saopšteno iz ministarva javne uprave, digitalnog društva i medija

"Napadi na novinare i imovinu medija moraju dobiti pravni epilog"

„U narednom periodu nastavljamo da, sa partnerima iz civilnog sektora, medija, javne uprave i akademske i međunarodne zajednice, dovršavamo, usvajamo i sprovodimo strateška dokumenta koja po evropskim standardima uređuju resore i procese kojima upravljamo“, kaže se u saopštenju

8716 pregleda 18 komentar(a)
Srzentić, Foto: PR Centar
Srzentić, Foto: PR Centar

Napadi na novinare i imovinu medija moraju dobiti pravni epilog, poručili su iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, navodeći da medijske slobode moraju biti zaštićene, a novinarima omogućeno da se bez pritisaka i cenzure, profesionalno bave svojim poslom.

Iz Ministarstva su naveli da su i dalje jako zabrinuti zbog učestalih napada na novinare i nerješavanja ranijih slučajeva, kao što je ubistvo glavnog u odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića.

Oni su poručili da će nastaviti da pružaju podršku Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija.

„Jer napadi na novinare i imovinu medija moraju dobiti pravni epilog, medijske slobode moraju biti zaštićene, a novinarima omogućeno da se, bez pritisaka i cenzure, profesionalno bave svojim poslom“, dodaje se u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali da će strategija reforme javne uprave, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama i set medijskih zakona, koji se izrađuju na transparentan i inkluzivan način, poboljašati kvalitet i učinkovitost pružanja usluga, optimizovati javni sektor i urediti oblast medija.

Kako su kazali, to prepoznaju i evropski partneri.

„U narednom periodu nastavljamo da, sa partnerima iz civilnog sektora, medija, javne uprave i akademske i međunarodne zajednice, dovršavamo, usvajamo i sprovodimo strateška dokumenta koja po evropskim standardima uređuju resore i procese kojima upravljamo“, kaže se u saopštenju.

Iz Ministarstva su istakli da je u agendi Vlade reforma javne uprave jedan od tri ključna stuba u procesu integracija Crne Gore u Evropsku uniju (EU).

„Vlada i Savjet za reformu javne uprave pružaju snažnu podršku za postizanje ključnih rezultata u oblasti reforme javne uprave kako bi funkcionisala po principima dobre javne uprave“, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, djelovanjem Vlade i Savjeta za reformu javne uprave, usvajanjem Dinamičkog plana akcija do kraja godine, kroz radne timove obrazovane u saradnji sa civilnim sektorom, Univezitetom, zajednicom opština, posvećeno se radi i realizuju aktivnosti usmjerene na postizanje rezultata u oblasti proaktivnog objavljivanja informacija.

Iz Ministarstva su dodali da se realizuju i aktivnosti kadrovskog planiranja i razvoja sistema ocjenjivanja zaposlenih u javnoj upravi i mjera koje se odnose na uspostavljanje jedinstvenih registara o zaposlenima u javnoj upravi koji će omogućiti dalje mjere u pravcu efikasnijeg rada javne uprave.

„Strategijom reforme javne uprave 2022-2026 kao ključni ciljevi definisani su razvijanje kompetencija zaposlenih u javnoj upravi, potreba da na pravom mjestu budu pravi ljudi, evaluacija njihovog rada, profesionalizacija, odgovornost, transparentan i odgovoran rad institucija“, kaže se u saopštenju.

U saopštenju se navodi da je u ovom trenutku Nacrt Strategije reforme javne uprave 2022- 2026 u Evropskoj komisiji i nakon pažljivog sagledavanja inputa dobijenih od evropskih partnera, Strategija će se naći na javnoj raspravi.

U Izvještaju se navodi da su Izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, iz januara ove godine, koji je izrađen i usvojen prijedlog poslanika parlamentarne većine, uvedeni niži kvalifikacijski zahtjevi za zapošljavanje višeg rukovodećeg osoblja.

Podaci u praksi pokazuju da je primjena Zakona znatno povećala konkurentnost kandidata na konkursima i to u ovoj godini za preko 70 odsto u odnosu na prethodnu, što potvrđuje da je od formiranja Vlade postala otvoren dostupan i primamljiv poslodavac za sve, a ne samo odabrane.

Javni pozivi za imenovanja u v.d. stanja postali su praksa, a po prvi put, pored kvalifikacija i ekspertiza, zahtijevani su i vrijednosni i organizacioni standardi kandidata.

Iz Ministarstva su istakli da su Izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) još jedan njihov veliki prioritet.

„Nakon detaljnog i širokog konsultativnog procesa sa predstavnicima civilnog sektora i međuresornih sastanaka, pripremili smo nacrt Zakona i Akcionog plana koji je dobio pozitivno mišljenje Evropske komisije“, kaže se u saopštenju.

To je, kako su kazali iz Ministarstva, jasan signal da su principi otvorenosti i inkluzivnosti, koje su uključili u proces izrade tog dokumenta, već prepoznati i da će postati standard i praksa i u budućim procesima.

Oni su kazali da će izmjene Zakona o SPI do kraja mjeseca će biti predložene Vladi, a potom i Skupštini na usvajanje.

Iz Ministarstva su dodali da su paralelno sa izmjenama Zakona, analizirali sve izazove u ostvarivanju prava na SPI i s tim u vezi, zajedno sa izmjenama Zakona o SPI, predložiće Vladi Akcioni plan sa konkretnim akcijama za jačanje kapaciteta organa, povećanje transparentnosti i osnaživanje kapaciteta Agencije za SPI kao nadzornog organa.

„Razvoj demokratskog društva temelji se na dobroj saradnji organa državne uprave sa nevladinim sektorom, i u Vladi smo svjesni korektivne uloge organizacija civilnog društva, kao i ekspertske podrške koju pružaju institucijama“, dodaje se u saopštenju.

U saopštenju se navodi da je ove godine za projekte i programe nevladinih organizacija iz državnog budžeta opredijeljeno 4,6 miliona eura, u odnosu na 4,3 miliona koliko je izdvojeno prošle godine.

„Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija nastavio je sa radom u ovoj godini i održao jednu sjednicu, nakon čega mu je istekao mandat. U toku je priprema nove Odluke o Savjetu“, kaže se u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali da je u proteklom periodu naglasak takođe stavljen na modernizaciju i digitalizaciju javne uprave stvaranjem neophodnih temelja i preduslova za unapređenje interoperabilnosti i pružanja digitalnih usluga usmjerenih na korisnika.

„Stavili smo na raspolaganje 18 registara koji omogućavaju povezivanje podataka između različitih organa po službenoj dužnosti, uz smanjenje administrativnih procedura, kao i novi portal Vlade osmišljen u skladu sa potrebama korisnika“, kaže se u saopštenju.

Iz Ministarstva su poručili i da će intenzivno raditi na daljem unapređenju usluga za potrebe građana.

Kako su kazali, kroz buduće osnivanje i djelovanje Montenegro Digital-a, Kancelarije za inovacije i digitalne servise, po uzoru na modele koji već postoje u vladama Amerike, Kanade, Velike Britanije, imaju za cilj da grade interne ljudske i infrastrukturne kapacitete za razvoj digitalnih servisa.

Iz Ministarstva su dodali da im je cilj i pružanje bolje javne digitalne usluge i politike građanima Crne Gore.

Tim projektima, kako je saopšteno, smanjuju zavisnost u implementaciji nekih servisa od strane eksternih dobavljača, a grade internu pokretačku razvojnu snagu.

„Posvećeni smo stvaranju ambijenta za uređenje medijske sfere u skladu sa najvišim međunarodnim i evropskim standardima što smo potvrdili odlukom da u saradnji sa medijskom zajednicom, civilnim sektorom pripremimo Medijsku strategiju do 2026., prvi takav dokument u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su naveli da im je cilj da dođu do rješenja koja su optimalna, imajući u vidu složenu situaciju i oštru polarizaciju u društvu što je primjećeno i u Izvještaju.

„Namjera nam je da do rješenja dolazimo dijalogom, da ona budu primjenjiva, zbog čega želimo da u konsultacije u fazi pripreme seta medijskih zakona uključimo medijsku zajednicu i predstavnike organizacija civilnog društva“, dodaje se u saopštenju.

Preporučujemo za Vas