pitanje "funkcionerskih naknada"

Privilegije će početi da se tope

U Sudskom savjetu nemaju dilemu da su postupili ispravno odobrivši “funkcionerske naknade” za 22 bivših sudija koji treba da idu penziju. Iz Ministarstva pravde najavljuju mogućnost preispitivanja te zakonske mogućnosti koja bivše sudije, tužioce, poslanike, ministre... stavlja u privilegovan položaj

55194 pregleda 267 reakcija 66 komentar(a)
Sve po zakonu: predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer, Foto: Savo Prelević
Sve po zakonu: predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer, Foto: Savo Prelević

Dok Sudski savjet (SS) nema dilemu da je postupio ispravno odobrivši takozvane funkcionerske naknade za 22 bivših sudija kojima je prethodno konstatovao prestanak funkcije jer su stekli uslove za penziju, iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava najavljuju mogućnost preispitivanja ove zakonske mogućnosti koja bivše sudije, tužioce, poslanike, ministre... stavlja u privilegovan položaj u odnosu na državne službenike i građane.

Povod za ovakvu reakciju Ministarstva je odluka SS da bivše sudije mogu godinu primati visoke naknade za crnogorske prilike, iznad 2.000 eura, jer ne žele da idu u penziju u koju ih je poslalo i najviše sudsko tijelo.

”Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava ohrabruje poštovanje zakona i primjenu zakonskih normi od strane Sudskog savjeta i poziva Tužilački savjet da na istovjetan način postupi i po pitanju pozicije tužilaca”, rekao je “Vijestima” državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Bojan Božović.

Ministarstvo nakon smjene prethodnog ministra još nema predstavnika u SS, pa je o njegovoj odluci saznalo sa sajta pravosuđa.

”Kada je riječ o ‘spornoj’ normi, cijenimo da je došlo vrijeme da se preispita postojanje i eventualno izmjena pomenute odredbe (čl. 36 Zakona o zaradama u javnom sektoru) jer se njenom primjenom stvaraju veliki troškovi i izdaci za budžet Crne Gore”, obajšnjava Božović.

Rasipanje novca iz budžeta: Božović
Rasipanje novca iz budžeta: Božovićfoto: Savo Prelević

Tužilački savjet odbija da raspravlja o sticanju uslova za starosnu penziju po osnovu Zakona o penzionom osiguranju koji to propisuje sa 64, odnosno 66 godina starosti. Oni očekuju najprije reakciju Ustavnog suda, dok je SS već poslao 30-ak sudija u penziju da bi zatim dijelu njih izašao u susret i odobrio im privilegovane naknade.

Uslov za sticanje penzije je da se podnese zahtjev Fondu penzionog osiguranja, što očito 22 sudija neće da uradi.

Na pitanje po kom osnovu su sudijama odobrene naknade ukoliko im je konstatovan prestanak funkcije zbog sticanja prava na penziju, iz SS su ponovili:

”Članom 36 Zakona o zaradama u javnom sektoru.... propisano je pravo na ostvarivanje naknade po prestanku funkcije za lice koje je profesionalno obavljalo funkciju, koje se ostvaruje na lični zahjev korisnika i može se podnijeti najkasnije 30 dana od dana prestanka vršenja funkcije. Korisnik ima pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje.

Na osnovu navedene odredbe, a razmatrajući uredno podnijete zahtjeve ranijih sudija, Sudski savjet je donio odluku kojom se priznaje pravo na naknadu bivšim sudijama”.

Bivša sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović koja se jedina javno oglasila nakon što joj je konstatovan prestanak funkcije juče je za “Vijesti” ponovila da je rezignirana načinom na koji joj je to urađeno, koji je, tvrdi, diskriminatorski i koji ponižava ženu kao ravnopravan pol civilizacijski je degradirajući i pretvarajući je u ljudsko biće niže vrijednosti.

Dodala je da je odredba Zakona o PIO diskriminatorska i da je SS kao organ javne vlasti uradio ono što nije smio, kršeći Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Odluku SS da odobri naknade pravno objašnjava na sljedeči način: “.. Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u čl. 36 st 2 jasno definiše osnov. Dakle, na jednogodišnju naknadu zarade imali smo zakonom ustanovljeno pravo. Jesmo li i u tome trebale biti diskriminisane? Moram priznati da sam se i toga pribojavala”.

Vujanović je prethodne godine primala platu od 2.428 eura, iz Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu 3,250. Prijavila je ušteđevinu od 47.210 eura. Ona je jedna od rijetkih sudija koje je prijavila imovinu nakon prestanka funkcije.

Podaci sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije pokazuju da je njena koleginica Stanka Vučinić prethodne godine primala platu od 1.332 do 2.782 eura. Prijavila je i druge prihode, pa je kao predsjednica Komisije za polaganje pravosudnog ispita zaradila 1.391 euro, u vijeću za ocjenjivanje sudija pri Sudskom Savjetu 463 eura, dok je u tri navrata primila po 231,90 eura kao predsjednica komisija za normativnu djelatnost. Od Uprave prihoda je za povraćaj poreza za 2019. dobila 8.762 eura. Vučinićeva je prijavila ušteđevinu od 33.000 eura.

I doskorašnji sudiji Vrhovnog suda Petar Stojanović je osnovnu platu imao od 1.220 do 2.591 euro. Za članstvo u stručnom timu za provjeru znanja vještaka prihodovao je 2.334 eura, za ocijenjivanje sudija 463 eura, kao predsjednik Komisije za prijem pripravnika u sudstvu i tužilaštvu 900 eura. Stojanović ima 50.000 eura ušteđevine.

Bivša sutkinja Vrhovnog suda Vesna Begović je prošle godine primala platu od 916 eura do 2.230 eura. Iz Centra za edukaciju sudija prihodovala je 21.970 eura, iz Etičkog komiteta KBC 1.944 eura.

Predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević je zarađivala od 1.000 do 2.569 eura. Iz Uprave za kadrove prijavila je prihod 8.449 eura.

Bivša sutkinja Upravnog suda Mirjana Milić je primala od 912 do 2.350 eura. Od Uprave za kadrove je zaradila 600 eura, a od Agencije za mirno rješavanje sporova 4.398 eura.

Njena koleginica iz Višeg suda za prekršaje Vesna Šćepanović je imala platu od 1.471 eura, dok je iz Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu dodatno prihodovala 1.913 eura.

Bivša sutkinja Vrhovnog suda Lidija Ivanović primala je od 898 do 2.200 eura, njena koleginica iz Višeg suda Miljana Pavlićević 1.451 euro.

Svetlana Budisavljević koja je napustila Upravni sud od 906 do 2.338 eura. Agenciji za sprečavanje korupcije je prijavila da ima 43.000 eura ušteđevine.

Vesna Jovetić je mjesečno zarađivala od 771 do 1.872 eura, Dragica Kovačević 1.432 eura.

Bivša sutkinja Privrednog suda Senada Hasanagić je mjesečno primala 1.486 eura.

Na pitanje da li je odluka Sudskog savjeta o privilegovanim naknadama rasipanje novca iz budžeta i da li su time spriječili dalje kritike sudija zbog razrješenja, iz SS su naveli: “Sudski savjet je odobrio naknade licima koja na predmetnu naknadu imaju zakonsko pravo, što ne predstavlja “rasipanje iz budžeta” već postupanje u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru”.

Mjesečno će trebati 45.023 eura

Mjesečno će za naknade za 22 sudija trebati 45.023,70 eura, navode iz Sudskog savjeta. Oni su prihvatili zahtjeve Stanke Vučinić, Svetlane Vujanović, Lidije Ivanović, Miljane Pavlićević, Vesne Begović, Branke Lakočević, Mirjane Milić, Svetlane Budisavljević, Vesne Jovetić, Vesne Šćepanović, Dragice Kovačević, Dragice Stojanović, Petra Stojanovića, Dragice Vuković, Milovana Jovkovića, Senade Hasanagić, Nataše Sekulić, Milanke Kaluđerović, Vesne Pavišić, i Koviljke Đačić i prethodno još dvoje sudija.

Božović: Pola godine i pomoć u odnosu na prosječnu platu kao alternativa privilegijama

Bojan Božović najavljuje da će Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava “pružiti svu podršku i pomoć sa ciljem pronalaska kvalitetnijih rješenja za ekonomsku dobrobit društva”, a u vezi funkcionerskih naknada.

”Jedno od pitanja koje bi trebalo tada razmotriti je da li je pravično i ispravno da se pod pojmom “naknade u visini zarade” i dalje smatraju ukupni bruto iznosi zarada (kao što se sada čini) ili bi trebalo drugačije tumačiti ili definisati ovu normu sa aspekta da je riječ o neto iznosu koji bi u konkretnom slučaju bio i bruto iznos, što bi navodilo javne funkcionere na potrebu da što prije nalaze novo zaposlenje i zasnuju novi radni odnos. A otvoreno je pitanje da li visina te naknade treba posebno da se definiše u odnosu na prosječnu zaradu u Crnoj Gori i da li bi ga trebalo svesti na rok od pola godine kao što je za neraspoređene državne službenike (koji se nađu u toj poziciji kod Uprave za kadrove)”, objašnjava on.

Preporučujemo za Vas