Lideri Evropske unije juče su na Brdu kod Kranja usvojili Deklaraciju kojom su, kako su kazali, poslali Zapadnom Balkanu mnogo pozitivnih poruka, ali su odbacili pozive da se 2030. godina odredi kao rok za pridruživanje svih država regiona.
Slovenija, aktuelna predsjedavajuća EU, predložila je da se Unija proširi na cio Zapadni Balkan do kraja decenije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i holandski premijer Mark Rute su kazali da je određivanje datuma neprihvatljivo za mnoge članice EU.
”Zaista ne vjerujem u postavljanje datuma, vjerujem u ispunjavanje naših obećanja. Kada se ispune uslovi, pristupanje se može obaviti”, rekla je Merkel novinarima.
Agencija Rojters navodi da bi povećanje kluba od 27 država na 33 članice komplikovao napeti proces donošenja odluka i zahtijevao unutrašnju reformu EU, koju malo ko želi da se upusti, što su francuski predsjednik Emanuel Makron i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel priznali novinarima.
Mišel je kazao da EU ne može sakriti podjele oko Balkana.
”Iskreno, među 27 članica se vodi rasprava o našem kapacitetu da primimo nove članice”, rekao je Mišel na konferenciji za novinare nakon samita.
Sjeverne države poput Danske, Francuske i Holandije strahuju od ponavljanja prebrzog prijema Rumunije i Bugarske 2007. i lošeg upravljanja migracijom istočnoevropskih radnika u Britaniju, koje je mnoge Britance okrenulo protiv EU, piše Rojters.
Bugarska se protivi članstvu Sjeverne Makedonije zbog spora oko jezika.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ponovila je da Zapadni Balkan pripada EU.
”Mi smo jedna evropska porodica. Dijelimo istu istoriju, vrijednosti i duboko sama uvjeren da dijelimo i istu sudbinu”, rekla je fon der Lajen.
Podsjetila je da region mora da sprovede reforme u ključnim područjima - borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda medija, ekonomija.
Dodala je da je postignut veliki napredak i sada je vrijeme da se “ostane na istom putu”.
”Sada je bilo važno razjasniti proces kako bi se pronašli ključni problemi između Bugarske i Sjeverne Makedonije i za putokaz za preduzimanje praktične korake”, rekla je fon der Layen.
Ona je priznala da blokirani pristupni proces sa Skopljem i Tiranom nanose štetu kredibilitu EU u regionu.
Agencija Rojters ocijenila je da, kako je proces proširenja blokiran raznim sporovima u Briselu, a Srbija odbija da prizna Kosovo, mnogi na Balkanu doživljavaju usvojenu Deklaraciju EU kao prazno saopštenje.
”Brdo deklaracija”, kako je saopšteno, usklađena je sa partnerima na Zapadnom Balkanu. U Deklaraciji se takođe ne pominju rokovi za nastavak procesa proširenja, već u njoj lideri EU daju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i potvrđuju posvećenost procesu proširenja zasnovanog na “kredibilnim reformama partnera”, uz naglasak na važnosti “jačanja integracija i kapaciteta apsorpcije novih članica” od strane same EU.
”EU ponovo potvrđuje svoju predanost procesu proširenja i svoje odluke donijete na osnovu vjerodostojnih reformi partnera, poštenih i rigoroznih uslovljavanja i načela vlastitih zasluga. Dodatno ćemo intenzivirati naš zajednički angažman u cilju napretka političke, ekonomske i društvene transformacije regiona, istovremeno priznajući napredak koji je postigao Zapadni Balkan. Podsjećamo i na značaj da EU može da održi i produbi vlastiti razvoj, osiguravajući svoju sposobnost za integraciju novih članica”, navodi se između ostalog u Deklaraciji.
Deklaracijom “partneri na Zapadnom Balkanu” ponavljaju posvećenost evropskim vrijednostima i načelima i sprovođenju neophodnih reformi.
Potrebno ojačano civilno društvo i nezavisni i pluralistički mediji
EU pozdravlja ponovnu posvećenost Zapadnog Balkana prvenstvu demokratije, osnovnih prava i vrijednosti i vladavine prava i održavanju napora u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, podršci dobrom upravljanju, ljudskim pravima, ravnopravnosti polova i prava pripadnika manjina.
”Vjerodostojnost ovih obaveza zavisi od značajnog sprovođenja neophodnih reformi i izgradnje dobrih rezultata potkrijepljenih jasnom i dosljednom javnom komunikacijom. Ojačano civilno društvo i nezavisni i pluralistički mediji ključne su komponente svakog demokratskog sistema i pozdravljamo i podržavamo njihovu ulogu na Zapadnom Balkanu”, piše u Deklaraciji.
Bonus video:
