EVROPSKA KOMISIJA OPET KRITIKUJE ZBOG NEPROCESUIRANJA RATNIH ZLOČINA

Zločinci na slobodi voljom politike

Neophodne temeljne promjene u tužilaštvu, da bi ono postalo imuno na političku volju, koja po pravilu nije garancija vladavine prava, ocijenila je Tea Gorjanc Prelević (HRA). Crna Gora je do sada uporno izbjegavala bilo koji vid procesuiranja pozicioniranih osoba za ratne zločine, iako su za pojedine postojale osnovane sumnje, pa i dokazi, a koji nikada nijesu bili ni u izviđajnim fazama postupka pred tužilaštvom, upozorava Tamara Milaš (CGO)

49933 pregleda 22 komentar(a)
Slučaj deportacije bosanskih izbjeglica tri decenije bez kazne, Foto: Vijesti
Slučaj deportacije bosanskih izbjeglica tri decenije bez kazne, Foto: Vijesti

Nedostatak političke volje, pogrešna primjena nacionalnog zakonodavsta, međunarodnih standarda iz oblasti humanitarnog prava i izostanak mjerljivih rezultata u svim fazama postupaka su razlozi zbog kojih Crna Gora deveti put u izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku bilježi kritike u dijelu o procesuiranju ratnih zločina.

To su ocijenile sagovornice “Vijesti”, navodeći da je Evropska komisija svjesna da u procesuiranju ratnih zločina nema ozbiljnih napora i da su neophodne temeljne promjene u Tužilaštvu, da bi ono postalo imuno na političku volju.

U Izvještaju za 2021. je ponovo navedeno da Crna Gora mora da pojača napore da prioritetno suzbija nekažnjivost za ratne zločine, da prevaziđe pravne i praktične prepreke i da pokaže mnogo više inicijative (“proaktivan” pristup) da bi djelotvorno istražila, procesuirala, sudila i kaznila ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima.

Navodi se da su presude koje su donošene sadržale pravne greške i nedostatke u primjeni međunarodnog humanitarnog prava.

”Još uvijek nije bilo optužbi za komandnu odgovornost, saizvršilaštvo i pomaganje”, navodi se u izvještaju EK.

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da je EK u izvještaju ove godine ponovila identične kritike procesuiranja ratnih zločina u Crnoj Gori koje ponavlja od 2013.

Identične kritike od 2013. godine: Gorjanc Prelević
Identične kritike od 2013. godine: Gorjanc Prelević foto: Savo Prelević

Ona je podsjetila da je EK još 2005. u posljednjem zajedničkom godišnjem izvještaju o Srbiji i Crnoj Gori konstatovala da je “ukupna politička klima takva da nema garancija da bi se veća suđenja za ratne zločine mogla odvijati na pošten način”. Gorjanc Prelević je ocijenila da je ta negativna politička klima za vladavinu prava uopšte, a posebno za procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori, nastavila da traje zajedno s trajanjem iste vlasti iz perioda kad su se zločini dešavali.

”Potvrdu toga smo čuli i 30. juna ove godine, na skupu Akcije za ljudska prava, u neočekivano iskrenoj izjavi državne tužiteljke Lidije Vukčević da je prepreka procesuiranju ratnih zločina bio ‘nedostatak političke volje’”, kazala je direktorica HRA.

Gorjanc Prelević je ocijenila da je najveći problem u tome što su se državni tužioci okretali za političkom voljom i moći, umjesto da su bili vjerni svojim profesionalnim dužnostima i etici:

”Zbog toga su neophodne temeljne promjene u tužilaštvu, da bi ono postalo imuno na političku volju, koja po pravilu nije garancija vladavine prava”.

Evropska komisija u izvještaju upozorava da je procesuirano premalo slučajeva ratnih zločina.

”Trenutno je u preliminarnoj fazi istrage pet slučajeva koji se odnose na ratne zločine počinjene na teritoriji Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Jedna nova istraga otvorena je 2021. godine, dok je jedna zatvorena zbog nedostatka osnova za krivično gonjenje”, navodi se u izvještaju.

Direktorica HRA navodi da im nijesu jasni navodi u izvještaju koji se tiču toga da je u 2021. godini državno tužilaštvo otvorilo jednu novu istragu, kao i jedan od starih predmeta koje je prema Strategiji trebalo ponovo da analizira (Bukovica, Deportacija, Kaluđerski laz, Morinj), i da je u tom cilju kontaktiralo i porodice žrtava.

”Mi tu informaciju nismo dobili ni na raspravi koju smo sa gospođom Vukčević imali na kraju juna povodom našeg izvještaja o šest godina primjene Strategije za istraživanje ratnih zločina”, kazala je ona.

U Izvještaju EK, iako se odnosi na period od juna 2020. do juna 2021. godine, bilo je novijih podataka koji se odnose i na period nakon juna ove godine.

Koordinatorka programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Tamara Milaš je ocijenila da brojne konstatacije u Izvještaju upućuju na neangažovanost nadležnih organa u odnosu na značajan broj pitanja koja se tiču žrtava i njihovih porodica.

Milaš je kazala da je naglašen i poziv državi da pojača napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina i pokaže proaktivniji pristup u cilju efikasnijih istraga, te njihovom procesuiranju.

Apostrofira se i ograničenost rezultata u primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina: Milaš
Apostrofira se i ograničenost rezultata u primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina: Milašfoto: Luka Zeković

”Pomenute ocjene ukazuju na kontinuirano nedovoljnu posvećenost države ovim pitanjima, a ove godine, u poređenju sa prethodnom se apostrofira i ograničenost rezultata u primjeni jednog od ključnih dokumenata u ovoj oblasti - Strategije za istaživanje ratnih zločina”.

Ona je podsjetila da je proteklo nešto više od šest godina od usvajanja Strategije, a da je od tada samo jedan slučaj izveden do kraja sa epilogom pravosnažne osuđujuće presude:

”Međutim, ni taj predmet, kao ni jos nekoliko formiranih u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), nijesu rezultat proaktivnog rada SDT, već predstavljaju postupanje po predmetima koji su uručeni od strane drugih tužilaštava iz regiona, a sa kojima je crnogorsko Tužilaštvo zaključilo sporazume o saradnji”.

Milaš je ocijenila da EK kontinuirao opominje i da “optužnice zbog komandne odgovornosti, saizvršilaštva i pomaganja do sada nijesu donijete”:

”Jasno je ovi slučajevi nijesu prioritet u kompleksnim predmetima i predmetima koji uključuju visoke zvaničnike, što ukazuje i na politički i vezani uticaj na Tužilaštvo”.

Naglasila je da je Crna Gora do sada uporno izbjegavala bilo koji vid procesuiranja visokopozicioniranih osoba za ratne zločine, iako su za pojedine postojale osnovane sumnje, pa i dokazi, a koji nikada nijesu bili ni u izviđajnim fazama postupka pred nadležnim tužilaštvom.

Evropska komisija je svjesna da u procesuiranju ratnih zločina nema ozbiljnih napora, ali i da to dodatno opterećuje sveobuhvatan proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori, što će biti i predmet drugih, tematskih osvrta Evropske komisije, kazala je koordinatorka programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Tamara Milaš

Ona je ocijenila da se godinama unazad svjedoči ocjenama ne samo Evropske komisije, već i drugih relevantnih međunarodnih organizacija o nedovoljnim kapacitetima crnogorskog pravosuđa u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina. “Nedostatak političke volje, pogrešna primjena nacionalnog zakonodavstva, međunarodnih standarda iz oblasti humanitarnog prava, izostanak mjerljivih rezultata u svim fazama postupaka, ali i nedovoljan broj stučnih obuka iz oblasti humanitarnog prava, samo su neki od razloga zašto ni Evropska komisija nema vjeru u kapacitete crnogorskog sudstva i tužilaštva da ovaj proces izvedu na objektivan i pošten način”.

Zašto se procesuiranje Pekovića čekalo tri godine?

Gorjanc Prelević je kazala da posljednja istraga i postupak protiv Slobodana Pekovića takođe nije pokazatelj postupanja državnog tužilaštva na sopstvenu inicijativu.

Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Pekovića, rođenog Ćurčić, nastanjenog u Danilovgradu, zbog sumnji da je kao vojnik Vojske Republike Srpske počinio ratni zločin u Foči u Bosni i Hercegovini 1992.

Specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević izjavila je u četvrtak da je Tužilaštvo BiH slučaj prenijelo relevantnim pravosudnim organima Crne Gore.

”Postoji sumnja da je Peković učestvovao u ubistvu dva Bošnjaka, i silovanju i seksualnom zlostavljanju civila u Foči”, izjavila je Vukčević na konferenciji za novinare.

Gorjanc Prelević navodi da je Peković optužen u BiH još 2018. godine, a da je Sud BiH optužnicu potvrdio u septembru iste godine.

”Nije nam poznato zašto se čekalo tri godine da se donese odluka o njegovom procesuiranju u Crnoj Gori, s obzirom na to da tužilaštvo uvijek ističe dobru regionalnu saradnju sa tužilaštvima iz okruženja”, kazala je direktorica HRA.

Preporučujemo za Vas