova Odbora.

Predložio je da donesu zaključak da Vlada ne pravi dalje korake za zakonsku legislativu koja je u nadležnosti Odbora.

Tokom rasprave Daliborka Pejović (DPS) je istakla da je jedna od dilema koje ima koji obim zakonodavstva mijenjaju:

“Da li ćemo mijenjati ... procedure i elemente zakona koji se tiču izbornog procesa ili ćemo mijenjati zakonska rješenja da bismo negdje u bolju poziciju doveli institucije koje bi trebalo da kvalitetnije i objektivnije učestvuju u samom izbornom procesu”.

Bulajić je odgovorio da se mijenja šest zakona, navodeći da su Državna izborna komisija (DIK) i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) neizostavni u tom procesu.

Draginja Vuksanović Stanković (SDP) je pitala da li se može govoriti o povjerenju u izborni proces ako su na sceni prethodnih dana imali igre 'skrivalice' Vlade kroz pokušaj usvajanja Odluke koja se tiče kriterijuma za dobijanje državljanstva i Zakona o registrima prebivališta i boravišta:

“Čime se na vrlo tendenciozan način pokušava izvršiti politički izborni inženjering i promjena demografske strukture stanovništva ove države.”

Ona je poručila da to neće dozvoliti građani, a “valjda ni članovi Odbora koji treba da se bave ovim pitanjima”.

Branka Bošnjak (DF) je kazala da bi prije formiranja podgrupa trebalo definisati u kom obimu se mijenja izborno zakonodavstvo, s obzirom da je rok za završetak Odbora - 6.jun prekratak ako misle da mijenjaju cijeli sistem.

“Posebno mi je važno da li ćemo ići sa novim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, zato što mislim da je prethodni zakon pretrpio toliko izmjena da je postao nepregledan. Mislim da bi mi trebalo da pišemo novi zakon”, kazala je Bošnjak.

Ona je rekla da ne bježe ni od izmjena Ustava ako to bude neophodno.

Poslanik Albanske liste Genci Nimanbegu je kazao da moraju poslati poruku da se situacija u državi približava vanrednoj, po ekonomskim, političkim i društvenim osnovama.

"Vlast i opozicija moraju naći zajednički jezik ako mislimo dobro", kazao je Nimanbegu.

Predrag Bulatović (DF) je istakao da se Zakon o izboru odbornika i poslanika donosi sa dvije trećine glasova, odnosno, 54 glasa poslanika, navodeći da se zalaže da se taj zakon usvoji što većom saglasnošću i većinom većom od dvije trećine.

“To znači da je potrebna politička volja i parlamentarne manjine i većine”, kazao je Bulatović.

Bulatović je rekao da je tačno da u Odluci o formiranju Odbora ne stoji pitanje potencijalnih ustavnih promjena.

„Na pitanje otvorenih lista odgovaram pitanjem zašto ne idemo sa većinskim sistemom. Neophodno je izmijeniti neke ustavne klauzule da bi se većinski sistem mogao uvesti u pravni poredak Crne Gore“.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da će, ukoliko se desi reforma izbornog zakonodavstva koja je pred odborom postavljena kao cilj, doći do unapređenja na različitim poljima djelovanja institucionalnih činilaca.

“To će biti od značaja, ne samo da imamo jednake startne pozicije i jednake šanse u izbornoj utakmici, nego da imamo drugačiji odnos prema vršenju vlasti, drugačiji odnos prema javnim funkcijama i u onom periodu koji je, ne toliko vezan za izborni proces”, rekao je Koprivica.

Istakao je da nova parlamentarna većina želi da se definišu pravna ograničenja, jer ne žele autokratsku ili bezakonu vladavinu.

“Svakako da definisanje političkog okvira koji će obezbijediti poštene i demokratske izbore zavisi i od političke volje i od odgovornosti svih aktera koji su uključeni u ovaj proces”, istakao je Koprivica.

Preporučujemo za Vas