Predstavnik predlagača zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, Slaven Radunović (DF) kazao je da su danas dobili odgovor od Venecijanske komisije, te da će kasnije sa time biti podrobnije upoznati.
"U svakom slučaju, nema nekih ozbiljnih zamjerki, tako da možemo da idemo dalje u proceduru", rekao je Radunović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu koji razmatra Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, koji je podnijela grupa poslanika.
Radunović je istakao da se zakon donosi iz razloga što dosadašnji Tužilački savjet i samo državno tužilaštvo nisu obavljali na zadovoljavajući način.
"Aktuelni Tužilački savjet nije pokazao proaktivan i efikasan pristup ostvarenju zadatih ciljeva, pa postupak imenovanja 11 rukovodilaca državnih tužilaštava, koji je započet još 2019.godine, do danas nije okončan. Tek u decembru 2020. godine Tužilački savjet je ocijenio da prijavljeni kandidati ne ispunjavaju uslove, iako je od njihovog prijavljivanja proteklo skoro godinu dana", rekao je Radunović.
On je naveo da je osnovni razlog za izmjene zakona, jer žele da Crna Gora "konačno krene putem uvođenja vladavine prava u pravom smislu riječi", da i građani osjete ozbiljne promjene i da se konačno pokrenu optužnice protiv ljudi protiv kojih postoji obilje dokaza da su krivi.
"I da se prekine sa političkim progonom protivnika vlasti bilo koje vrste", kazao je Radunović.
Radunović je rekao da su predlagači usaglasili i tri izmjene predloga ovog zakona.
U definitivnu verziju zakona će, kako je rekao, biti uvršten član koji precizira da će "započeti postupci izbora rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca koji su pokrnenuti, a nisu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, obustaviće se po sili ovog zakona".
Biće uvršteno i da člana Tužilačkog savjeta mogu da preldože nevladine organizacije (NVO) koje su u tri godine prije objavljivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za člana Tužilačkog savjeta realizovale projekte iz oblasti iz člana 18 ovog zakona u iznosu od 10.000 eura godišnje, a ne 20.000 kako je ranije predloženo.
Takođe NVO, u osnivačkom aktu i statutu treba da ima kao osnovne ciljeve pitanja iz oblasti koje su propisane članom 18 ovog zakona - borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, borbu za uspostavljanje vladavine prava i da se u prethodne tri godine kontinuirano time bavi.
Treća izmjena koju su predlagači usaglasili tiče se toga ko može da bude kandidovan za tužioca, pa je predviđeno da ne može da bude birana osoba koja je obavljala tužilačku funkciju u proteklih 10 godina.
Odbor za politički sistem,upravu i pravosuđe je većinom od sedam glasova članova tog radnog tijela podrzao predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o drzavnom tužilaštvu.
Mugoša: Nevjerovatna situacija je da će se Tužilački savjet okupiti i odjednom će predložiti nekoga
Boris Mugoša (SD) je pitao ko predlaže vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT).
“Nevjerovatna situacija je da će se Tužilački savjet okupiti i odjednom će predložiti nekoga. Do sada je bio iz reda tužilaca, ...a sad predlaže da može i van pravnog sistema nekoga”, kazao je Mugoša.
On je rekao da se uvedenim izmjenama derogira ustavna norma iz 2013.godine kojom je za izbor te funkcije potrebna dvotrećinska, odnosno, tropetinska većina i što je privremeno mjerilo u poglavlju 23, jer za izbor vršioca dužnosti VDT-a ne odlučuje se dvotrećinskom ni tropetinskom većinom, nego prostom većinom poslanika.
On je kazao da parlamentarna većina od stupanja na vlast nije pokrenula dijalog oko izbora VDT-a, navodeći da je novi VDT do sada mogao biti izabran, “naročito ako se zna da vd VDT-a po sili zakona mandata ističe za mjesec”.
“Potencijalno, vašim izmjenama može da se desi da od 11 članova Tužilačkog savjeta sedam budu van tužilačke organizacije...naspram četiri tužioca”.
Podsjetio je na ranije sugestije VK da nije dobro da vršilac dužnosti VDT-a bude van pravnog sistema.
Mugoša je rekao da je poenta predloga zakona da se smijeni specijalni državni tužilac kroz zakonsko rješenje koje ide na način da Skupština na odboru može da da mišljenje da neko narušava ugled institucije Tužilaštva:
“Pri čemu nigdje niste definisali što znači da neko narušava ugled”.
Papović: Nova većina želi da formira političko tužilaštvo kako bi se obračunavala sa opozicijom, a primarno sa DPS-om
Dragutin Papović (DPS) je kazao da nova parlamentarna većina kroz ovakav zakon želi da formira političko tužilaštvo kako bi se obračunavala sa opozicijom, a primarno sa DPS-om:
“Ovdje se ne radi ni o kakvoj pravdi, unapređenju tužilačkog sistema i tužilačke grane vlasti, već da se što prije i što brutalnije preuzme tužilaštvo, kako bi se tužilaštvo instrumentalizovalo u političkoj borbi”.
Istakao je da tome u prilog ide što se znaju formalni ali ne i suštinski predlagači zakona, navodeći da predlog zakona uvodi “pravno bezakonje” i ugrožava sigurnost vladavine prava.
“Država ulazi u nestabilnost, zato što će političko tužilaštvo, motivisano političkim ciljevima, da promoviše revanšizam i izazvati opštu pravnu i političku nesigurnost. Imajući u vidu da parlamentarna većina ima samo jednog poslanika više, u suštini ovo je obračun sa polovinom Crne Gore”, rekao je Papović.
Bulatović: Nije procesuiran nijedan slučaj očigledne visoke korupcije
Predag Bulatović (DF) je istakao da do danas nije procesuiran nijedan slučaj očigledne visoke korupcije, koja se veže upravo za sami vrh države, vrh bivše vladajuće partije i personalno za lidera te partije, “što ne znači da je lični razlog prema predsjedniku te partije, da se usvoji ovaj zakon”.
“Samo konstatujemo da nijedan od slučajeva koji je godinama prisutan a veže se za visoku korupciju, u tom krugu, nije proceusiran. Iz Tužilaštva smo imali stavove da za to ne postoji ni udaljena sumnja, odbacivanje, do smiješnih poteza vezano za aferu Koverat i slično”, rekao je Bulatović.
Navodeći da su promjene zakona minimalne, istakao je da je prvim predlogom zakona Specijalno državno tužilaštvo trebalo da bude ukinuto, te da je DF napravio veliki kompromis prihvatajući predlog da se to ne desi.
On je odbacio konstatacije da će Tužilački savjet biti pod političkom kontrolom.
Živković: Vršilac dužnosti VDT-a shodno ovom zakonu, može biti i direktor komunalnog preduzeća koji ima položen pravosudni ispit
Danijel Živković (DPS) je kazao da se na ovaj način evropska platforma ne gradi, te da vršilac dužnosti VDT-a shodno ovom zakonu, može biti i direktor komunalnog preduzeća koji ima položen pravosudni ispit.
“Ovdje su se poklopili politički interesi vladajuće većine. S jedne strane, DF-a da se uklone tužioci koji su ih gonili u procesu u kome se još uvijek nalaze, i sa druge strane , drugih konstituenata koji imaju za cilj senzacionalističke afere koje imaju za cilj da umanje rejting DPS-a”, rekao je Živković.
On je kazao da ukoliko Demokrate i URA nijesu ucijenjeni od DF- usvajanjem ovog zakona,da na današnjoj sjednici plenuma kao prvu tačku stave budžet,a poslednju Zakon o tužilaštvu.
Koprivica: Živković je pribjegao ovom triku zato što usvajanje budžeta već opstruira njegov kolega
“Poslanik Živković je pribjegao ovom triku zato što usvajanje budžeta već opstruira njegov kolega, koji vjerovatno ima određeni strah u odnosu na Tužilaštvo, a to je gospodin, odnosno, poslanik (Branimir) Gvozdenović, koji na Odboru za evropske integracije još uvijek nije završio prvo čitanje Zakona o budžetu, tako da mi ne bi ni mogli da prvo postavimo zakon o budžetu”, odgovorio je predsjednik Odbora Momo Koprivica.
Istakao je da je Zakon o tužilaštvu već jednom odlagan, a Zakon o budžetu nije.
Nimanbegu predlagačima: Da li vam je cilj politički uticaj na Tužilaštvo?
U svojstvu zainteresovanog poslanika Genci Nimanbegu je pitao predlagače da li im je cilj politički uticaj na Tužilaštvo.
“Da li mislite da su svi tužioci u Crnoj Gori do sada bili pod poliitčkim uticajem? Tužilaštvo je trebalo da ima promjene onog trenutka kada je ustanovilo da “21 milion eura” nije afera, jer (Dritan) Abazović tada nije bio poslanik”, kazao je Nimanbegu.
Radunović:Nam bez rezova nema spasa. Mi moramo da reagujemo kao hirurzi u Urgentnom centru
Slaven Radunović je odgovorio da su inicijalno zakone pripremili i potpisali pet poslanika.
“To što ste shvatili Abazovića da je on predlagač ili Vlada, ne znam kako ste to zaključili, jer nikad se u javnosti nije čulo da je Vlada predlagač”.
Nije im, kako je kazao, želja bilo kakva osveta, nego da Tužilaštvo počne da radi svoj posao.
“Stvar je toliko iskvarena kad je pravosuđe u pitanju, toliko je stanje katastrofalno, da nam bez rezova nema spasa. Mi moramo da reagujemo kao hirurzi u Urgentnom centru”, kazao je Radunović.
Istakao je da se trude da depolitizuju tužilaštvo, navodeći da ne zna odakle nekome ideja da mora da se uvaži svako slovo iz mišljenja Venecijanske komisije:
“Kad bi tako bilo, trebalo bi da raspustimo Skupštinu “.
Predlog zakona je, kako je kazao, bio dogovor pet šefova klubova, navodeći da to nije bila nikakva ucjena.
“Da želimo da iskoristimo političku moć da promijenimo stvari u Tužilaštvu, naravno da želimo”, rekao je Radunović.
Bonus video:
