Evropska unija (EU) ne treba da odustane od pridruživanja država Zapadnog Balkana, zato što za region članstvo u EU nema alternativu.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti” komentarišući odluku lidera Unije da na samitu u Sloveniji odbiju predlog određivanja roka za ulazak Zapadnog Balkana u evropsku zajednicu.
Novinar Željko Pantelić kaže da najvažnije članice EU, uz skandinavsko-holandsku koaliciju, misle da nakon negativnog iskustva s Rumunijom i Bugarskom - koje su, navodi, ušle u EU samo zato što su imale obećane datume učlanjenja - ne smiju da ponove grešku i da stoga u dogledno vrijeme neće prihvatiti određivanje bilo kakvih datuma.
”Tu ne treba da miješamo stavove Evropskog savjeta (ES) - koji su obavezujući, i Evropske komisije (EK) - koji nisu. Nekoliko članica EU već je uvelo u svoja zakonodavstva mogućnost ili obavezu referenduma o proširenju. U Francuskoj o tome odlučuje predsjednik, dok je u Holandiji obavezan savjetodavni referendum. Ne vjerujem da će u Holandiji za naših života biti promijenjeno raspoloženje prema proširenju, a čisto sumnjam da će bilo koji premijer i parlamentarna većina donijeti odluku suprotnu savjetodavnom mišljenju građana Holandije”, ističe Pantelić za “Vijesti”.
Potpredsjednica Građanskog pokreta (GP) URA, Jovana Marović, ocijenila je da određivanje datuma pridruživanja nije u skladu s napredovanjem na osnovu zasluga - odnosno vrednovanja postignutog - i da je EU do sada izbjegavala da se bavi rokovima za učlanjenje Zapadnog Balkana.
EU je to, kaže ona, učinila samo jednom, kad je “u opticaju” bila 2025. godina, ali je taj potez, podsjeća, bio predmet kritika i kontraproduktivan, jer je stvorio velika očekivanja javnosti.
”S druge strane, proces integracije država Zapadnog Balkana traje dosta dugo, uz mnogo uspona i padova, i potrebni su jasna dinamika koraka ka članstvu, precizniji uslovi i aktivnija uloga EU na terenu. Otuda bi za svaku od država trebalo indikativno postaviti mogući vremenski okvir, bez kalkulisanja o mogućoj godini pristupanja, ali uz jasnu dinamiku ispunjavanja uslova”, kazala je Marović “Vijestima”.
Glavna pregovaračica s EU, Zorka Kordić, navodi da neodređivanje datuma pridruživanja povezuje sa činjenicom da su države kandidati u različitim fazama pregovaračkog procesa.
”Stoga ne vjerujem da bi jedinstveni rok za završetak cjelokupnog procesa mogao da bude podjednaka motivacija kandidatima koji su više napredovali u pregovorima. Zbog toga, princip regate treba da ostane ključna vodilja dinamike pristupanja. U svakom slučaju, reforme s evropske agende prvenstveno sprovodimo zbog dobrobiti svojih građana, te nam je u tom pogledu kvalitet sprovedenih reformi bitniji od njihovog trajanja. Ipak, smatramo povoljnim što je tokom slovenačkog predsjedavanja Savjetom EU pokrenuto pitanje vremenskog okvira, jer je važno da i ono u kontinuitetu bude na političkoj agendi EU”, naglašava Kordić za “Vijesti”.
Lideri EU su u srijedu, na Brdu kod Kranja, usvojili deklaraciju kojom su, kako su naveli, poslali Zapadnom Balkanu “mnogo pozitivnih poruka”, ali su odbili predloge da se 2030. godina odredi kao rok za priključivanje svih država regiona EU.
Slovenija je predložila da se EU proširi na cio Zapadni Balkan do kraja decenije.
Odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel i holandski premijer Mark Rute saopštili su da je određivanje rokova neprihvatljivo za mnoge članice.
”Zaista ne vjerujem u postavljanje datuma. Vjerujem u ispunjavanje naših obećanja. Kad se ispune uslovi, pristupanje se može obaviti”, kazala je Merkel novinarima.
Agencija Rojters piše da bi povećanje broja članica s 27 na 33 komplikovao “napeti proces donošenja odluka” i zahtijevalo unutrašnju reformu EU, u šta malo ko želi da se upusti, a što su novinarima priznali francuski predsjednik Emanuel Makron i predsjednik ES Šarl Mišel.
Bez obzira što u deklaraciji iz Slovenije nema datuma učlanjenja, Kordić smatra da se taj samit prije može smatrati afirmišućim, nego demotivišućim.
”Lideri EU su na samitu poslali snažnu geopolitičku poruku Zapadnom Balkanu - da je njegova evropska perspektiva od uzajamnog strateškog interesa i da predstavlja zajednički strateški izbor, kako je eksplicitno navedeno u usvojenoj deklaraciji. To znači da je prostor Zapadnog Balkana od geopolitičkog značaja za sigurnost i stabilnost Evrope, i s tom vizijom treba dalje da vodimo proces integracija, sprovodeći naše unutrašnje reforme”, navodi ona. Pantelić, s druge strane, kaže da je “evropska perspektiva” krajnje maglovita sintagma i da je zato postala omiljena floskula - jer EU ne obavezuje ni na šta, a može da znači sve i ništa.
”EU može sebi da dozvoli takvu politiku jer je cio region u članstvu u NATO-u ili ima trupe Alijanse na svojoj teritoriji - osim Srbije. Dakle, s bezbjednosno-sigurnosne i geopolitičke tačke gledišta, mi smo na ‘sigurnom’”, ističe on.
Upitan omogućava li EU svojim posljednjim potezima jači upliv drugih sila u region, Pantelić odgovara da, ekonomski gledano, Rusija i Turska nemaju potencijal da se nametnu kao alternative, te da će nužna posljedica zaoštravanja odnosa SAD-a i Kine biti smanjivanje uticaja Pekinga u regionu.
Marović podsjeća da nezapadni akteri već dosta dugo pokazuju interesovanje za Zapadni Balkan, ali budući da ne nude okvir za demokratizaciju, ona ne vidi da oni mogu - makar ne u skorije vrijeme - imati primat i biti interesantniji od EU.
”Samim tim što je i EU ekonomski veoma prisutna u regionu. Dugoročno posmatrano, ovo može imati posljedice u odnosu na ne samo snažniji uticaj, već i na potencijalno ‘mijenjanje’ mentora/uticaja od pojedinih država, ali ni EU ne može dozvoliti luksuz ‘odustajanja’ od Balkana”, napominje sagovornica.
EU, prema riječima Kordić, registruje zainteresovanost tzv. “trećih zemalja” za prostor Zapadnog Balkana, što je, kaže, i bio slučaj kroz istoriju i što govori u prilog tezi o geopolitičkoj i strateškoj važnosti ovog regiona za Evropu.
Ona podvlači da treba biti svjestan atraktivnosti Zapadnog Balkana za “treće zemlje”, koje će, kaže, vjerovatno nastaviti da iskazuju svoje interesovanje u nastojanju da ostvare snažniji politički ili ekonomski uticaj.
”Vjerujem ipak da na Zapadnom Balkanu neće naići na ‘plodno tle’ za realizaciju tih svojih interesovanja dok god EU i Zapadni Balkan vide svoju budućnost zajedno i rade na njenom ostvarivanju”, poručuje glavna pregovaračica.
Čelnici EU u više navrata su pozivali države Zapadnog Balkana da formiraju zajedničko regionalno tržište. Taj predlog prošle sedmice je, tokom zvanične posjete regionu, ponovila i predsjednica EK Ursula fon der Lajen.
Ona je pozvala svih šest država Zapadnog Balkana da “brzo napreduju na zajedničkom regionalnom tržištu”, jer će, kako je navela, povećanje potencijala zajedničkog tržišta osloboditi ogromnu ekonomsku snagu.
Glavna pregovaračica ranije je saopštila da Crnoj Gori više odgovara inicijativa Zajedničko regionalno tržište u okviru Berlinskog procesa, nego inicijativa za slobodno kretanje ljudi, roba i usluga “Open Balkans” (“Otvoreni Balkan”), u kojoj su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Pantelić smatra da je “Open Balkans” dobra ideja i logično rješenje na dugom putovanju u EU, te da je pogrešno posmatrati tu inicijativu kao srpski ili albanski nacionalni projekat.
”’Open Balkans’ bi trebalo da bude neka vrsta vježbaonice za sve država regiona. Ako ekonomije i kapaciteti Crne Gore, BiH i Kosova ne mogu da opstanu u konkurenciji Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, kako misle da se suoče s konkurencijom i tržištem EU? Dakle, ‘Open Balkans’ je koristan i tzv. win-win projekat”, uvjeren je on.
Pantelić ipak smatra da EU nema alternativu.
”Čak i ako ne postanemo punopravni dio EU, ostajemo njeno unutrašnje dvorište sa serijom potpisanih sporazuma koji nas pupčanom vrpcom drže za EU. Koliko god mijenjali istoriju, ne možemo da promijenimo geografiju, dodaje on.
Podsjećajući da inicijative poput “Open Balkans” nisu dočekane s istim entuzijazmom u svim državama regiona, Marović kaže da su one od posebnog značaja za sve, te da bi EU trebalo da ih uključi u svoju politiku uslovljavanja prema Zapadnom Balkanu i učini ih jednim od koraka ka punoj integraciji.
”Na ovaj način bi se postigle višestruke koristi - s jedne strane, zemlje Zapadnog Balkana ih ne bi smatrale mogućom zamjenom za članstvo i bile bi više motivisane da u njima učestvuju s punom posvećenošću, dok bi, s druge strane, odnosi između država bili poboljšani”, ocjenjuje sagovornica.
Kordić kaže da sve regionalne inicijative za formiranje zajedničkog tržišta treba da služe kao instrument brže integracije u EU, i da im Crna Gora isključivo pristupa na taj način.
Država, kaže ona, prati ovaj princip, kao i princip inkluzivnosti, težeći da svoju integraciju u EU podstakne snažnijim učešćem u onim regionalnim instrumentima koji su inkluzivniji i sveobuhvatniji.
”Zajedničko regionalno tržište je inicijativa koju su zajedno prihvatili EU i šest država Zapadnog Balkana na prošlogodišnjem samitu Berlinskog procesa u Sofiji. Ono treba da omogući slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, ali i da uspostavi regionalni digitalni prostor, da podstakne razvoj privrede i inovacija, i da od regiona napravi primamljivo investiciono područje. U suštini, to će biti kontekst koji Crna Gora treba da na najbolji način iskoristi za realizaciju sredstava iz Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan u svim pratećim javnim politikama”, zaključuje Kordić.
Pantelić: Destabilizacija glavni alat regionalnih lidera
Na pitanje da li EU svojim posljednjim odlukama indirektno gura Zapadni Balkan u neku vrstu nestabilnosti, Pantelić odgovara da svi lideri u regionu - izuzev makedonskog premijera Zorana Zaeva i dijela vladajuće koalicije u Crnoj Gori - svjesno i planski raspiruju nestabilnost jer je, prema njegovim riječima, destabilizacija njihov glavni politički alat.
”Čak i da su s Brda kod Kranja stigle pozitivne poruke, Aleksandar Vučić, Milo Đukanović, Bakir Izetbegović, Dragan Čović, Milorad Dodik, Edi Rama i Aljbin Kurti bi nastavili s dosadašnjom politikom konfliktnosti niskog intenziteta s epizodama visokog napona po potrebi”, ističe on.
Kordić: Podrška EU stabilna dok god su integracije prioritet
Upitana hoće li u opadati podrška javnog mnjenja EU zbog toga što na vidiku nema datuma učlanjenja Crne Gore, Kordić kaže da s posebnom pažnjom prate kretanja i raspoloženje građana po tom pitanju.
Podrška javnosti je, podsjeća, do sada bila stabilna, a u posljednjem periodu se, kaže, kretala uzlaznom putanjom.
”Svakako ćemo ispratiti hoće li biti promjena, posebno imajući u vidu iskustva država iz ranijih talasa proširenja EU, koja pokazuju da se podrška smanjivala kako su se države približavale članstvu. S druge strane, duboko vjerujem da dok god postoji konsenzus ključnih društvenih aktera da je evropska integracija prioritet, dotle možemo očekivati da će podrška pristupanju EU biti stabilna”, navodi Kordić.
Marović, s druge strane, kaže da podrška članstvu varira u odnosu na dešavanja u integracionom procesu - odnosno napredak ili zastoje - i da je prirodno da ne može stalno biti ista.
”Važno je da je stanovništvo u svakom trenutku većinski opredijeljeno za EU, i to do sada nije bilo upitno”, dodaje ona.
Bonus video:
