Ako ne postigne dogovor oko izbora četiri člana Tužilačkog savjeta (TS) iz redova uglednih pravnika kako bi se obezbijedilo sazivanje prve sjednice tog tijela, parlamentarna većina će na sjednici Skupštine koja je u toku najvjerovatnije glasati za troje kandidata i predstavnika NVO, potvrđeno je Vijestima iz više izvora.
Njihova računica je da će i u tim okolnostima imati većinu u Tužilačkom savjetu za promjenu vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i ostale odluke koje se tiču imenovanja nižih tužilaca i slanja u penziju šefa Specijalnog državnog tužilaštva.
Na sjednici Skupštine koja je u toku posljednja tačka dnevnog reda su izbori i imenovanja, u okviru kojih je i izbor članova TS koje bira parlament - četiri ugledna pravnika i predstavnik NVO. To je prije pet dana najavio i šef Poslaničkog kluba “Mir je naša nacija” Boris Bogdanović.
”Mi sada kao 13. tačku dnevnog reda ove sjednice Skupštine imamo izbore i imenovanje. Potrebno je da do tada nadležni matični odbor dogovori ono što je sastav kandidata za Tužilački savjet i da se nakon toga plenum izjasni...”, kazao je Bogdanović.
Predsjednik matičnog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu iz istog kluba Momo Koprivica rekao je juče Vijestima da će sazvati sjednicu kada se postigne dogovor oko izbora članova TS.
”Odlazak na sjednicu bez dogovora o izboru kandidata je put u propast konkursa”, rekao je on.
Prema skupštinskom Poslovniku to znači da poslanici, članovi tog tijela, imaju pravo dva puta da glasaju o kandidatima, nakon čega se mora raspisati novi konkurs koji podrazumijeva i nove rokove.
Parlamentarna većina saglasila se oko izbora Miloša Vuksanovića, Filipa Jovovića i Siniše Gazivode, a pominjan je i Nikola Bulatović. Zbog njega je i zakočen izbor jer Odbor treba da dostavi mišljenje na osnovu koga poslanici na plenumu donose konačnu odluku.
Parlamentu je već dostavljen predlog Odbora da se kao kandidat NVO u TS izabere Stevo Muk (Institut alternativa), za šta je rok mjesec dana.
Predsjednik Skupštine je 8. avgusta, nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, proglasio krnji TS jer od ukupno 11 članova ima šest. To su tužioci Đurđina Ivanović, Sanja Jovićević, Tatjana Begović, Nikola Samardzić i Dražen Burić koji je tu po funkciji kao v.d VDT-a. Takođe i državni sekretar Ministarstva pravde Boris Marić je imenovan kao predstavnik tog vladinog resora.
Od tada nije bilo pomaka, pa TS prvi put nije predložio ni iznos budžeta za narednu godinu kada je predlog utvrđivalo Ministarstvo finansija.
Koja je to nova većina
Za donošenje odluka u TS potrebno je šest od ukupno 11 glasova. Njih do sada nije bilo, niti je v.d. VDT-a Dražen Burić sazivao prvu sjednicu novog saziva. Razlog za to je s jedne strane neizbor uglednih pravnika i nedostatak kvoruma za odlučivanje, ali i nepristajanje na izmjene matičnog zakona.
Državno tužilaštvo je osporilo izmjene ovog propisa pred Ustavnim sudom, koji se do sada nije izjašnjavao o inicijativi. Oni spore sastav i mandat Tužilačkog savjeta, određivanje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i uslove za prestanak funkcije državnom tužiocu. Odnosno, tužioci sada ostaju u manjini u TS, na čelo VDT-a kao vršilac dužnosti može doći i neko van tužilačke organizacije, a tužioci mogu biti razriješeni ako se pokrene pitanje njihove odgovornosti - za šta su precizirani uslovi u novom propisu.
Najsporniji je mandat glavnog specijalnog tužioca koji je bio predmet političke polemike, a koji je doveden u rang ostalih državnih tužilaca i navodno je stekao uslove za starosnu penziju.
Istovremeno, VDT je podnijelo i zahtjev Ustavnom sudu za “donošenje naredbe da se obustavi izvršenje osporenih zakonskih odredbi do donošenja konačne odluke suda kako bi se spriječilo nastupanje neotklonjivih štetnih posljedica, koje bi neminovno nastale primjenom zakona”.
Međutim, nema nagovještaja ni da će se to uskoro i desiti takođe zbog problema sa odlučivanjem u US.
Kad Buriću prestaje mandat
Novim Zakonom o državnom tužilaštvu propisano je da “na zahtjev najmanje tri člana Tužilačkog savjeta predsjednik TS je dužan da sazove sjednicu sa predloženim dnevnim redom, najkasnije u roku od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva”.
Takođe i da će novi TS “na prvoj konstitutivnoj sjednici konstatovati prestanak dužnosti vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca koji je određen prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno prije održavanja konstitutivne sjednice i odrediti vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca”.
U tom poslu, vladajuća većina računa da tužioci ostaju bez jednog glasa manje nakon što se konstatuje prestanak mandata Buriću. Tada je odnos snaga pet (tri pravnika, NVO i predstavnik Ministarstva pravde) prema četiri (tužioca).
Za novog v.d VDT-a sada može biti predložen i neko van Tužilaštva, koji na toj funkciju može biti šest mjeseci uz mogućnost reizbora.
Pošto će to mjesto opredjeljivati nova većina, time dobijaju još jedan glas u TS. Problem bi međutim mogao nastati oko toga ko će biti novi v.d. VDT ako se parlamentarna većina nije složila ni oko imena uglednog pravnika.
Smatraju da je Katnić već trebalo da bude u penziji
Nova većina planira da GST Milivoja Katnića pošalje u penziju, jer je izmjenama zakona propisano da mandat tužiocu prestaje i “kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju”.
Ranije je objavljeno da je Katnić već stekao uslove za penziju. Predsjednik poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović je početkom jula ove godine kazao da će Katnić po sili zakona 12. juna morati u penziju: “Po članu 9 Zakona o tužilaštvu koji smo usvojili kada ispuni uslove za penziju, tužilac ide u penziju. Kako su četvrtog objavljene u Službenom listu i izmjene zakona o radu kojim se reguliše i beneficirani radni staž, informišem vas da je 6. maja 2021. Katnić napunio 64 godine života, ima preko 41 godinu staža osiguranja i kako mu se starosna granica za prestanak radnog odnosa snižava po sili zakona za skoro četiri godine, 12. juna 2021. po sili zakona mu prestaje funkcija”.
Katnić je tada kazao da nisu ispunjeni uslovi za njegovu penziju, da ima 36 godina staža osiguranja i 64 godine, te da ima pravo da radi do 66. godine.
”Ovo o smanjivanju za beneficirani radni staž - da bi taj staž mogao postati staž osiguranja, on mora biti predviđen kao takav, mora biti predviđen zakonom o PIO kao obaveza i mora biti plaćen. Meni nije plaćen jedan cent za to osiguranje”, istakao je GST.
Bonus video:
