pitanje za skupljanje političkih bodova, političke borbe ili nacionalističke ispade

Zloupotrebljavaju Srebrenicu da bi pobjegli od istine

Švarm kazao da vlasti država regiona ne mogu iskreno da odgovore na pitanja o svojoj ulozi u ratu, te zato koriste Srebrenicu kao neku vrstu kukavičijeg jajeta

41917 pregleda 285 reakcija 50 komentar(a)
Đukanović prisustvovao komemoraciji u Memorijalnom centru Potočari, Foto: predsjednik.me
Đukanović prisustvovao komemoraciji u Memorijalnom centru Potočari, Foto: predsjednik.me

Odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici postalo je vlastima u regionu tema za skupljanje političkih poena i nacionalističke ispade, kojom se izbjegava istinsko suočavanje s ratnom prošlošću - ocijenili su sagovornici „Vijesti“.

Glavni i odgovorni urednik beogradskog nedjeljnika „Vreme“ Filip Švarm smatra da rezolucije o Srebrenici neće doprinijeti suočavanju sa istinom jer vlasti u regionu uglavnom vuku legitimitet iz 90-ih godina.

„Od toga nema ništa... Sve vlasti u bivšoj Jugoslaviji - makar ove koje su direktno oslonjene na te rezolucije - vuku legitimitet iz 90-ih godina prošlog vijeka. Da bi se zaista mogle suočiti s onim što se tada dešavalo, morale bi da odgovore na ono prosto pitanje - ’Kaži, tata, šta si radio u ratu’. One, naravno, ne mogu iskreno da odgovore na to pitanje, i zbog toga koriste rat, ratne zločine i Srebrenicu kao neku vrstu kukavičijeg jajeta, koje podmeću jedni drugima. Nažalost, i dalje, umjesto stvarnog sučeljavanja s prošlošću i stvarnog procesuiranja, imamo jeftinu politikantsku igru“, istakao je on za „Vijesti“.

Novinarka i generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“ Borka Rudić kaže da je odavanje počasti žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije civilizacijska vrijednost koju bi jednako trebalo da poštuju i političari i svi drugi koji su u javnom prostoru. Međutim, to sve više, dodaje ona, postaje političko pitanje.

„Odavanja počasti žrtvama - naročito žrtvama genocida u Srebrenici - postalo je pitanje za skupljanje političkih bodova, za političke borbe ili za nacionalističke ispade onih koji ne prihvataju presudu suda u Hagu i činjenice koje su utvrđene kroz presude o Srebrenici“, rekla je Rudić „Vijestima“.

Skupština Crne Gore usvojila je 17. juna, na predlog Bošnjačke stranke (BS), Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koja je bila povod za novo zaoštravanje odnosa sa zvaničnim Beogradom. Crnogorski parlament je još u julu 2009. godine donio Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, kojom se osuđuje zločin u tom gradu, kao i druga zlodjela počinjena tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

Nepune tri sedmice nakon usvajanja rezolucije u crnogorskom parlamentu, Skupština Kosova donijela je sličan akt - Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici.

Švarm
Švarmfoto: Vijesti

Ni srbijanski parlament nijesu zaobišle rezolucije o Srebrenici -u skupštinskoj proceduri su dva takva predloga: prvi, koji je podnijela Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA), osuđuje genocid u Srebrenici, dok drugi, koji je kao odgovor na predlog SDA podnio poslanik Narodne seljačke stranke Marjan Rističević, osuđuje zločine u i oko Srebrenice od 1992. do 1995. godine. Skupština Srbije je, u martu 2010, usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, koja se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde, kojom je utvrđeno da se u tom gradu 1995. dogodio genocid.

Filip Švarm kaže da su za njega tvrdnje beogradskih vlasti - da je rezolucija koju je usvojio crnogorski parlament napad na srpski narod - kukavičije jaje i skretanje teme s onoga što se zaista desilo. Kad je riječ o kosovskoj rezoluciji, on navodi da su odnosi Beograda i Prištine napeti, te da su prištinske vlasti, vidjevši na koji način vlast u Srbiji reaguje na crnogorski akt - da potura srpski narod - odlučile da usvoje pomenuti dokument „ne bi li dosolili još više“.

„Najveće žrtve ove vrste politikantstva, gdje se izbjegava suštinsko sučeljavanje sa stvarnošću i istinom, su stvarne žrtve genocida u Srebrenici“, upozorava Švarm.

Borka Rudić smatra da će politička zloupotreba ratnih zločina još dugo potrajati, jer je, prema njenim riječima, javni prostor veoma radikalizovan.

„Ne samo u BiH, odakle se javljam, već i u Crnoj Gori i svim drugim državama bivše Jugoslavije. Prosto, više ne postoji nijedna tema koja je povezana s ratnom prošlošću, a da nije ispolitizovana u javnom prostoru“, napominje ona.

Rudić
Rudićfoto: Printscreen

Rudić kaže da su rezolucije i deklaracije važan element tranzicione pravde. Međutim, dodaje ona, sučeljavanje s prošlošću traži objektivan, human i argumentovan pristup utemeljen na činjenicama, a ne političke floskule.

„Deklaracije će imati smisla tek onda kad u našim državama budemo imali zakone koji će sprečavati negiranje holokausta i genocida. Kad prihvatimo evropske standarde suočavanja s prošlošću i osude zločinačkih režima, tek tada ćemo moći da govorimo da imamo elemente za implementiranje deklaracija u praksi. Jer su one same, kao papir, izraz volje parlamentaraca u određenoj državi. Ali, ako će ostati samo puko slovo na papiru, ni građani, ni žrtve, ni porodice žrtava neće imati nikakve koristi od njih“, podvlači Rudić.

Obilježavanju 26. godišnjice genocida u Srebrenici, koje je 11. jula održano u Potočarima, osim predsjednika države Mila Đukanovića, vicepremijera Dritana Abazovića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića, prisustvovao je veliki broj predstavnika partija (BS, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije, Liberalne partije).

Švarm smatra da je svaki odlazak na komemoraciju - dobar.

„Ulaziti u stvarne motive zašto je neko išao na komemoraciju ove godine, a nije išao neke druge - u ovom trenutku bi, što se mene tiče, bilo neukusno. S druge strane, mislim da godišnje postoje još 364 dana kad se može govoriti o Srebrenici, i da se upravo kroz te dane može vidjeti ko se pošteno i časno ponaša kad dođe taj 365. dan, odnosno komemoracija u Potočarima“, zaključuje sagovornik „Vijesti“.

Rudić: Mediji nekritički interpretiraju prošlost

Borka Rudić kaže da je od zloupotrebe žrtava ratnih zločina mnogo više brine način na koji mediji interpretiraju događaje iz prošlosti.

„Brine me što novinari ne rade posao u skladu s etičkim standardima i postulatom da novinarstvo mora biti na strani žrtava. Mislim da je to ključni problem, jer ako imate radikalne političare ili političare koji zarad skupljanja bodova manipulišu događajima iz prošlosti i ratnim zločinima, a mediji to nekritički prenose i predstavljaju kao određene istine o tim događajima, onda mi na ovim prostorima ne možemo očekivati da ćemo uskoro imati suočavanje s prošlošću na način koji će predstaviti činjenice, poštovati žrtve i okrenuti se budućnosti“, ističe ona.

Rudić kaže da ne misli da ne treba čuti stavove svih zainteresovanih u procesima utvrđivanja činjenica o ratnoj prošlosti, ali isto tako smatra da, ako se u izjavama političara koristi govor mržnje, ako se vrijeđaju žrtve ili se na drugi način dovodi u pitanje ono što je utvrđeno presudama sudova, takve ocjene ne treba objavljivati.

„Imamo vrlo važne presude u vezi sa Srebrenicom. Postoje presude Haškog tribunala koje bi morale biti dio narativa u našim državama, a posebno narativa koji se odnose na suočavanje s prošlošću“, poručuje ona.