izmjene poslovnika i dalje nužne

IA: Poslanici sve aktivniji u predlaganju zakona, Zakon o Skupštini da uredi učešće javnosti

"Usvajanje važnih zakona bez javne rasprave ukazuje na potrebu regulisanja procedure učešća javnosti u donošenju odluka, onda kada je njihov ključni inicijator parlament"

4890 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Poslanice i poslanici su od početka rada novog saziva Skupštine podnijeli 37 zakonskih predloga, što je više od polovine, odnosno 56 odsto od ukupnog broja zakonskih predloga koji su u tom periodu ušli u skupštinsku proceduru, saopšteno je iz Instituta alternativa.

To je, kako su kazali, po prvi put u proteklih deceniju da je broj zakonskih prijedloga koji je podnijet od strane poslanica i poslanika premašio broj predloga podnijetih od strane Vlade. U prosjeku na godišnjem nivou, u periodu od 2010. do kraja 2020. godine, poslanici su inicirali tek četvrtinu predloga zakona koje je Skupština razmatrala.

"Većina inicijativa podnijetih od strane poslanica i poslanika od konstituisanja novog saziva, njih 25, je i dalje u proceduri, dok je usvojeno ukupno devet predloga za izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu, radu, državnim službenicima i namještenicima, zdravstvenoj zaštiti, osnovnom obrazovanju i vaspitanju, socijalnoj i dječijoj zaštititi, poljoprivredi i ruralnom razvoju, doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Svi usvojeni prijedlozi došli su od predstavnika parlamentarne većine. Međutim, više od 40%, odnosno 16 zakonskih prijedloga inicirala je opozicija, i oni su i dalje u skupštinskoj proceduri", navode iz IA.

Dodaju da je, iako je rano govoriti o prohodnosti zakonskih predloga opozicije tokom novog saziva parlamenta, u prethodnom periodu ona bila izuzetno niska. "Primjera radi, iako su tokom 2020. godine poslanice i poslanici podnijeli 43 zakonska prijedloga, usvojeno je svega njih šest, odnosno 13%, a sve usvojene inicijative su predložene od strane parlamentarne većine", kazali su iz IA.

Potreba boljeg regulisanja procedure za učešće u donošenju odluka kada njihov inicijator nije Vlada naročito je izražena promijenjenom dinamikom odnosa između Vlade i Skupštine, nakon parlamentarnih izbora, ističu iz te nevladine organizacije.

"Usvajanje važnih zakona bez javne rasprave ukazuje na potrebu regulisanja procedure učešća javnosti u donošenju odluka, onda kada je njihov ključni inicijator parlament. Dodatno, osim procedura učešća javnosti u donošenju odluka, jednako je važno razraditi procedure fiskalne procjene i sveukupne analize uticaja propisa koje predlažu poslanice i poslanici."

Ove procedure, kako navode iz IA, sada su razrađene samo za situacije u kojima je Vlada predlagač propisa, pa se tako podzakonskim aktima i Poslovnikom Vlade regulišu procedure formiranja radnih grupa za izradu zakona i učešće zainteresovane javnosti, sprovođenje javnih konsultacija i javnih rasprava, i procedura analize procjene uticaja propisa. I na nivou Vlade ove procedure se sprovode uz brojne manjkavosti, ali ostavljaju prostora za pravovremenije uključivanje javnosti u donošenje odluka, ocjenjuju u Institutu alternativa.

"Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatra prijedloge zakona sa aspekta njihovog uticaja na budžet. Kada su poslanice i poslanici predlagači zakona, Poslovnikom Skupštine je predviđena procedura dobijanja mišljenja o prijedlogu od strane Vlade. Međutim, u prethodnom periodu zabilježili smo slučaj da je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatrao izuzetno važan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, a da nije mogao utvrditi uticaj na budžet, jer je razmatrao predložene izmjene prije isteka roka u kojem je Vlada trebalo da dostavi mišljenje", navode u saopštenju.

Iz IA podsjećaju da su nedavno ukazali da i kroz amandmandsko djelovanje koje "nije propraćeno adekvatnim analizama", poslanici mogu zaobići važne procedure fiskalnih procjena i javnih rasprava. "Tako je na Prijedlog zakona o budžetu za 2021. godinu do 1. juna podnijet 51 amandman od strane poslanika. Ukupna vrijednost preraspodjela koje se njima predlažu je 128 miliona ili oko 5% budžeta za 2021. godinu. Samo amandmani vladajuće koalicije nose sa sobom promjene od preko 86 miliona i svi za izvor sredstava uzimaju tekuću budžetsku rezervu, čiji je ukupan planirani iznos za skoro 10 miliona manji od ukupne vrijednosti budžetskih amandmana parlamentarne većine."

Navedeni primjeri, kako zaključuju iz IA, pokazuju potrebu detaljnijeg regulisanja procedure donošenja odluka i zakona, u situacijama kada su njihovi incijatori poslanice i poslanici.

"Ove procedure bi trebalo da budu jedan od prioriteta prilikom rada na najavljenom Zakonu o Skupštini, ali i paralelnim izmjenama Poslovnika Skupštine, koje su, uprkos određenim pomacima iz decembra prošle godine, i dalje nužne", zaključuje se u saopštenju.

Preporučujemo za Vas