Agencija za sprečavanje korupcije - krezubi tigar koji glođe opoziciju

ASK kontrolisao 17 funkcionera vlasti i 16 iz opozicije, iako od 4.427 evidentiranih funkcionera većinu čine oni iz redova DPS-a
257 pregleda 4 komentar(a)
Agencija za sprečavanje korupcije, Foto: Skupstina.me
Agencija za sprečavanje korupcije, Foto: Skupstina.me
Ažurirano: 25.11.2017. 20:07h

Predsjednik bivše Komisije za sprečavanje konflikta interesa Slobodan Leković je tu instituciju znao da nazove "tigar bez zuba" zbog nemogućnosti da provjeri da li su funkcioneri dostavili tačne podatke o imovini i ograničenoj mogućnosti da ih kazni.

Ako bi koristili to poređenje, Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) koju vodi Sreten Radonjić mogli bi nazvati "krezubim tigrom" koji voli da, kako ocjenjuju u nevladinom sektoru, po instrukcijama Demokratske partije socijalista (DPS) glođe opoziciju ili nezavisne članove Savjeta RTCG.

Agencija je prije nekoliko mjeseci saopštila da će "izvršiti dubinsku provjeru" podataka iz izvještaja o prihodima i imovini funkcionera, kao i da će kontrolisati izvještaje svih poslanika, ministara, sudija i tužilaca, dok će ostale funkcionere provjeriti na osnovu "metode slučajnog uzorka".

Uvidom u sajt Agencije od početka septembra dolazi se do podatka da je ASK odlučivala u slučajevima pedesetak funkcionera, od kojih su njih nekoliko članovi Savjeta RTCG i funkcioneri za koje se ne može sa sigurnošću utvrditi da li su članovi neke partije. Ostatak je 17 funkcionera DPS-a i stranaka sa kojima čine vlast, kao i 16 funkcionera iz reda opozicionih stranaka, iako od 4.427 evidentiranih funkcionera ogromnu većinu čine oni iz redova DPS-a jer osim funkcija na državnom nivou, javnim preduzećima i institucijama, imaju vlast u 16 opština, ukljčujući i one najveće.

Iz Agencije nisu odgovorili na pitanje "Vijesti" da li im je problematičan taj "slučajni uzorak".

Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa (IA) Ana Đurnić navodi da brojevi sami po sebi ne odgovaraju na pitanje na koje su funkcionere, da li iz vladajućih ili opozicionih partija, usmjereni kapaciteti i rad Agencije.

Prema njenim riječima, ono za šta bi se moglo reći da ukazuje na selektivni pristup Agencije, kada je u pitanju kontrola imovinskih kartona i postojanje sukoba interesa, jesu nedavni slučajevi Agencije protiv članova Savjeta RTCG.

"Ovakvi slučajevi izazivaju sumnju i zabrinutost da je riječ o politički instruiranom djelovanju, naručenom od strane vladajuće partije, a čiji je cilj da se RTCG ponovo vrati pod njhovu direktnu kontrolu", kaže ona.

Problematično je, dodaje ona, i to što se Agencija nikada nije bavila slučajem konflikta interesa Zorana Jelića koji je, suprotno zakonu, paralelno bio poslanik u Skupštini i zaposlen u Zavodu za zapošljavanje.

"Naprotiv, Jelić je nagrađen imenovanjem u Senat Državne revizorske institucije", tvrdi Đurnić.

Agencija se, kako ističe, nije bavila ni konfliktom interesa u sopstvenim redovima.

"Naime, ranija Komisija za sprečavanje konflikta interesa utvrdila je da je sada već bivši član Savjeta Agencije, a sadašnji član DRI Radule Žurić, bio u konfliktu interesa kada je kao državni revizor imenovan u Savjet Agencije”, kaže Đurnić.

Podsjeća da je Upravni sud poništio tu odluku zbog tehničkih propusta i vratio na ponovno odlučivanje, ali da Komisija u tom trenutku već nije postojala, dok se Agencija njime nije ni bavila.

Agencija je veoma zastupljena u dijelu režimskih medija, pa je nedavno očitala bukvicu Upravnom sudu što je poništio njenu odluku da se obustavi isplata sredstava Demokratskom frontu iz budžeta za kapanju za oktobarske izbore, napala VDT Ivicu Stankovića što nije sankcionisano jednog tužioca za kojeg su utvrdili da je u konfliktu interesa i prozvala lidera pokreta URA Dritana Abazovića da nije prijavio 80 hiljada eura depozita, već 60 hiljada.

Abazović je uzvratio navodima da je jedan od rijetkih funkcionera koji je dao saglasnost ASK da može slobodno pristupati njegovim bankovnim računima, postavljajući pitanje kako ga onda neko može optužiti da je nešto sakrio.

Ocijenio je da je Radonjić "udbaš" koji ga napada po instukcijama DPS-a i Duška Markovića sa kojim je u prijateljskim vezama.

Ne mogu da kontrolišu račune koji se nalaze van Crne Gore

Đurnić kaže da, kada se radi o kontroli imovinskih kartona, najveći problem vidi u tome što su kapaciteti Agencije izuzetno ograničeni da kontroliše javne funkcionere, bilo da oni dolaze iz vladajućih ili opozicionih partija.

“Tu konkretno mislim na činjenicu da Agencija ne može pristupiti njihovim bankovnim računima u Crnoj Gori, ukoliko oni za to ne daju saglasnost, kao i na to što Agencija nema domete da kontroliše imovinu funkcionera koja se nalazi van Crne Gore, a naročito što ne može provjeravati osnov sticanja te imovine”, kaže Đurnić.

Agencija je u posljednja tri mjeseca utvrdila da su, osim Abazovića, zakon prekršili gradonačelnik Budve Dragan Krapović (Demokrate), jer je mjesec dana istovremeno obavaljao javnu funkciju i bio ovlašeni zastupnik firme “Horošo”, te gradonačelnica Kolašina Željka Vuksanović (SDP) jer navodno nije prijavila akcije koje njen suprug ima u Eurofondu.

ASK se nije bavila gradonačelncima iz redova DPS-a, ni drugim uticajnim funkcionerima vlasti.

“Propust Agencije da istraži slučajeve političkog udara na nezavisnost institucija, postojanje konflikta interesa kuma sadašnjeg premijera, te poslanika DPS-a koji je istovremeno i simbol afere “Snimak”, ukazuju na to da je rad Agencije politički instruiran”, zaključila je Đurnić.

Bonus video: