konferencija povodom devet godina od početka pregovora

Krivokapić: Očekujem da će CG biti članica EU 2024. godine, ali svi moraju da zasuču rukave

Apelovao je posebno na pravosuđe da se prevaziđu slabe tačke jer, "kako stvari stoje lakše ćemo riješiti poglavlje 24 nego 23

53142 pregleda 277 reakcija 117 komentar(a)
Krivokapić, Foto: Savo Prelević
Krivokapić, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 29.06.2021. 16:20h

Premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je danas da je devet godina period u kojem je Crna Gora trebalo već da bude članica Evropske unije (EU).

"To se nažalost nije desilo", rekao je Krivokapić na konferenciji povodom devet godina od početka pregovora Crne Gore sa EU, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Ponovio je očekivanje da će Crna Gora biti članica 2024. godine, što kako je kazao, nije nemoguće ali svi moraju da "zasuču rukave".

Apelovao je posebno na pravosuđe da se prevaziđu slabe tačke jer, "kako stvari stoje lakše ćemo riješiti poglavlje 24 nego 23".

Kazao je da je sada ključna brzina i da nema vremena za čekanje.

"Ovo je trenutak koji se neće više vratiti. Ako se ovaj trenutak pronevjeri, čekaćemo sa ostalim državama Zapadnog Balkana", rekao je Krivokapić.

Poručio je da Crna Gora još nema šefa Misije u Briselu, koji će državu predstaviti na pravi način.

Najavio je da će na prvom sljedećem sastanku sa ambasadorima predstaviti mapu Crne Gore, odnosno pokazaće im plan kako će ona izgledati 2025.

Krivokapić je kazao da će Ministarstvo pravde dobiti dva nova sekretara u četvrtak od kojih će jedan biti na čelu radne grupe za poglavlje 23.

Šefica Delegacija EU u Podgorici Oana Kristina Popa rekla je da je Crna Gora država koja je najviše napredovala na putu u EU, ali ima još izazova, posebno u oblasti vladavine prava.

Popa
Popafoto: Savo Prelević

Podsjetila je da je na nedavnoj Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu poslat snažan pozitivan signal Crnoj Gori.

"EU nije boks koji treba štrikirati, nego cijeli proces unutrašnje transformacije", kazala je Popa.

Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević kazala je da je proces integracija faktički zastao i nije krivica na Briselu.

"Iz Brisela okupiranog brojnim unutrašnjim turbulencijama, vidjelo se da pristup regionu, pa i Crnoj Gori ne daje mjerljive rezultate. Zato smo dobili novu metodologiju koju treba da posmatramo kao šansu koju profesori daju lošim studentima i pokušamo da pokažemo da je prošlo vrijeme varanja za vrijeme ispita”, kazala je Uljarević.

Ona je navela da je ranija vlast platila svoje greške na izborima.

"Ne znam koliko je nova vlast naučila iz toga", kazala je Uljarević.

Kazala da stanje u vladavini prava najbolje ilustruju činjenice da Crna Gora nema ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, nema predsjednika Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužioca, kompletan Sudski savjet, dvoje sudija Ustavnog suda, a advokati su obustavili rad.

“Nema ni šefa radne grupe za poglavlje 23, niti je pregovaračka struktura kompletirana uz potrebne intervencije koje nosi usvajanje nove metodologije”, kazala je Uljarević.

Dodala je da sve ove činjenice imaju nesagledivo loše posljedice.

Direktor Regionalne kancelarije fondacije Friedrih Ebert, Maks Braendle kazao je da je polarizacija društva i problemi i u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i kriminala nešto sa čim se suočavaju u svim državama regiona pa i članicama EU.

Istakao je da je put integracija dug i da svi partneri treba da ujedine snage kako bi pomogli u ovom procesu.

Zamjenica generalne sekretarke Regionalnog savjeta za saradnju (RCC), Tanja Miščević kazala je da je, posmatrajući prethodne talase proširenja, teško ocijeniti ko će biti sljedeća članica EU. Smatra da će se EU držati principa napredovanja na evropskom putu u skladu sa onim što je urađeno. Ona je dodala da je nova metodologija za pregovore dvostruko značajna i da unosi dugo očekivane novine. „Da budemo i prije članstva uključeni u neke od politika EU. Jedina značajna novina su klasteri, koje Crna Gora već ima kroz praćenje pregovora preko svog pregovaračkog tima“, navela je Miščević. Glavna pregovaračica Zorka Kordić istakla je da je transformativna moć procesa neupitna i da je trenutak da svako iz svog domena doprinese procesu. „Važno je kreirati nove modele saradnje, iskoristiti kapacitete svih koji žele da doprinesu procesu, razmišljati kako da unapređenje zakonodavnog okvira, dalju nadgradnju institucija sistema radimo zajedno na jedan praktičan i pragmatičan način“, kazala je Kordić. Govoreći o obavezama iz poglavlja 23 i 24, ona je istakla da su, prema procjenama, 83 privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 u značajnoj mjeri ispunjena.

Preporučujemo za Vas