NASTAVLJA SE TRAGIKOMEDIJA SA IZMJENAMA ZAKONA O RADU

Neuspjela zamka DF-a, Katnić na funkciji, radnicima stižu otkazi

Demokratski front juče predao novi amandman u kojem odlaže spuštanje granice za penziju i računanje beneficiranog staža. Iz Unije slobodnih sindikata upozoravaju da se pažljivo mora ispraviti greška, odnosno da nova izmjena zakona mora biti usvojena uz konstataciju javnog interesa i retroaktivno važenje od 12. juna

78427 pregleda 277 reakcija 103 komentar(a)
U srijedu ponovo o novom predlogu izmjena spornog člana Zakona o radu: poslanici DF-a, Foto: BORIS PEJOVIC
U srijedu ponovo o novom predlogu izmjena spornog člana Zakona o radu: poslanici DF-a, Foto: BORIS PEJOVIC

Demokratski front predao je juču u skupštinsku proceduru novi predlog dopune Zakona o radu kojim bi se njihov raniji predlog o smanjenju starosne granice sa 67 na 66 godina života za prestanak radnog odnosa primjenjivao od 1. januara naredne godine. Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić najavio da će sa novim predlogom biti dopunjen dnevni red Skupštine u srijedu, a prethodno mora proći kroz radna tijela.

Međutim, ukoliko bi se ova nova izmjena usvojila u ovom obliku ona ne bi pomogla radnicima koji su zbog spuštanja starosne granice i računanja beneficiranog radnog staža, što je stupilo na snagu 12. juna, već dobili rješenja o prestanku radnog odnosa

ili ga dobiju narednih dana dok novi predlog ne bude izglasan, potpisan od predsjednika Mila Đukanovića i objavljen u Službenom listu.

I izmjena mora da važi od 12. juna“Rješenje bi bilo da Skupština prilikom glasanja o novom predlogu utvrdi njegov javni interes kako bi mogao retroaktivno da važi od 12. juna, kada je prethodna izmjena stupila na snagu, a da se primjenjuje od 1. januara. Time bi poslodavci mogli sami povući rješenja o prestanku radnog odnosa koja su u međuvremenu morali dati po sili zakona, a ako to neki od njih ne urade zaposleni bi mogli takva rješenja osporiti u sudskom postupku”, saopšteno je “Vijestima” iz Unije slobodnih sindikata koja će takav predlog i poslati poslaničkim klubovima.

Ovaj predlog je samo ublažavanje napravljene štete jednostranim smanjivanjem starosne granice i računanja beneficiranog staža, dok je osnovi predlog USS-a da starosna granica ostane na 67 godina pod uslovima koji su ranije dogovoreni sa socijalnim partnerima. Iz ove sindikalne centrale kažu da im se javljaju desetine radnika kojima poslodavci pišu otkaze.

Oni navode da ne znaju koliko je radnika izgubilo ili može izgubiti posao zbog spuštanja starosne granice i beneficiranog staža, ali smatraju da je ta brojka značajna jer osim onih koji imaju 66 godina starosti otkaz dobijaju i radnici sa manje godina ako rade na poslovima sa beneficiranim radnim stažom. Kako navode javio im se značajan broj željezničara, vatrogasaca, policajaca, vojnih lica, koji su ovim izmjenama izgubili radni odnos.

Sada kao nije zbog Katnića

Jedan od lidera Demokratskog fronta i predlagač amandmana za spuštanje starosne granice Milan Knežević kazao je juče u Skupštini da su spremni na kompromis, da se pokrene dijalog između sindikata, radnika i Vlade i da izmijenjeni Zakon stupi na snagu u januaru 2022.

Kazao je da je ovo postojalo kao norma u zakonu o PIO i cilj je bio usklađivanje propisa a ne „slanje u penziju specijalnog državnog tužioca (SDT)“ Milivoja Katnića.

„Katnić ide u penziju u skladu sa Zakonom o tužilaštvu“, rekao je Knežević.

Međutim, predsjednik poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović je prošle sedmice kazao da će Katnić po sili zakona 12. juna morati u penziju, jer su izmjenama zakona o tužilaštvu i radu “napravili pobjedu i neku vrstu nadmudrivanja”.

Katnić je odgovorio da ga niko nije pobijedio i da uslove za penziju stiče za dvije godine i pored izmjena ovih zakona.

Univerzitet će otpuštene profesore angažovati honorarno

Izmjene Zakona i spuštanje granice za odlazak u penziju značajno će uticati na Univerzitet Crne Gore, jer će po sili novog zakona morati otpustiti znatan broj redovnih profesora, ali planiraju da ih nakon toga angažuju honorarno.

Iz te visokoškolske ustanove “Vijestima” je odgovoreno da će do kraja 2021, po sili zakona, biti penzionisano 19 redovnih profesora.

“A od ovog broja, pet profesora se već penzionisalo do 1. juna 2021. godine, i to po jedan na Mašinskom, Prirodno-matematičkom, Biotehničkom, Pravnom i Pomorskom fakultetu. Preostalih 14 redovnih profesora penzionisaće se na Pomorskom (1), Filozofskom (1), Filološkom (2), Prirodno-matematičkom (3), Metalurško-tehnološkom (1), Pravnom (3), Arhitektonskom (1) i Ekonomskom fakultetu (2).

Iz Rektorata UCG preciziraju i da je tokom 2020. penzionisano 12 redovnih profesora.

“Na Fakultetu likovnih umjetnosti dva, Pomorskom jedan, Pravnom dva, Mašinskom jedan, Filozofskom tri, Filološkom jedan, Biotehničkom jedan, te Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje jedan”, precizirali su.

Upitani kako će riješiti problem nastave, s obzirom na broj penzionisanih profesora prošle, ali i ove godine usljed izmjena Zakona, odgovaraju da “kada je riječ o profesorima koji po sili zakona treba da idu u penziju, oni će biti honorarno angažovani po odluci Senata UCG”.

“A po predlogu vijeća organizacione jedinice, do kraja ove studijske godine, radi realizacije nastavnog procesa (odbrana specijalističkih, magistarskih radova, realizacija ispita u junskom i septembarskom ispitnom roku…). Za narednu studijsku godinu, za rješavanje ovog pitanja postoji nekoliko opcija: angažovanje saradnika sa doktoratom pod mentorstvom, rapisivanje internog oglasa, u nastojanju da se nastava pokrije prvenstveno sopstvenim kadrom. Za predmete za koje to nije moguće, usljed nedostatka kadra, biće raspisan javni oglas”, navode iz Rektorata.

Ističu da će, za sve nepokrivene predmete koje su držali nastavnici u penziji ili pred penzijom, biti raspisivani i konkursi za izbor u akademska zvanja, po predlozima organizacionih jedinica.

“Sa penzionisanim profesorima će se zaključivati ugovori o angažovanju za studijsku godinu, što je i inače bio način na koji su ranijih godina penzionisani profesori bili angažovani. U ovom trenutku ne možemo znati koliko će biti ugovora jer će to zavisiti od broja zainteresovanih penzionisanih profesora koji će se prijaviti na oglas”, zaključili su iz Rektorata.

Dokaz da poslanici ne čitaju materijale, a ni Đukanović šta potpisuje

Izmjene Zakona o radu kojim je smanjena granica za prestanak radnog odnosa u javnosti je prošao neopaženo ali i kod poslanika sve dok “Vijesti” prošle sedmice nijesu o tome objavile tekst. Da je usvojen ovaj predlog nisu znali ni oni koji su prema listingu Skupštine glasali za njega, niti članovi odbora za zakonodavstvo i rad, zdravstvo i socijalno staranje kroz koje je prošao prije dolaska na plenum.

To govori o tome koliko poslanici obraćaju pažnju na tačke dnevnog reda i koliko čitaju materijale koje dobijaju.

Zakon je iz prve potpisao i predsjednik Đukanović, a poslanici njegove partije su nakon teksta “Vijesti” naknadno saopštili da je on neustavan, na štetu radnika i da će se žaliti Ustavnom sudu.

Za ove izmjene zakona glasalo je osim svih predstavnika vladajuće koalicije i troje poslanika Bošnjačke stranke i dvoje SDP-a, odnosno od prisutnih 47 poslanika samo je Genci Nimanbegu bio uzdržan a ostali za. Poslanici SD-a tada nijesu bili u sali, ali su njihovi poslanici bili na sjednicama odbora za zakonodavstvo i resornog odbora za rad, u čijim saopštenjima i dokumentima nema podataka da je neko glasao protiv. I poslanici SDP-a i SD-a su nakon teksta “Vijesti” kritikovale zakon prvi put.

Poslanici Demokratskog fronta Milan Knežević i Maja Vukićević su 24. maja ove godine predali Skupštini ovaj amandman. Ove izmjene su usvojene 27. maja u paketu sa izmjenama istog zakona kojim je povećana minimalna zarada na 250 eura od 1. oktobra. Đukanović je ukaz o proglašenju izmjena zakona potpisao 3. juna, dok su u Službenom listu objavljene 4. juna.

Ministarstvo obavijestilo Fond PIO o Katnićevom stažu, ali kriju da li je ispunio uslove

Ministarstvo odbrane dostavilo je u petak Fondu PIO informacije o uplaćenim doprinosima za penzioni staž za glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića.

„Vijestima“ su iz tog resora saopštili da im se Fond PIO (područna jedinica Podgorica) obratio 9. juna sa zahtjevom za dostavu podataka o uplaćenim doprinosima po osnovu staža osiguranja s uvećanim trajanjem za Katnića.

Na pitanje koliko godina radnog staža ima GST i da li mu je uplaćivan beneficirani staž, iz Fonda PIO našem listu su odgovorili da podaci koji se odnose na javne funkcionere nijesu tajna i da se mogu dobiti na način propisan Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (SPI). Međutim, kako navode, podaci koje smo tražili nijesu u vezi s vršenjem Katnićeve javne funkcije.

„Kako se oni odnose na podatke o ličnosti zaštićene Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, nijesmo u mogućnosti postupiti po vašem zahtjevu, naročito ukoliko se ima u vidu da Fond pristupa ažuriranju podataka o stažu osiguranja na zahtjev stranke, obično prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, što ovdje nije slučaj“, istakli su iz Fonda PIO.

Prema informacijama „Vijesti“, Fond je obavijestio Katnića o našim pitanjima istog dana (8. juna) kad smo im ih poslali. Dan kasnije, ponovili smo upit, s dodatnim pitanjem - po kom osnovu su informisali GST-a da smo ih pitali o njegovom stažu. Odgovore smo dobili u petak i u njima se tvrdi da Katnić nije bio obaviješten o pitanjima „Vijesti“.

Poslanik DF Slaven Radunović, saopštio je na sjednici parlamenta održanoj 7. juna da će Katnić po sili zakona morati da ode u penziju 12. juna.

„Po članu 9 Zakona o državnom tužilaštvu, tužilac ide u penziju kad ispuni uslove za nju. Kako su 4. juna u Službenom listu objavljene i izmjene Zakona o radu, kojima se reguliše i beneficirani radni staž, informišem vas da je Katnić 6. maja napunio 64 godine života, da ima preko 41 godinu staža osiguranja i kako mu se starosna granica za prestanak radnog odnosa snižava po sili zakona za skoro četiri godine, njemu 12. juna po sili zakona prestaje funkcija“, rekao je Radunović tokom rasprave o izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prethodne dvije godine.

Katnić je odgovorio da se nijesu ispunili uslovi za njegovu penziju. On je rekao da ima 64 godine i 36 godina staža osiguranja, te da ima pravo da radi još dvije godine.

„Kad je riječ o smanjivanju za beneficirani radni staž - da bi taj staž mogao postati staž osiguranja, on mora biti predviđen kao takav, mora biti predviđen kao obaveza Zakonom o PIO i mora biti plaćen. Meni nije plaćen jedan cent za to osiguranje“, tvrdi on.

Poslanik DF-a, Radoš Zečević, ponovio je protekle sedmice da Katnić ima uslove za odlazak u penziju. On tvrdi da je GST danom prestanka aktivne vojne službe, 11. marta 2005. godine, imao preko 25 godina staža osiguranja (efektivni plus s uvećanim trajanjem) i da mu se zbog toga starosna granica za prestanak radnog odnosa smanjuje za skoro četiri godine.

Profesorica radnog prava, Vesna Simović Zvicer, kazala je da je pitanje prestanka funkcije državnog tužioca uređeno Zakonom o državnom tužilaštvu. Izmjenama tog zakona precizirano je, kaže, da tužilačka funkcija prestaje kad tužilac ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a to pravo je, dodaje, uređeno Zakonom o PIO, a ne Zakonom o radu.

Odbor za rad nije vidio suštinu ali jeste tri pravopisne greške

U izvještaju sa sjednice odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje od 27. maja vidi se da su poslanici ipak čitali sada sporni amandman na Zakon o radu, ali se nijesu bavili suštinom već pravopisnim greškama u amandmanu Kneževića, koji je završio studije za srpski jezik i književnost, i poslanice Vukićević, koja je studirala pravo.

Odbor je, kako je navedeno, predložio pravno-tehničku korekciju amandmana na sljedeći način: “Članu 164 stav 1 tačka 1 mijenja se i glasi: “Ispred izmijenjene tačke 1 dodaju se znaci navoda. U izmijenjenoj tački 1 riječ „Kad“ zamjenjuje se riječju „kad”, riječi: „sa tim“ zamjenjuju se riječima: „s tim”, a poslije riječi „granica” riječ „se” briše se”.

Preporučujemo za Vas