analiza "Nova metodologija proširenja EU. Da li je dovoljna da povuče Zapadni Balkan?"

Nova metodologija proširenja EU: Crna Gora i Srbija ne idu naprijed, nisu dobile smjernice kako dalje

U analizi urađenoj u sklopu mehanizma THINK BALKANS ukazuje se na izazove za Komisiju, Savjet i zemlje u pregovaračkom procesu u primjeni nove metodologije i daju preporuke sa ciljem da se vrati "transformativna moć pregovaračkog procesa i izbjegne kompletna politizacija procesa pristupanja"

40020 pregleda 195 reakcija 36 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Nova metodologija proširenja Evropske unije (EU) trebalo bi da omogući dinamičniji i kredibilniji proces ali još nije sasvim jasno kako će sve izgledati u praksi i da li će donijeti očekivane rezultate, navodi se u analizi "Nova metodologija proširenja EU. Da li je dovoljna da povuče Zapadni Balkan?".

U vrijeme kada EU nastoji da izađe snažnija iz krize zbog pandemija koronavirusa, u oblasti proširenja se naizgled ne dešava mnogo toga - pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom nisu počeli, a Srbija i Crna Gora niti idu naprijed, niti su još dobile smjernice kako će dalje u sklopu nove metodologije proširenja EU.

U analizi urađenoj u sklopu mehanizma THINK BALKANS ukazuje se na izazove za Komisiju, Savjet i zemlje u pregovaračkom procesu u primjeni nove metodologije i daju preporuke sa ciljem da se vrati "transformativna moć pregovaračkog procesa i izbjegne kompletna politizacija procesa pristupanja".

U dijelu analize naslovljenom "Primjena nove metodologije proširenja na Crnu Goru i Srbiju: Mnogo buke ni oko čega?" navodi se da Crna Gora trenutno nastoji da ispuni 83 prelazna mjerila za pogljavlja 23 i 24 (45 za poglavlje 23 i 38 za poglavlje 24), a Srbija ukupno 98 prelaznih mjerila i to 48 za 23 i 50 za poglavlje 24.

Srbija i Crna Gora su, kako bi ispunila ta prelazna mjerila, pripremila akcione planove koje je odobrila Evropska komisija.

Komisija pak na raspolaganju ima klauzulu o ravnoteži koja joj omogućava da zemlji blokira otvaranje novih pregovaračkih poglavlja dok ne ostvari zadovoljavajući napredak sa reformama u poglavljima 23 i 24 (vladavina prava).

Dosadašnji pregovori pokazali su da je sprovođenje reformi i jačanje vladavine prava u tim zemljama bilo ograničeno i postavlja se pitanje da li nova metodologija može da omogući veći napredak.

Autori navode i da su Srbija i Crna Gora prihvatile novu metodologiju u ljeto 2020. ali da je Komisija tek u martu 2021. reagovala sa nekim najavama kako bi ona mogla da se primjenjuje na dvije zemlje koje već pregovaraju o članstvu u EU.

Predstavljanje non pejpera o njenoj primjeni ne očekuje se prije juna.

Ocjenjuje se da je takvo kašnjenje neopravdano, posebno u slučaju Crne Gore koja je otvorila sva poglavlja i time ima prilku da otvori svih šest klastera.

To kašnjenje, kako se navodi, možda je pokazatelj da Evropskoj komisiji nedostaje adekvatna strategija u vezi primjene metodologije.

Prema onome što se za sada zna o smjernicama za primjenu izmijenjenje metodologije proširenja EU, fokus i dalje ostaje na prelaznim mjerilima kao ključnim instrumentima za unapređenje vladavine prava.

I dalje su (isti) akcioni planovi "centralni elementi" za ispunjavanje prelaznih mjerila - nijedno poglavlje neće biti zatvoreno dok se ne ispune prelazna mjerila i to ne predstavlja novinu jer je i do sada postojala mogućnost aktiviranja klauzule balansa, da poglavlje ne može da bude zatvoreno dok se ne zatvore poglavlja 23 i 24.

Kako se navodi, problemi sa ispunjavanjem prelaznih mjerila već postoje i zato su potrebni "drugačiji pristup i precizniji instrumenti".

Podsjeća se da su novom metodologijom proširenja EU postojeća pregovaračka poglavlja grupisana u šest klastera, kao i da je Crna Gora otvorila sva poglavlja a Srbija 18 iz različitih klastera.

Navodi se da će, kao i ranije, posljednju riječ o napredovanju u pregovorima imati članice EU na osnovu rezultata u vladavini prava.

Kao pozitivno se ocjenjuje to što je novom metodologijom predviđeno da se najmanje jednom godišnje održavaju političke međunarodne konferencije između članica EU i zemalja kandidata.

"Ta novina je dobra za slanje snažnih političkih poruka i obavezivanje kandidata ali bez prevazilaženja političkog odlučivanja u EU, koje sada ima prednost nad odlukama na bazi zasluga, neće imati posebnu ulogu u procesu", navodi se.

Ocjenjuje se i da, iako nova metodologija usvojena u februaru 2020. predviđa nagrađivanje zemalja u skladu sa postignutim rezultatima, nije jasno kako će to izgledati u praksi i to je posebno problematično jer ako se samo insistira na sankcijama, to nije naročito ohrabrujuće za reforme.

Zaključuje se da je nova metodologija kompleksnija, više politička i zahtjevnija nego ranije, ali da, ako su obje strane odlučne, nudi više šansi za kredibilan, dinamičan i održiv politički proces.

Autori analize su Zoran Nečev, Dragan Tilev, Jovana Marović i Alba Ćela a urađena je uz finansijsku podršku Međunarodnog višegradskog fonda.  

Preporučujemo za Vas