IZVJEŠTAJ FRIDOM HAUSA „NACIJE U TRANZICIJI“ za 2020.

Crna Gora pogoršala rezultat, i dalje hibridni režim

Indeks demokratije za Crnu Goru pao je sa prošlogodišnjih 3,86 poena na 3,82 što znači da je ponovo svrstana u hibridni, tranzicioni režim, odnosno državu u kojoj su vladavina prava i izborne neregularnosti među ključnim problemima

43855 pregleda 129 reakcija 48 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Crna Gora je u novom izvještaju Fridom hausa „Nacije u tranziciji“ za 2020. godinu pogoršala rezultat u oblasti demokratije i tako ostala u kategoriji hibridnih režima.

Indeks demokratije za Crnu Goru pao je sa prošlogodišnjih 3,86 poena na 3,82 što znači da je ponovo svrstana u hibridni, tranzicioni režim, odnosno državu u kojoj su vladavina prava i izborne neregularnosti među ključnim problemima.

U izdanju „Nacije u tranziciji“ 2021, koje pokriva događaje iz 2020. godine, ukupno je 18 zemalja zabilježilo pad demokratskih rezultata, popravilo se samo šest, dok je pet stagniralo.

Izvještaj “Zemlje u tranziciji", Fridom hausa je godišnji pregled o demokratskim reformama koje je sprovelo 29 bivših komunističkih država Centralne i Istočne Evrope. Ta nevladina organizacija sastavlja ga i objavljuje od 1995.

Ocjene se daju na skali od jedan do sedam, gdje sedam predstavlja najviši nivo demokratskog napretka, a jedan najniži. Ocjenjuje se sedam kategorija: nacionalno demokratsko upravljanje, izborni proces, civilno društvo, nezavisni mediji, lokalno demokratsko upravljanje, nezavisnost pravosuđa i borba protiv korupcije.

Nacionalno demokratsko upravljanje u Crnoj Gori u nvom izvještaju ocijenjeno je sa 3,25, izborni proces sa 4,25, civilni sektor 5,25, a nezavisnost medija sa 3,25. Za lokalno demokratsko upravljanje Crna Gora je dobila ocjenu 4,25, nezavisnost pravosuđa 3,5 i za borbu protiv korupcije 3.

U odnosu na izvještaj iz maja prošle godine, ocjene su ostale iste, osim za lokalno upravljanje gdje je ocjena pala sa 4,5 na 4,25.

Crna Gora je u izvještaju za 2020. godinu, kao i Srbija, prvi put svrstana u kategoriju vlada u tranziciji ili hibridnih režima – u kojima je vlast zasnovana u autoritarizmu, kao posljedici nepotpune demokratske promjene.

Prema novom izvještaju, Crna Gora je za četiri godine pogoršala ukupan rezultat za 29 poena.

„Većina zemalja obuhvaćenih izvještajem, osim jedne demokratije, pogoršala je položaj u odnosu na prije četiri godine, mjereno promjenom njihovih demokratskih rezultata. Mađarska i Poljska ostvarile su najveći pad ikad zabilježen u zemljama iz izvještaja Nacije u tranziciji“, navodi FH.

Dodaje su da su neke države - poput Kosova, Moldavije ili Ukrajine - godinama zaglavljene u sivoj zoni, ali druge – posebno Mađarska, Crna Gora i Srbija - tek su nedavno prekvalifikovane u hibridne režime i „jurišaju“ još više prema reklasifikaciji, odnosno prema nižim kategorijama – autoritarnim režimima.

„Kosovo, Crna Gora, Moldavija i Slovačka imaju daleko lošiju ocjenu u borbi protiv korupcije nego u bilo kojem drugom pokazatelju“, piše u izvještaju.

Iako su se, kako se navodi, važne promjene vlasti dogodile u Crnoj Gori 2020. i na Kosovu 2021, još nije jasno hoće li dovesti do poboljšanja demokratskih institucija.

„Javno ogorčenje prema crnogorskoj sebičnoj eliti uveliko objašnjava kako je politička opozicija uspjela okončati 30-godišnju vladavinu Demokratske partije socijalista, uprkos zloupotrebama državnih resursa i dominaciji DPS-a u medijskom sektoru“, piše u izvještaju.

U izvještaju se dalje navodi da nema garancija da će opoziciona pobjeda na izborima označiti kraj nazadovanja ili izlazak iz sive zone.

„Kako su objasnile Lisija Ćaneti i Šon Henli, u trendu je da se pokreti koji koji dolaze na vlast na antikorupcijskom sentimentu opisuju kao prodemokratski, ali antikorupcijske politike lako u sebi mogu sadržati neliberalna i druga nedemokratska obilježja“, navode iz Fridom hausa i dodaju da takve negativne karakteristike otežavaju da se bezrezervno slave opozicioni trijumfi u Banjaluci i Crnoj Gori.

Ocijenjeno je da se zemlje širom regije okreću od demokratije ili su zarobljene u ciklusu neuspjeha i djelimičnog oporavka.

FH navodi da je ovo 17. godina uzastopno u kojoj u izvještaju „Nacije u tranziciji“ bilježi pad demokratskih rezultata, a broj zemalja koje su označene kao demokratije ostao je na najnižoj tački u istoriji izvještaja.

Preporučujemo za Vas