POSLJEDICE NEODGOVORNOSTI VLASTI

Glasanje ukrug do izborne krize

Zbog neizbora predsjednika DIK-a, na nekim biralištima u Cetinju, Mojkovcu i Petnjici izbori bi mogli da se ponavljaju unedogled ako bude prigovora na regularnost glasanja - upozorava Siniša Gazivoda. Zatvorenici će vjerovatno glasati pismom, čeka se odluka opštinskih komisija - kaže Milan Tomić

17845 pregleda 2 komentar(a)
Foto: Boris Pejović
Foto: Boris Pejović

Zbog neizbora predsjednika Državne izborne komisije (DIK), na nekim biralištima u Cetinju, Mojkovcu i Petnjici izbori bi mogli da se ponavljaju unedogled ako bude prigovora na regularnost glasanja.

To je samo jedna od posljedica što je DIK bez predsjednika gotovo pola godine, nakon što je na sjednici Skupštine u junu smijenjen Aleksa Ivanović, a parlamentarna većina nije izabrala njegovog nasljednika.

Drugi problem je i pravo glasa pritvorenika i zatvorenika, jer DIK ne može da donese odluku o određivanju biračkih mjesta u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Treća posljedica odsustva šefa DIK-a je što se ne mogu akreditovati posmatrači lokalnih izbora, koji su zakazani za 5. decembar.

Advokat Siniša Gazivoda, koji je u nekim predmetima zastupao i pojedine partije, objašnjava za “Vijesti” šta se može desiti u slučaju pritužbi partija na odluke opštinskih izbornih komisija, o kojima treba da odluči DIK.

”Pošto se sjednice DIK-a ne mogu sazivati bez predsjednika, i pošto se prigovori toj instituciji smatraju usvojenima ako se o njima ne odluči za 24 sata, može doći do situacije u kojoj će se ili ponavljati glasanje ili će opštinske izborne komisije (OIK) - kao prvostepeni organi za prigovore - donositi nova rješenja, protiv kojih su moguće ponovne žalbe DIK-u. Tako će se ići ukrug, i zbog toga, hipotetički, proglašenje konačnih rezultata izbora može biti značajno prolongirano. Zato ovo može izazvati pravu izbornu krizu”, kazao je Gazivoda.

Gazivoda
Gazivodafoto: Boris Pejović

Iako je “Vijestima” iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava ranije saopšteno da bi zbog neodređivanja birališta u UIKS-u, zatvorenici i pritvorenici koji imaju pravo glasa na izborima u tri opštine, mogli da glasaju u mjestu prebivališta, to se ipak neće dogoditi.

Za “stanovnike” zatvora u Spužu i Bijelom Polju ipak je pronađeno rješenje kako bi ostvarili Ustavom garantovano biračko pravo, pa će oni glasati putem pisma - potvrdio je “Vijestima” direktor UIKS-a, Milan Tomić.

UIKS je, kako je naveo, uputio izbornim komisijama Cetinja, Mojkovca i Petnjice zahtjev da im se omogući pravo glasa.

”Fizički je nemoguće, a bezbjednosni i drugi rizici su veliki da bi sve te ljude vodili na glasanje u mjesta prebivališta, tako da je glasanje putem pisma jedina mogućnost. Odluka zavisi od opštinskih izbornih komisija, a mi ćemo se potruditi da na ovaj način sva ova lica ostvare svoja Ustavna prava”, istakao je on.

Iz Ministarstva pravde, koje je nadzorni organ UIKS-u, “Vijestima” su kazali da broj onih koje bi bilo potrebno sprovesti do biračkog mjesta prema prebivalištu, prevazilazi mogućnosti Odsjeka sprovodničkog obezbjeđenja u UIKS-u. Takođe zahtijeva, kako dodaju, i poseban osvrt na bezbjednosni aspekt i činjenicu da uniformisana lica pristupaju biračkom mjestu sa zatvorenikom.

Oni navode da je UIKS, uz njihovu podršku, spreman da stvori uslove za ostvarivanje biračkog prava pismom i da sprovede zakonite procedure za omogućavanje podnošenja zahtjeva za takav način glasanja.

Gazivoda objašnjava da je za glasanje pismom u UIKS-u neophodno da na dan izbora u tu instituciju dođe dio članova biračkog odbora sa biračkog mjesta zatvorenika.

To, prema njegovim riječima, stvara logističke probleme, a posebno, kaže, treba imati u vidu da članovi biračkog odbora za glasanje pismom treba da obiđu i one birače koji se nalaze u opštini gdje se održavaju izbori.

”Treba napomenuti i to da su zakonom striktno propisani razlozi i situacije u kojima se može glasati pismom, i ova situacija nije jedna od njih. To znači da je zakonski vrlo upitna ideja da birači koji se nalaze u UIKS-u glasaju pismom. Međutim, ako se iz UIKS-a bude glasalo tako, za očekivati je da zainteresovani politički subjekti podnesu prigovore i traže ponavljanje izbora na takvom biračkom mjestu. Kao i u svakom izbornom procesu, očekuje se i podnošenje prigovora iz drugih razloga”, napominje on.

Milica Kovačević, programska direktorka Centra za demokratsku tranziciju (CDT) - koji prvi put nakon 2000. nije akreditovan za praćenje izbora - kazala je da dešavanja u DIK-u bacaju ozbiljnu sjenku na kvalitet izbornog procesa.

Ona navodi da će se najveći izazov pojaviti na dan izbora, ali i nakon njih, kroz prigovore i žalbe.

”Kad nemamo funkcionalan DIK, ograničeno je pravo žalbe. To može dovesti do povreda prava građana, ali i predstavlja ogromnu ranjivost koju može iskoristiti svaki zlonamjerni akter. Ocjena legitimiteta budućih izbora ne može se davati unaprijed. Zabrinuto pratimo kako se proces odvija, i priželjkujemo da sve prođe, pa da DIK ne bude potreban. Jer su dobre želje jedino što možemo u ovakvoj situaciji”, saopštila je Kovačevićeva “Vijestima”.

Kovačević
Kovačevićfoto: CDT

Ona ocjenjuje da najveću odgovornost za stanje u DIK-u snose poslanici koji su, prema njenim riječima, šefa te institucije mogli da izaberu još u julu.

”Međutim, to pitanje je skrajnuto kao da je potpuno nebitno. Valjda dok se politički ne ‘pogode’. Najčistije rješenje bilo bi da se hitno izabere predsjednik DIK-a. Šokantno je da na ovaj problem upozoravamo dok je Skupština u zasjedanju, i da na to nema gotovo nikavih reakcija...”, zaključuje ona.

Na konkurs za predsjednika DIK-a raspisan početkom jula, prijavili su se savjetnik u toj instituciji Nikola Mugoša i advokati Amer Šukurica, Nikola Medojević i Jovan Vojinović.

Administrativni odbor održao je 30. jula konsultativno saslušanje kandidata, ali se na njemu nije pojavio Medojević. Nakon toga nije bilo sjednice Odbora.