Kandidat za šefa crnogorske Misije u Briselu za “Vijesti”:

Marković: Pregovore sa EU možemo zaključiti za tri godine

Nakon jučerašnjeg sastanka s premijerom Zdravkom Krivokapićem, Đukanović je dao saglasnost za imenovanje Markovića za ambasadora pri Uniji

40240 pregleda 37 reakcija 37 komentar(a)
Foto: BORIS PEJOVIC
Foto: BORIS PEJOVIC

Ako je Hrvatska zaključila pregovore o članstvu u EU za šest godina, može to u naredne tri uraditi i Crna Gora koja pregovara skoro deceniju, ocijenio je kandidat za šefa crnogorske Misije u Briselu Petar Marković.

“Značajan rast podrške građana članstvu u odnosu na prošlu godinu je jasan putokaz i niko među donosiocima odluka u zemlji ne smije ih iznevjeriti. Da bismo to postigli, konsenzus među građanima mora se pretočiti u bezrezervnu političku volju političke elite”, rekao je Marković za “Vijesti”.

Kaže da je poruku da Crna Gora može postati članica EU do kraja 2024. godine razumio kao poziv da država domaći zadatak završi do kraja 2024. godine i da zatvori sva poglavlja u pregovorima.

“Ako uspijemo da kapitalizujemo prednosti nove metodologije, ostvarimo ranu integraciju u neke sektorske politike Unije, ispunimo sve zahtjeve u oblastima vladavine prava, možemo da uspijemo. Ova teška, ali ostvariva misija zahtijeva jasnu viziju, novo samopouzdanje i hrabrost da djelima pokažemo da nam je tamo mjesto. Evropa sada i ovdje! – to mora biti vodilja cijelog društva u narednom periodu”, poručio je Marković.

Markovića je nova Vlada predložila za ambasadora u Misiji Crne Gore pri EU, sa sjedištem u Briselu, ali je predsjednik države Milo Đukanović do juče odbijao da da saglasnost. Đukanović je ranije, od 18 ambasadora koje je predložilo Ministarstvo vanjskih poslova, dao negativno mišljenje za njih 11.

Nakon jučerašnjeg sastanka s premijerom Zdravkom Krivokapićem, Đukanović je dao saglasnost za imenovanje Markovića.

Na pitanje šta za Crnu Goru, kao zemlju kandidata za članstvo u EU, znači to što još nema šefa Misije u punom kapacitetu, Marković je odgovorio da zbunjuje da država kandidat koja prednjači u pregovorima o članstvu u EU i čiji je to apsolutni vanjskopolitički prioritet vodi diplomatske odnose s Unijom na nivou otpravnika poslova duže od godinu.

Smatra da od svog „zlatnog doba“ iz vremena entuzijazma s početka pregovora o članstvu, Misija proteklih godina bilježi postupan pad kapaciteta, što se reflektuje na sposobnost Crne Gore da uspješno odgovori na sve kompleksnije zadatke u pregovorima.

“Danom stupanja u Uniju, Misija Crne Gore će prerasti u Stalno predstavništvo, a njeni zaposleni priključiće se Savjetu EU i svakodnevno doprinositi procesu donošenja zakona na evropskom nivou. To znači da moramo što prije obrnuti ovaj zabrinjavajući trend. Tako bismo pomogli trenutnom osoblju Misije koje predano radi svoj posao. Vjerujem da je prvi korak na tom putu imenovanje ambasadora koji zaista poznaje institucije i politiku EU”, rekao je Marković.

Odgovarajući na pitanje zbog čega je prihvatio poziv Vlade da bude šef Misije u Briselu, kazao je da komentarisanje konkretnih kadrovskih rješenja prije pribavljanja agremana države ili organizacije prijema nije u skladu s dobrom diplomatskom praksom.

“Međutim, kao doktor političkih nauka i evropskih studija koji se procesom proširenja EU intenzivno bavi preko deset godina, smatram da ko god bio budući ambasador/ambasadorka Crne Gore u Briselu mora danonoćno doprinositi ostvarenju najmanje tri cilja. Prvo, vidljivost Crne Gore mora se podići na najviši nivo. Naše diplomate i eksperti moraju se maksimalno socijalizovati u složenu mrežu tzv. ‘evropskog mjehura’ time što će na dnevnoj bazi braniti naše interese u svim institucijama Unije, ali i kroz aktivno učešče u brojnim forumima, platformama i susretima evropskog civilnog društva, think-tankova...”, rekao je Marković.

Tu, kako kaže, spada i jačanje kapaciteta javne diplomatije i podsjeća da je Misija Crne Gore jedina iz regiona koja nema svoj nalog na Tviteru, što je neprihvatljivo u vrijeme zenita digitalne diplomatije.

Smatra da će kadrovski ojačana Misija moći da dosadašnju dobru komunikaciju s EU institucijama dopuni intenziviranjem odnosa s državama članicama preko njihovih predstavništava, što postaje još bitnije od stupanja na snagu nove metodologije proširenja EU.

“Konačno, ambasador/ambasadorka države kandidata u finalu pristupanja mora biti neko ko se u specifičnom i visoko specijalizovanom okruženju i ‘jeziku’ jedine transnacionalne političke zajednice na svijetu osjeća kao kod kuće. To znači govoriti istim jezikom, razumjeti političku kulturu i baštiniti iste evropske vrijednosti iz člana 2 Ugovora o EU (poput demokratije i vladavine prava). Naš Zakon o vanjskim poslovima manihejski, binarno, prepoznaje samo karijerna ili politička postavljenja. Za uspješno kormilarenje kroz tjesnace evropske politike nužno je u praksi prepoznati i treći put – ekspertsko postavljenje u ovoj oblasti”, ocijenio je Marković.

On se upravo vratio s polugodišnjeg boravka na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci gdje je, kako kaže, dobio priliku da razvije projekat po svom izboru koji se ticao proširenja prava Evropljana u skladu s izazovima i potrebama savremene Evrope.

Odanost državi se mjeri privrženošču pravnom poretku

Na pitanje šta je glavni razlog sporog napredovanja Crne Gore ka članstvu EU, odgovorio je da se proširenje EU posljednjih godina zagubilo u naizgled neprestanim krizama, ali se Crna Gora mora suočiti sa svojim nedostacima. “Klijentelizam sam u jednom naučnom radu opisao kao Ahilovu petu država Zapadnog Balkana. Uvriježena kultura prevlasti privatnog interesa nad javnim dobrom, koja daje vjetar u leđa i korupciji i demokratskom nazadovanju, nema mjesta u Uniji”, rekao je Marković.

Poručuje da nikad polarizovanije društvo, u kojem je svaka reforma onemogućena skretanjem pažnje i trošenjem energije na ono što dijeli, ne može stvoriti pravnu sigurnost i političku stabilnost za članstvo.

Podsjeća da se odanost državi u savremenom društvu mjeri privrženošču njenom pravnom poretku.

Vladavina prava je za razjedinjenu Crnu Goru danas isto što je i Stega Petra Cetinjskog bila za posvađane Crnogorce tada. Patriota plaća porez, ne zapošljava se preko veze, ne tuži niti sudi mimo zakona. Čim ovakav ustavni patriotizam postane naša svakodnevica, zaslužićemo da se zovemo građanima EU. Da malo spustim tenzije – kao pijanista i kao politikolog pozivam sve na harmoniju", rekao je Marković.

Preporučujemo za Vas