Glavna pregovaračica Zorka Kordić rekla je da će danas na Međuvladinoj konferenciji Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) prenijeti optimističke poruke da je moguć parlamentarni dijalog za izbor pravosudnih rukovodilaca.
“Iako Crna Gora na putu snaženja vladavine prava prolazi kroz kompleksnu političku situaciju, evropska integracija predstavlja okvir i dodatnu vrijednost za razvoj demokratskog društva, dijaloga i kompromisa. Stoga će najsnažnije poruke Crne Gore na Međuvladinoj konferenciji biti afirmisanje inkluzivnog dijaloga u cilju imenovanja preostalih čelnih pozicija u sudstvu i tužilaštvu, uz podatak da 48 glasova podrške Zakonu o unutrašnjim poslovima u parlamentu ostavljaju u uvjerenju da je postupan, širi međupartijski dogovor moguć”, rekla je glavna pregovaračica “Vijestima”.
Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić predvodiće delegaciju, u kojoj je i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu. Na njoj će, kako je najavljeno iz Vlade, biti razmatrana primjena nove pregovaračke metodologije i aktuelna situacija u oblasti vladavine prava.
Kordić je kazala da će članicama EU biti poslate poruke snažne političke volje i nedvosmislena opredijeljenost Vlade za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i reformu vladavine prava.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić smatra da činjenica da se danas neće zatvoriti niti jedno poglavlje, pokazuje da Crna Gora u prethodnih šest mjeseci nije ostvarila neke zapažene rezultate koji bi bili formalno nagrađeni.
“ Posljednji uspjeh u očima EU, Crna Gora je ostvarila u junu 2020, prije parlamentarnih izbora. To posljednje poglavlje je dugo bilo blokirano jer je EU političkom odlukom tražila da se “podnese” bilans rezultata za poglavlja 23 i 24 da bi se otvorilo posljednje neotvoreno poglavlje 8 - Konkurencija. U junu prošle godine je bila procjena EU da je u tom trenutku bilans rezultata bio zadovoljavajući da se pređe u sljedeću fazu. Od tada Crna Gora stagnira u pregovorima i već godinu nema nikakvih pomaka”, kaže sagovornica za Vijesti.
Bajramspahić smatra, kako je rekla, da su se svi ti procesi izrazito negativno odrazili na evropski put države i da još nije na vidiku to da se nova administracija aktivno uključi u proces pregovora, niti ostavljaju utisak da su posvećeni ispunjenju privremenih i završnih mjerila.
“Odliv kadrova iz uprave i postavljanje onih koji nisu pratili ove teme i koji ne razumiju kontekst pristupnih pregovora je doveo do toga da nova politička većina uporno predlaže poteze koji su suprotni našim evropskim obavezama. Samim tim, ispada da se borimo da se zadržimo na postojećem nivou a da ne nazadujemo, što je veoma porazno”, objašnjava ona.
Ipak, bez obzira na to što neće biti konkretnih uspjeha na Međunarodnoj konferenciji, ona, kako navodi sagovornica, ima politički i simbolički značaj i njen cilj je da državama-članicama pravovremeno da priliku da pokrenu važna politička pitanja kako one ne bi blokirane.
Bilo bi sjajno da Crna Gora završi pregovore do 2024, ali je malo realno
“Što se tiče poglavlja 23 i 24, ja još od 2017. godine javno tvrdim da se u nekoj formi mora izvršiti revizija zastarjelih akcionih planova i napraviti neki mini-plan prioriteta, na osnovu non-pejpera, kako bi administracija preuzela konkretne korake, u konkretnim rokovima. Trenutno nema potrebne koordinacije niti pažnje institucija na ova pitanja zbog obilja sporednih tema koje su potpuno jalove.
U vezi sa čestim najavama Vlade da očekuje i nada se da će pregovori biti završeni do 2024. godine, moram da kažem da bi to bila sjajna vijest, ali da bi to značilo da Crna Gora u prosjeku zatvara deset poglavlja godišnje. Ovim tempom koji Vlada trenutno ide, mislim da je to apsolutno nerealno ali svakako bi mi bilo više nego drago da nisam u pravu”, kaže Dina Bajramspahić.
Bonus video:
