KONGRES ZAKAZAN ZA KRAJ JANUARA

Brajović se neće kandidovati za lidera SD

"Upravo sam ja insistirao da u Statutu partije prilikom osnivanja unesemo odredbu da predsjednik Partije ne može na toj poziciji biti duže od dva uzastopna mandata, odnosno maksimalno 8 godina, čime smo vjerujem napravili važan demokratski iskorak u emancipaciji političke scene u Crnoj Gori"

23610 pregleda 628 reakcija 71 komentar(a)
Ivan Brajović, Foto: Boris Pejović
Ivan Brajović, Foto: Boris Pejović

Predsjednik Socilademokrata Ivana Brajović se neće kandidovati za tu poziciju na predstojećem Kongresu, saopšteno je iz te partije.

Kongres je zakazan za 31. januar 2022.

U saopštenju se navodi da je Brajović o toj odluci na zajedničkom sastanku nedavno informisao Predsjedništvo i predsjednike opštinskih odbora i naglasio da je ponosan na sve dosadašnje učinke koje je SD ostvario i istakao činjenicu da su Socijaldemokrate jedna od svega dvije partije u Crnoj Gori koje imaju odbornike u svim lokalnim parlamentima, kao i na to da su od 36 nastupa na različitim izborima od svog osnivanja u gotovo 80% slučajeva nastupali samostalno

„Međutim, upravo sam ja insistirao da u Statutu partije prilikom osnivanja unesemo odredbu da predsjednik Partije ne može na toj poziciji biti duže od dva uzastopna mandata, odnosno maksimalno 8 godina, čime smo vjerujem napravili važan demokratski iskorak u emancipaciji političke scene u Crnoj Gori. Zbog toga sam između ostalog odlučio da bi bilo necjelishodno da eventualno započnem nakon 6 godina od osnivanja novi nepotpuni mandat na funkciji predsjednika. Naravno, bez obzira što nam ostvareni partijski rezultati u prethodnom periodu mogu služiti na ponos, zbog čega sam kao prvi među jednakima veoma zadovoljan, procijenio sam i da nakon uspješno završene i zaokružene jedne stranice našeg političkog djelovanja, novo vrijeme, kojem nažalost svjedočimo, zahtijeva novu energiju i moguće drugačiji pristup politici. Potpuno sam uvjeren da će spoj mladosti i iskustva, energičnosti i znanja trasirati put ka novim uspjesima Socijaldemokrata", navodi Brajović.

Naveo je da je u prethodnom periodu bio jedan od onih građanski orjentisanih političara koji su dali puni doprinos istorijski važnoj obnovi nezavisnosti Crne Gore, stvaranju pretpostavki za državno zaokruživanje i njenu ekonomsku samodovoljnost, ali i ispravnom odabiru spoljnopolitičkih prioriteta krunisanih članstvom u NATO-u, kao istinskim civilizacijskim dostugnućem ovog društva.

"Ali, Crna Gora je danas na drugoj vrsti prekretnice: čuvanju temeljnih vrijednosti te nezavisnosti i samosvjesnosti, a to su vrijednosti građanske, multivjerske, multietničke, sekularne, evropske i evroatlanske Crne Gore na kojima ona mora da počiva, što sve skupa u konačnom jeste, ili bi makar trebala da bude odgovornost svih, a prije svega novih generacija političara i intelektualnih elita. Stoga mi u Socijaldemokratama znamo da kažemo da je Crna Gora na prekretnici, ali ne na onoj gdje postoji rizik da nestane, već na onoj gdje ona mora bez gorčine nekih prethodnih vremena, dosljedno i bezkompromisno potvrditi superiornost građanske misli i superiornost građanske i neostrašćene državotvorne politike. Drugim riječima: savremena Crna Gora, čiju suverenost niko više neće moći i smjeti osporiti, sad se „bori“ sa povampirenim nacionalizmom iz prethodnih decenija", dodao je Brajović.

Brajović smatra da je sad na sceni  borba vrijednosti i snaga: progresivnih na jednoj strani i regresivnih na drugoj.

"Ona se više ne zasniva na formalno pravnim koracima poput nezavisnosti ili utemeljenja evropskog i evroatlanskog puta, jer je taj posao već za nama, i trenutna vlast zna da te korake nikad neće moći ili smjeti poništiti, mada bi neki od njih željeli. Zato se ova nova, ali ništa manje važna borba, zasniva sad prije svega na stvaranju društvenog ambijenta u kome će biti prezren svaki oblik agresije i šovinizma, i društvene atmosfere u kojoj neće biti potrebno da se iznova dokazuju elementarne ljudske i civilizacijske vrijednosti poput antifašizma, jer će one biti dio gotovo svakog građanina ove zemlje. Za tako nešto potreban je inovirani pristup i vizija kroz zajedničko djelovanje svih dobronamjernih. Prvi sam u Skupštini Crne Gore poslije izbora 30. avgusta prošle godine, govorio o neophodnosti stvaranja najšireg saveza za Crnu Goru. Samo tako lišeni svih sujeta i međusobnih prepucavanja možemo Crnu Goru brzo vratiti na njen građanski, sekularni, evropski put", navodi Brajović.

Preporučujemo za Vas