debata o tužilačkom zakonu

Abazović: Bio bih srećan da imamo "packe" EK, ali da za godinu kažemo da je tužilaštvo nešto uradilo

Iz Bošnjačke stranke su kazali da su nezadovoljni radom tužilaštva kada je procesuiranje ratnih zločina u pitanju, a što se tiče borbe protiv kriminala i korupcije, ono može i mora da ima bolje rezultate

64277 pregleda 59 reakcija 57 komentar(a)
Sa debate, Foto: Savo Prelević
Sa debate, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 23.04.2021. 16:15h

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao je da nikoga nije do sada čuo da ima bilo šta protv promjena u tužilaštvu, a modaliteti su stvar diskusije.

On je na današnjoj debati o tužilačkom zakonu kazao da ogromna većina ljudi je konstatovala da su neophodne promjene u tužilaštvu.

"Da bismo do toga došli moramo da idemo kroz zakone", kazao je Abazović.

Kazao je da se na prethodnoj debati čulo dosta konstruktivnih predloga i da je ostala dilema da u ovoj kompoziciji Tužilačkog savjeta, jedno ili dva mjesta bira iz tijela koje nije direktno vezano za Skupštinu. To je, kako kaže, prihvatljivo.

Profesor Đorđije Blažić rekao je da su Crnoj Gori potrebne promjene u svim institucijama, ne samo u tužilaštvu.

Problem je, kako kaže, u institucijama u svim aspektima, ali uzrok je u ljudima. Navodi da je vrlo jasan ustavni okvir o imenovanju tužilaca.

"Imamo zakonodavni okvir. A mi imamo dva zakona koji regulišu isti organ - SDT... Mi nemamo riješene elementarne statusne stvari, ja ne znam koji status ima Tužilački savjet. Je li to organ upravljanja, savjetodavni, nadzorni? Zato mi imamo TS u bestežinskom stanju", rekao je Blažić.

Blažić
Blažićfoto: Savo Prelević

Problem je, kako je dodao, i struktura Tužilačkog savjeta.

"Jesu li tužioci javni funkcioneri? Mi ovdje imamo ustavni konflikt jer su tužioci nosioci više javnih funkcija", kaže Blažić i podsjeća da VDT ima tri javne funkcije.

Smatra da je ključni problem ne ovoga, već svih zakona, ko vrši nadzor.

"Otvara se pitanje da mi imamo tužilaštvo koje samo sebe kontroliše... Mnogo toga je pred vama, gospodo, neka vam je Bog u pomoć", poručio je Blažić.

"Organi neće da rade svoj posao onda prebacuju Vladi i parlamentu da rješavaju problem nečijeg nerada. Bez jasno definisanog nadzora zaboravimo funkcionisanje sistema. Ovo što vi danas radite je nužna mjera da se gasi požar. Ali ne rješavate problem u tužilastvu. Imate deset razloga za razrješenje", dodao je.

Abazović je odgovorio da je problem mnogo dublji, ali mora se od nečega krenuti.

Vanja Ćalović Marković (MANS) rekla je da je nesporno da vrh tužilaštva mora da ode, ali mora se voditi računa na koji način će to biti regulisano.

Ona je imala primjedbe na način organizovanja javne rasprave, ali i cijeli proces izrade Nacrta za koji se još ne zna ko je predlagač.

"Važnije je da ovaj proces bude legitiman nego da bude brz, iako ja jedva čekam da ovi ljudi odu", kazala je Ćalović Marković.

Ćalović Marković
Ćalović Markovićfoto: Savo Prelević

Ona je rekla da je najveći problem u tužilaštvu što nema odgovornosti i što niko nije razmatrao konflikt interesa u pravosuđu, čiji predstavnici zapošljavaju cijele svoje porodice.

"Znamo da ovi ljudi moraju da odu, ali vas molim da to uradite u skladu sa standardima, da svi postupci ne padnu u vodu", kazala je Ćalović Marković.

Bitno je, kako je istakla, da se ovakve odluke ne donose iza zatvorenih vrata i da je bolje sačekati još pola godine, pa da se reforma uradi "ljudski".

"Ovo su konsultacije, ako Vlada bude predlagač, biće organizovana javna rasprava, a ako bude parlament, oni nemaju obavezu... Nije problem da se sačeka i šest mjeseci. Ali, ovdje svi nešto čekaju, ta inertnost nas neće nigdje povesti", kazao je Abazović.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović kazao je da Vlada treba da napravi Predlog izmjena i dopuna zakona o državnom tužilaštvu i organizuje javnu raspravu.

Pozdravio je što je Vlada organizovala konsultacije o radnoj verziji Nacrta.

Kada je u pitanju sadržaj teksta i Tužilacki savjet kazao je da "da je bolje radio mi se ne bismo ovim bavili", ali treba naći najbolji model da se ovo riješi.

Podsjetio je da je Venecijanska komisija dala tri načina da se ovo riješi.

Smatra da treba jasnije definisati šta je ugledni pravnik i odredbe o konfliktu interesa.

"VDT nije četvrta grana vlasti i neću stati iza kolega iz tužilaštva koji žele da se izdignu do četvrte grane vlasti", kazao je Radulović.

Radulović
Radulovićfoto: Savo Prelević

Poručio je da u parlamentu treba da se izabere VDT da se time ne bavi akademska zajednica, jer poslanici ne rade svoj posao.

Smatra da je u tužilaštvu potrebna generacijska smjena i da bi to trebalo riješiti penzionisanjem.

"Saglasan sam i što se mene tiče, dijalog oko izbora VDT treba da počne sto prije kako bi se našlo rješenje", kazao je Abazović.

Sto se tice mandata TS, objasnio je da je VK u mišljenju navela da "ne vidi potrebu za zamjenu aktuelnih članova TS" i on nije shvatio u razgovoru sa VK da se oni moraju zadržati.

Radulović je kazao da, prema njegovim izvorima, u VK smatraju da postojeći članovi treba da završe svoj mandat.

Poslanik Marko Milačić kazao je da je Nacrt radila parlamentarna većina i nema govora da je nešto bilo iza zatvorenih vrata.

"O ovim izmjenama i problemima u tužilaštvu govorimo godinama, a mi sad pričamo o tehničkim stvarima."

On je kazao da je razočaran stepenon razumijevanja u međunarodnoj zajednici, jer oni u svom sistemu "nemaju Zorana Lazovića".

"Mi imamo problem sa Kašćelanim i takvim tipovima, a ključna stvar u borbi protiv organizovanog kriminala je odlučnost i moramo ove izmjene donijeti što prije", kazao je Milačić.

Milačić
Milačićfoto: Savo Prelević

Rekao je da predlagač treba da bude onaj ko je pisao zakon, a to je parlamentarna većina.

Naveo je da imamo tužilaštvo koje je "korumpirana kasta" koja se otuđila ne samo od tri grane vlasti nego od života u Crnoj Gori.

Poziva međunarodnu zajednicu na razumijevanje, jer Crna Gora kreće ne od nule nego od dubokog minusa.

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković kazao je da nije sporno da su potrebne promjene u tužilastvu, ali je sporan način na koji se to radi.

"Nijesam glasao za predsjednika, ni ovog ni prošlog, nijesam zadovaljan sadašnjom Vladom, nijesam bio zadovoljan ni prethodnom, ni sastavom sadašnjeg parlamenta, ali ne tražim da se izmijeni način njihovog izbora, već personalni sastav. Neophodne promjene u Tužilaštvu ne mogu biti izgovor za normativno nazadovanje i obračun sa Venecijanskom komisijom. Suština izmjena jeste mogućnost dezavuisanja Ustavne norme o kvalifikovanoj većini", kazao je Zeković.

On je poručio da je SDP voljan da bude dio većine za izbor VDT i da se ta većina može dobiti i bez DPS-a i DF-a, samo treba naći modalitet.

Naveo je da ne da nema dijaloga, nego nema ni simulacije dijaloga o promjenama u tužilaštvu.

Abazović je ponovio da je spreman da konačan nacrt zakona pošalje Venecijanskoj komisiji na izjašnjenje.

Božidar Vujičić (Građanska akcija) predlaže da Tužilački savjet ima 11 članova, a ne deset. U sastavu bi bilo sedam tužilaca, dva poslanika i dva pravnika.

Profesor Nebojša Vučinić je rekao da se ovo pitanje ne može rješavati "preko koljena". Istakao je da je očekivao od Vlade da ovo pitanje bude na dnevnom redu još u januaru i da ove promjene budu završene i da među prioritetima bude i zakon o ispitivanju porijekla imovine.

Navodi da je pravna utemeljenost ovih promjena drugo pitanje.

"Ovaj Nacrt je dobar, ali je za gašenje požara. Ovo su iznuđene, urgentne mjere.

debata tužilaštvo, debata Tužilački zakon
foto: Savo Prelević

Da je bilo dobre volje mogao se naći konsenzus između vlasti i opozicije da se primjenjuje Zakon o tužilaštvu. Ali ne smijemo da dozvolimo sebi luksuz da samo tako pređemo preko sugestija VK, iako ne moramo sve da prihvatimo" kazao je.

Vučinić se slaže sa predlogom da se poveća broj uglednih pravnika u TS pa i u Sudskom.

"Ali ovdje imamo problem šta je ugledni pravnik. Ja bih prije rekao pravni ekspert koji mora biti visokostručna i visokokompetentna ličnost sa iskustvom i teoretičar i praktičar. U pet presuda Evropskog suda je ukazano da tužilaštvo ne radi kako treba, a ovamo dobijaju odlične ocjene."

Kazao je da se ne slaže sa preslogom da v.d. rukovodioca državnog tužilaštva bude neko ko nije iz tužilačke organizacije.

Takođe, oko disciplinskog postupka, kaže da tu treba termin "prekršaj" zamijeniti sa "prestup" jer je prekršaj u saobraćaju "kada prođete kroz crveno".

Zlatko Vujović (CEMI) ocijenio je da je ova verzija Nacrta bolja od prethodne, ali da je ključni problem zakona što parlamentarna većina želi da kontroliše VDT.

"Zabrinjava me teza, iako jeste tačna, da smo suverena zemlja i ne moramo prihvatiti sve preporuke VK. Međutim, ako ne prihvatimo ključne preporuke, to će nas udaljiti od evropskih integracija i možemo se suočiti sa političkim posljedicama", rekao je on.

Smatra da je nezadovoljstvo radom tužilaca opravdano, ali je ključni prioritet trebalo da budu pregovori između vlasti i opozicije.

Slaže se da bi penzionisanje bio jedan od elegantnih načina za promjene u tužilaštvu.

"Kada govorimo o strukturi TS, za mene reizbor ne bi bio problem ako bi bio praćen suštinskim promjenama", kazao je Vujović.

Smatra da ni VK ne bi imala ništa protiv toga.

"Trebaju nam rješenja koja će izdržati provjeru vremena", rekao je Vujović.

On je podsjetio na Zakon o javnom servisu.

"Šta bi DPS dao da nije izglasao ovaj zakon, sada će nova većina da preuzme javni servis?", pitao je Vujović.

Abazović je odgovorio da bi bio srećan da imamo "packe" Evropske komisije, ali da za godinu kažemo da je tužilaštvo nešto uradilo.

"Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama", kazao je Abazović.

Rekao je da ce rješavanje problema u tužilaštvu otvoriti dijalog, prije svega sa opozicijom, što se čulo i na raspravi, a ako neko iz parlamentarne većine ne želi dijalog, "srećno mu bilo".

Iz Bošnjačke stranke su kazali da su nezadovoljni radom tužilaštva kada je procesuiranje ratnih zločina u pitanju, a što se tiče borbe protiv kriminala i korupcije, ono može i mora da ima bolje rezultate.

Smatraju da se kroz izmjene zakona želi izvršiti politički uticaj trenutne većine na tužilaštvo.

Biljana Papović iz CDT-a kazala je da je važno u ovoj političkoj situaciji pokrenuti dijalog u parlamentu.

Podsjetila je da se u prethodnom periodu nijesu poštovale preporuke međunarodne zajednice zato se kod civilnog sektora upali "crvena lampica" ako procijene da bi to moglo i sada da se desi.

Rekla je da Crna Gora ima dobre zakone, ali je problem primjena pa se sada dolazi u situaciju "da žrtvujemo zakonski okvir zarad rezultata".

Poslanica Marta Šćepanović (DPS) rekla je da je jasno ko je pisao zakon i ko ima politički uticaj na njegovo donošenje. Podsjetila je na izvještaj EK u kojem se kaže da je pravni okvir dobar, a da primjena nije dobra.

"Razlozi donošenja ovog zakona očigledno leže u tome da se institucije gledaju kroz pojedince koji obavljaju funkcije", rekla je Šćepanović.

debata tužilaštvo, debata Tužilački zakon
foto: Savo Prelević

Namjera je, kako dodaje, da se politizuje tužilaštvo. Navodi da ne daje sebi za pravo da komentariše rad tužilaca, već da za to postoji Tužilački savjet.

Smatra da se ipak ne može reći da tužilaštvo nije imalo rezultata.

Abazović je rekao da evropski put Crne Gore nije ugrožen. "Mi u tužilaštvu sad imamo politizaciju, samim tim što nema rezultata, a mi sad idemo u depolitizaciju", rekao je Abazović.

Advokat Mitar Šušic (Prava Crna Gora) rekao je da je do sada TS bio samo dekor i da je tužilaštvo kontrolisalo TS, a ne obrnuto.

Smatra da su u opoziciji protiv smjena u tužilaštvu jer neće moći da kontrolišu VDT-a.

Milena Bešić (CEDEM) pitala je da li će se sugestije naći u drugoj radnoj verziji Nacrta.

Podsjetila je da je DPS uvijek pozitivno i široko tumačio poruke međunarodnih partnera i da to nova vlast ne treba da radi.

"Od vas očekujemo usaglašenost sa preporukama VK, za naše dobro", rekla je Bešić.

Abazović je kazao da su sve sugestije evidentirane i da su neke prihvatljive. "Nezavisno od toga da li će biti javne rasprave, postoji procedura u parlamentu i moguće je amandmanski djelovati".

Kazao je da imamo antievropske sudije, tužioce i da je dosadašnja politika bila antievropska.

"Vd stanje je u Crnoj Gori, a mi pričamo kao da smo preuzeli vlast u Švedskoj. Ne mogu da vjerujem da ljudi, koji nijesu dio korupcionaške mreže, ne žele da daju šansu da se nešto pokrene u Crnoj Gori. Nije ovdje teško napraviti rezultate, postoje predmeti, postoje dokazi, ali nema političke volje. Mi se danas tresemo i čekamo hoće li biti produžen pritvor kriminalcima", rekao je Abazović.

Marija Veskovic (Akcija za ljudska prava) kazala je da je tačno da se ne moraju prihvatiti sve preporuke VK, ali bi to bilo korisno.

HRA, kako je navela, podržava spremnost predlagača da unese odredbe o sprečavanju korupcije u zakon o tužilaštvu.

Nemanja Bubanja iz NVO Jedni i drugi smatra da ovaj zakon ne može biti iznad Ustava i da se ovim predlogom želi ostvariti politički uticaj.

Preporučujemo za Vas