Konatar: Đukanović teret za zemlju čiji je predsjednik

Danas plaćamo cijenu pogrešnih odluka koje su skupo koštale građane i za to se mora snositi politička, ali u nekim slučajevima i krivična odgovornost, poručio je potpredsjednik GP URA

48428 pregleda 2222 reakcija 152 komentar(a)
Foto: BORIS PEJOVIC
Foto: BORIS PEJOVIC

Predsjednik države i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović nastavlja da produbljuje podjele u Crnoj Gori i sa pozicije predsjednika ne dozvoljava da se društvo pomiri i iskorači na putu ka Evropskoj uniji, ocijenio je potpredsjednik GP URA Miloš Konatar.

“On u ovom trenutku predstavlja teret za zemlju čiji je predsjednik. Osim što svoju poziciju koristi za kočenje reformi, posebno sada u tužilaštvu, svjedoci smo i njegovih fašisoidnih izjava u vezi sa imenovanjem novih ambasadora. Očigledno je da je Milo Đukanović kao političar ostao zarobljen u prošlosti, bez mogućnosti da shvati da je Crnoj Gori potrebno pomirenje i da naša zemlja ima budućnost samo kao građanska, ekološka i evropska”, rekao je Konatar “Vijestima”.

Komentarišući to što je Đukanović vratio izmjene Zakona o tužilaštvu, kazao je da je u pitanju strah od promjena i od ruke pravde koju je najavio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Dodaje da će Skupština već u četvrtak opet glasati o Zakonu o tužilaštvu i usvojiti ga, tako da je opstrukcija Đukanovića samo odlaganje neizbježnog.

On je pozvao opoziciju na čelu sa DPS-om da postignu dogovor o izboru novog vrhovnog državnog tužioca (VDT).

Govoreći o zahtjevu za smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića, kazao je da je stav URA principijelan i poznat – niko nije i ne smije biti iznad nacionalnih interesa, a onome ko ne razumije da se u Srebrenici dogodio genocid nije mjesto na državnoj funkciji. O smjeni Leposavića Skupština će glasati na zasjedanju koje je u toku, ali je njegova smjena upitna jer DPS bojkotuje rad parlamenta, a DF je saopštio da će glasati protiv.

Konatar poziva DPS da još jednom razmisli o odluci da bojkotuju parlament.

“Neću reći da je njihov bojkot proizvod bezidejnosti, niti da nije u skladu sa evropskom praksom. Pozivam ih da još jednom razmisle, jer ih očekujem u parlamentu da razgovaramo i prevaziđemo razlike. Čeka nas dosta posla, a Crna Gora nema vremena da čeka”, kazao je Konatar.

Dodaje da je Đukanović nevješto pokušao da objasni da taj bojkot u stvari nije bojkot, ali ga je demantovao šef Poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković koji je rekao da će DPS bojkotovati i plenum i odbore, pa čak i Odbor za izbornu reformu.

Komentarišući Rezoluciju koju je Evropski parlamet usvojio prošle sedmice i u kojoj, između ostalog, poziva na političku odgovornost za rizično zaduženje za autoput, Konatar navodi da su građani zbog DPS-a od 2006. godine samo na kamate za kredite platili više od 800 miliona eura. Podsjeća i na pale garancije od preko 200 miliona eura.

“Danas plaćamo cijenu pogrešnih odluka koje su skupo koštale sve građane i za to se mora snositi politička, ali u nekim slučajevima i krivična odgovornost. Kako drugačije nazvati prethodna zaduženja vlada DPS-a i njihovih satelita koje su Crnu Goru sa 700 miliona eura duga iz 2006. godine doveli do nevjerovatnih 3,8 milijardi eura duga na kraju 2019 - nego bahato, neodgovorno i nedomaćinsko upravljanje novcem građana? Paradoks je da danas upravo oni najviše kritikuju novu Vladu, oni koji su svih ovih godina arčili i zloupotrebljavali državni novac i koji su Crnu Goru zadužili skoro 4 milijarde eura”, kaže Konatar.

Na pitanje da li je vladajuća većina svjesna da će razočarati građane ako ne prestane sa partijskim zapošljavanjem i korišćenjem privilegija, on je odgovorio da promjene i demokratska tranzicija idu u više faza i zahtijevaju određeno vrijeme i poziva građane na strpljenje i razumijevanje.

“Mi smo sada u fazi demontaže monopolske pozicije i moći jedne političke partije i njenih satelita. Pipci hobotnice su svuda u sistemu i ne daju nam da krenemo naprijed. Pogledajte na šta nam liči javni servis RTCG. Čast izuzecima, ali skoro svaku noć mi sa Javnog servisa, koji svi plaćamo, slušamo poruke kojima je cilj da dijele i svađaju građane Crne Gore. To se mora promijeniti i to nam je jedan od prioriteta”, rekao je Konatar.

Dodaje da je svjestan da građani očekuju da se promjene brže dešavaju i da je lično ponekad nezadovoljan, jer smatra da se moglo bolje i više uraditi.

On je kazao da i kod premijera, ali i kod predsjednika Skupštine Alekse Bečića prepoznaje odlučnosti i spremnost da se zaustavi svako bahaćenje na račun države i da nepristojne privilegije državnih funkcionera budu dio prošlosti i ostanu slika i prilika prošlih vlasti.

“Dodjeljivanje državnih stanova bivšim poslanicima, ministrima i drugim državnim funkcionerima, koje su oni poslije otkupili za smiješne iznose, predstavlja bruku i sramotu i za državu i za sve ljude koji su na takav način došli do stana. Pogotovo imajući u vidu da građani Crne Gore moraju platiti svaki metar kvadratni stana i vratiti svaki cent kredita na period od 20 godina.

Ja lično mogu da obećam građanima da dok sam u politici i dok obavljam državnu funkciju nikada neću tražiti da mi država obezbijedi stan niti bilo kakve povoljne uslove za njegovu kupovinu. Stanove treba da dobijaju naučnici, ljekari, profesori i svi oni vrijedni ljudi u državnoj administraciji, a ne poslanici i ministri koji su par godina na funkciji i možda nikada više”, kazao je Kontar.

Rekao je da je uštedama u budžetu i domaćinskim odnosom prema novcu svih građana pronađen prostor da se obezbijede dječji dodaci za svu djecu do 6 godina, besplatni udžbenici za sve osnovce, povećanje staračkih naknada...

“Idemo korak po korak i sigurno da nećemo zaboraviti na ljekare i medicinske radnike. Već 40 godina se nijedna bolnica nije izgradila u Crnoj Gori, a prosuli smo na stotine miliona eura. Moramo ulagati u zdravstvo i to imamo namjeru da radimo.

Pozivam i ovom prilikom sve građane da se vakcinišu i tako pomognu i sebi, ali i zdravstvenim radnicima i ljekarima. Samo ćemo se tako vratiti u normalan život i izboriti sa virusom korone”, poručio je Konatar.

Više je onih koji dolaze u GP URA, nego što odlaze

Konatar je podsjetio da će kongres URA biti održan 4. jula, na Dan borca.

Rekao je da je ponosan na put Građanskog pokreta URA od osnivanja 2015.

Navodi da su bili ključni faktor političkih promjena 30. avgusta, a sada žele da budu ključni faktor koji će uvesti Crnu Goru u EU.

“Ne možemo ostati zarobljeni u prošlosti, na podjelama 90-ih i tako graditi budućnost. Mi želimo pomirenje i da gledamo naprijed. Želimo Crnu Goru u EU 2025. godine. Put Građanskog pokreta URA nije trka na 100 metara, već maraton i za to je potrebno snage, izdržljivosti, strpljenja i hrabrosti. Na tom putu ima ljudi koji odustanu, i njima hvala za sve, ali srećom je puno više onih koji dolaze i koji žele da zajedno sa nama budu na tom putu. Mi nemamo vremena i nećemo da čekamo, idemo hrabro naprijed”, poručio je Konatar.

Neće biti pontonski most za povratak bivšeg režima

Poslanici Građanskog pokreta URA i CIVIS-a poručili su juče da neće biti pontonski most za povratak bivšeg režima, niti će podleći pritiscima koji bi ih mogli pokolebati da ispune ono što su obećali 30. avgusta.

Na konferenciji za novinare rekli su da je cilj medija koji su pisali o neslaganju među članovima koalicije “Crno na bijelo” oko glasanja u Skupštini, da se “zaštiti organizovani kriminal i mafija i spriječe promjene koje su neminovne”.

Poslanica Božena Jelušić je ocijenila da se napadima na GP URA šalje poruka cijeloj državi – da im nije potrebna Crna Gora kao zajednica građana, nego Crna Gora kao zajednica nepopravljivo zavađenih naroda “u okruženju nacionalističkog kiča bez ikakve perspektive”.

Komentarišući napuštanje nekoliko članova Političkog savjeta GP URA, kazala je da vjeruje da se stvari ne rješavaju “ni preko koljena, niti sjutra”.

“Dok god GP URA stoji na svojim programskim stanovištima, a stoji, i dok djelujemo ne kao falanga, nego kao društvo slobodnih građana, ja sam uvjerena da ovo jeste nukleus oko kojeg treba da se okupi ono najprogresivnije i građansko u Crnoj Gori”, kazala je Jelušić.

Politički savjet URA nedavno su napustili predsjednik tog tijela Žarko Rakčević, akademik Šerbo Rastoder, general Blagoje Grahovac, profesor Marko Backović i inženjer Šefik Nišić.

Bonus video: