intervju sa BIVŠIm IZASLANIKom HAVIJERA SOLANE

Lajčak za "Vijesti": Reforme i rezultati otkloniće brige građana i EU

Najbolji način da se otklone brige EU i njenih građana je kroz ostvarenje reformi i postizanje rezultata Nezavisnost Crne Gore vrlo je ozbiljno i emotivno pitanje i nije iznenađujuće što ljudi različito gledaju na njega Imali smo vrlo jasan i transparentan proces, koji se pažljivo nadzirao

37045 pregleda 83 reakcija 83 komentar(a)
Lajčak, Foto: BORIS PEJOVIC
Lajčak, Foto: BORIS PEJOVIC

Crna Gora može biti vrlo ponosna što je pitanje državnog statusa riješeno na najcivilizovaniji mogući način, ali izgradnja nacije je zaseban, podjednako osjetljiv proces koji traje decenijama. Crna Gora je preduzela ispravne korake na ovom putu, posebno u prvoj deceniji svoje nezavisnosti, uspješno napredujući u evroatlantskim integracijama, dobro je napredovala na evropskom putu, ali vremena za likovanje nema jer pristupanje Evropskoj uniji nije proces na autopilotu, poručio je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja zapadnog Balkana Miroslav Lajčak.

“Najbolji način da se otklone brige EU i njenih građana u odnosu na spremnost Crne Gore za pristupanje je kroz ostvarenje reformi i postizanje rezultata”, poručio je Lajčak, koji je bio specijalni izaslanik visokog predstavnika Evropske unije za crnogorski referendum 2006. godine.

Od referenduma o državnoj nezavisnosti prošlo je 15 godina, ali u Crnoj Gori još traju rasprave na tu temu. Kako Vi na to gledate, zašto nijesu prevaziđene nacionalne podjele, zaziranje od politike Beograda?

Nezavisnost Crne Gore vrlo je ozbiljno i emotivno pitanje. Zato nije iznenađujuće što ljudi različito gledaju na njega. Petnaest godina kasnije, Crna Gora može biti vrlo ponosna što je ovo pitanje riješeno na najcivilizovaniji mogući, evropski način, što potvrđuje i činjenica da sam proces nikada nije doveden u pitanje. Međutim, izgradnja nacije je zaseban, podjednako osjetljiv proces koji traje decenijama, a Crna Gora je još mlada nacija. S moje tačke gledišta, Crna Gora je preduzela ispravne korake na ovom putu, posebno u prvoj deceniji svoje nezavisnosti, uspješno napredujući u evroatlantskim integracijama. Postizanje svega ovoga za relativno kratko vrijeme trebalo bi da crnogorskim građanima ulije osjećaj ponosa i ispunjenosti.

Vi ste kao izaslanik EU 2006. predložili da 55 odsto bude osnovica za referendumski rezultat. Nakon svih osporavanje prethodnih godina, da li mislite da je to bilo dovoljno za odluku o nezavisnosti ili se ništa ne bi promijenilo i da je na referendumu tu opciju podržalo 80 odsto građana? Zašto?

Kada me je bivši visoki predstavnik Havijer Solana zamolio da nadgledam referendum 2006, proveo sam dosta vremena zajedno s ekspertima iz Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) u pronalaženju adekvatne, pravične i poštene formule, na osnovu mišljenja Venecijanske komisije. Osnovica od 55 odsto koju smo predložili bila je prihvatljiva za obje strane – i za blok za nezavisnost i za blok za zajedničku državu – i omogućila im je da mobilišu pristalice da u neviđenom broju izađu i glasaju na referendumu, dajući time dodatni legitimitet ovom procesu.

Protivnici obnove nezavisnosti Crne Gore kritikovali su tadašnju vlast da je nezavisnost obnovljena zahvaljujući glasovima iz dijaspore i neregularnim glasačima. Da li je, prema Vašim saznanjima, bilo takvih nepravilnosti?

Ne, imali smo vrlo jasan i transparentan proces, koji se pažljivo nadzirao. Najbolji dokaz za to je činjenica da članovi lokalnih referendumskih komisija u zapisnicima nisu konstatovali nijednu povredu procesa glasanja.

Prilikom nedavne posjete Podgorici izrazili ste očekivanje da Crna Gora čvrsto stoji na svom evropskom putu i da ispuni sve svoje obaveze prema EU. Da li ste kao diplomata koji ima dosta iskustva na ovim prostorima prepoznali opstrukcije kojima se nova Vlada pokušava prikazati nesposobnon, šovinističkom, retrogradnom i koliko je ta antikampanja nanijela štete novoj vlasti?

Promjena vlasti i kritike opozicije usmjerene ka vlasti normalna su obilježja demokratskih procesa. Tokom posjete, pozvao sam sve političke aktere da pokažu poštovanje vladavine prava i demokratskih principa, te da pronađu održivo rješenje za trenutnu političku situaciju kroz međupartijski i međuinstitucionalni dijalog, u duhu uzajamnog poštovanja i u interesu građana.

Parlament je mjesto na kom treba da se odvijaju političke debate, mjesto za rasprave o reformama i za njihovo unapređenje. Svi politički akteri – i vladajuća većina i opozicija – imaju svoju ulogu u parlamentu i odgovorni su da se postaraju da tako i bude. Politički dijalog unutar parlamenta važan je da se utvrdi dalje zajedničko nacionalno usmjerenje kada je riječ o pitanjima važnim za proces pristupanja. Naravno, priroda uloge opozicije je da dovodi u pitanje inicijative vlasti. U tom se kontekstu Crna Gora ne razlikuje od drugih država. Ključno je da se u parlamentu sačuva prostor za dijalog.

Proces evropske integracije zahtijeva punu posvećenost, pa, kao što je to obično slučaj sa svakom novom vladom na zapadnom Balkanu, države članice EU pomno prate i proučavaju svaki njen potez. Najbolji način da se otklone brige EU i njenih građana u odnosu na spremnost Crne Gore za pristupanje je kroz ostvarenje reformi i postizanje rezultata.

Da li EU u pregovorima sa zemljama zapadnog Balkana čini dovoljno da se one osjete dijelom Evrope? I dalje je organizovani kriminal i visoka korupcija veliki problem, nezakonito bogaćenje, nepotizam, razne vrste zloupotreba vlasti?

Zapadni Balkan je geostrateški prioritet Evropske unije. Region je u srcu Evrope i ne prestajemo da naglašavamo svoju nedvosmislenu posvećenost njegovoj evropskoj perspektivi. Evropska integracija zapadnog Balkana ima značajan transformišući efekat na tamošnje države – u smislu reformi i unapređenja ekonomija, političkih sistema i društava u korist građana. Važno je i da se naša cjelokupna politika proširenja stavi u kontekst. Svi partneri u regionu imaju jasnu agendu za unapređenje svoje evropske perspektive, a naš je zajednički interes da se oni integrišu u Evropsku uniju. Prije samo 25 godina, zapadni Balkan bio je rastrgnut sukobima. Danas sve zemlje regiona rade na ostvarenju evropske perspektive i zajedno učestvuju u regionalnim aktivnostima. Svjedoci smo stabilnosti i demokratija i privreda koje sazrijevaju i imaju potencijal za budući rast. Pristupanje EU je proces zasnovan na zaslugama, koji od partnera zahtijeva temeljne reforme. Ali te su reforme prije svega u korist ovih država i njihovih građana.

Naravno, još mnogo toga ostaje da se uradi: u oblasti vladavine prava, funkcionisanja demokratskih institucija, ekonomskog upravljanja i dobrosusjedskih odnosa. Napori u ovim oblastima često su povezani i međusobno se ojačavaju, pa se zato moraju nastaviti odlučnije i s jasnijom političkom posvećenošću. Fokus na ove reforme još je veći nakon odobravanja revidirane metodologije proširenja. Građani, takođe, žele da vide pozitivne promjene u ovim oblastima. Zato strateški izbor evropskog puta ima tako veliku podršku ljudi u regionu.

Zašto, prema Vašem mišljenju Crna Gora kao neko ko je pominjan kao primjer za region, nije brže završila pregovore sa EU već oni mučno traju osam godina? Dio eksperata, civilnih aktivista vjeruje da su se pregovorili odužili jer su javni zvaničnici upleteni u razne mutne poslove. Da li smatrate realnim da recimo Evropska komisija ustupi nekog eksperta, tužioca da pomogne u istragama koruptivnih i djela organizovanog kriminala?

Kao što znate, proširenje je proces zasnovan na zaslugama, a tempo pregovora je prije svega određen tempom ukupnog napretka u reformama temeljnih oblasti, posebno oblasti vladavine prava, kako to predviđa i pregovarački okvir za Crnu Goru.

Crna Gora je dobro napredovala u procesu pristupanja EU, ali vremena za likovanje nema. Pristupanje Evropskoj uniji nije proces na autopilotu. Potrebno je aktivno društveno opredjeljenje, snažna politička volja i pokazivanje posvećenosti vrijednostima i standardima Unije i u praksi. Od svih relevantnih aktera političkog i civilnog društva traži se da se izdignu iznad političkih podjela i diskursa koji dijele, te da zajedno rade kako bi program evropskih reformi dalje napredovao. Ovo je zajedničko putovanje cijelog društva.

Osnovni cilj našeg angažmana sa zapadnim Balkanom je da se on pripremi da ispuni sve uslove za članstvo. Ovo obuhvata podršku temeljnim demokratskim, ekonomskim i reformama vladavine prava, te usklađivanje s osnovnim evropskim vrijednostima. Od otvaranja pristupnih pregovora, EU kontinuirano pruža finansijsku i tehničku pomoć Crnoj Gori, kao i ekspertsku podršku država članica da se pomogne i podstakne napredak u svim pregovaračkim poglavljima, uključujući vladavinu prava.

A iako ćemo i dalje aktivno podržavati proces reformi, na Crnoj Gori je da preuzme odgovornost nad njima.

Na Crnoj Gori je da riječi svoje posvećenosti pretvori u djela

Koliko procjenjujete da će još proći vremena da se u Crnoj Gori osjećamo kao dio evropske porodice i da zaista to budemo?

Dugogodišnje diplomatsko iskustvo naučilo me je da nikada nije dobro da se postavljaju vremenski rokovi. Na Crnoj Gori je da riječi svoje posvećenosti pretvori u djela i da u potpunosti sprovede reforme, posebno kada je riječ o vladavini prava. Sama Crna Gora u ovom slučaju određuje brzinu. Kao neko iz države koja je prošla ovaj proces, znam da on ponekad može biti bolan. Ali crnogorski narod želi da ostane na pravom putu i da ovaj evropski san postane stvarnost. Nivo podrške evropske budućnosti Crne Gore se dodatno povećao, dajući jasan mandat rukovodstvu države. Naravno, odluka je, u konačnici, na državama članicama EU. Iz iskustva, odlučnost da pokažete čvrsto i jasno evropsko usmjerenje i prema državama članicama EU i dalje je ključna, kao i jasno komuniciranje toga i njegovanje zajedničkog razumijevanja među vašim građanima.

Preporučujemo za Vas