"obavljao je funkciju vojnog administratora"

Gorjanc Prelević: Nije bilo logično očekivati da će se Katnić pozabaviti dubrovačkim ratištem

"Od 37 optuženih osoba, čak 26 je oslobođeno. Od 11 osuđenih, četvorica nijesu izdržala kaznu, od kojih je jedan preminuo. Imamo situaciju da tri nesumnjiva ratna zločina, za koje postoje dokazi, uopšte nijesu kvalifikovani kao ratni zločini. Državno tužilaštvo nije se bavilo ni odgovornošću državnog vrha za ratni zločin deportacije Bošnjaka", rekla je Gorjanc Prelević

27800 pregleda 19 komentar(a)
Gorjanc Prelević, Foto: Savo Prelević
Gorjanc Prelević, Foto: Savo Prelević

Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, kazala je danas da je pravda za žrtve ratnih zločina prvi test vladavine prava koji Crna Gora mora da položi.

"Nažalost, Crna Gora ga nije položila. Imamo državne zvaničnike koji ne poštuju presude međunarodnih sudova. Zbog toga je juče devet NVO reagovalo i pozvalo Skupštinu Crne Gore da usvoji Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici, kako bi to pitanje stavili ad acta", saopštila je ona u Podgorici na konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), "Tranziciona pravda kao mehanizam napretka, pomirenja i uslov pristupanja EU".

Gorjanc Prelević je kazala da država ima loš učinak u procesuiranju ratnih zločina, te da se tim pitanjima nije bavila na način na koji je trebalo.

"Od 37 optuženih osoba, čak 26 je oslobođeno. Od 11 osuđenih, četvorica nijesu izdržala kaznu, od kojih je jedan preminuo. Imamo situaciju da tri nesumnjiva ratna zločina, za koje postoje dokazi, uopšte nijesu kvalifikovani kao ratni zločini. Državno tužilaštvo nije se bavilo ni odgovornošću državnog vrha za ratni zločin deportacije Bošnjaka", rekla je ona.

Sa panela
Sa panelafoto: Savo Prelević

Gorjanc Prelević je poručila da je pred izbor glavnog specijalnog tužioca (GST), Milivoja Katnića, izrazila sumnje u njegov kapacitet da obavlja tu funkciju.

"Imajući u vidu da je obavljao funkciju vojnog administratora na teritoriji Dubrovnika koja je bila pod opsadom. Osoba koja je na taj način bila involivirana – ne kažem da je on učestvovao u tome, nemamo neposredne dokaze – ali je funkcionisao u tom ambijentu... Nije bilo logično očekivati da će se on pozabaviti dubrovačkim ratištem, kao što se i nije pozabavio", naglasila je ona.

Direktorica HRA smatra da Vlada mora da napravi strategiju tranzicione pravde.

"Jer bez tranzicione pravde nema ulaska Crne Gore u EU", poručila je ona.

Član Savjeta Građanske inicijative (GI) "21. maj", Rade Bojović, ocjenjuje da je pitanje tranzicione pravde jedno od najtežnih pitanja s kojima se suočava društvo.

"Živimo i živjećemo raspad Jugoslavije. Ovi prostori će plaćati veliku cijenu tog raspada", smatra on.

Suzana Pribilović
foto: Savo Prelević

Bojović kaže da pravosuđe ne može da izbjegne svoj dio odgovornosti za loše rezultate u rješavanju slučajeva ratnih zločina, ali da ta pitanja nije moguće rješavati u ambijentu u kojem se zločini negiraju i potiru.

"Na izborima smo umjesto lošeg dobili gore. Imamo Vladu koja je u bijegu od ovih tema. To paralizuje ovo društvo. Ne očekujem nikakve pomake po ovom pitanju, niti da će rekonstruisano tužilaštvo procesuirati odgovorne", podvukao je on.

Prema njegovim riječima, da Haški tribunal nije uspostavljen, nijedan slučaj ratnih zločina ne bi bio otvoren u državama regiona.

"Političke elite su najodgovornije za ono što se desilo. Malo je njih završilo u Hagu", dodaje Bojović.

Poslanik Demosa, Miodrag Lekić, kazao je da se na mržnji danas dobijaju glasovi i pobjeđuje na izborima.

"Kultura sjećanja pretvara se u građanski rat sjećanja. Zloupotrebljava se i antifašizam. Imamo pojavu transfera mafije ka antifašizmu", saopštio je on na konferenciji CGO.

Upitan zašto je bio uzdržan prilikom glasanja o Predlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici na Odboru za ljudska prava i slobode, Lekić je odgovorio da nema dilemu da se u Srebrenici dogodio genocid, ali da je rezolucija mogla da se napravi konkretnije, kako bi bila u skladu s pravnim poretkom.

"Ne mogu da prihvatim da se genocid u Srebrenici argumentuje s NATO, koji je počinio zločine 1999. godine", istakao je on.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS), Suzana Pribilović, ocijenila je da se s izazovima tranzicione pravde ne suočava samo Crna Gora, već i države regiona.

Pribilović
Pribilovićfoto: Savo Prelević

"Moglo se više i bolje. Međutim, ne mogu se saglasiti s obećanjima nove Vlade da ćemo imati rezultate", kazala je ona.

Pribilović je saopštila da ne može da prihvati Lekićeve argumente, da nije glasao za Predlog rezolucije o Srebrenici zbog pravno-tehničkih formulacija.

"Moglo se glasati, a onda su se naknadno mogli podnijeti amandmani", dodaje ona.

Gorjanc Prelević je, govoreći o o ministru pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimiru Leposaviću, o čijem će razrješenju, zbog izjave o Srebrenici, uskoro raspravljati parlament, kazala da očekuje da on više ne bude član Vlade.

"Nema nikakvog opravdanja da se na javnim funkcijama nalaze ljudi koji dovode u pitanje presude međunarodnih sudova", zaključila je ona.