Crna Gora ima potencijal da značajno napreduje na putu ka EU u bliskoj budućnosti, ako svi napori budu usmjereni ka evropskoj perspektivi i budu iznad partijske politike, ocijenila je novimenovana ambasadorka Švedske Anika Ben David.
Ona je u intervjuu “Vijestima” kazala da politička polarizacija ne pomaže u rješavanju izazova za obične Crnogorce, kao što su radna mjesta, životna sredina, obrazovanje i zdravstvo.
”Takođe, kontinuirana polarizacija ne pomaže procesu pristupanja EU”, rekla je Ben David.
Poručila je da je demokratija izazovna i teška - ali teži da pruži najbolje rezultate za društva u cjelini.
Ben David je u četvrtak predala akreditivna pisma predsjedniku Milu Đukanoviću. Prije nego što je imenovana za ambasadroku u Crnoj Gori i Srbiji, radila je kao ambasadorka za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava u Ministarstvu spoljnih poslova Švedske, gdje je bila i šefica Odsjeka za centralnu, istočnu i južnu Afriku. Bila je i zamjenica šefa misije Ambasade Švedske u Tel Avivu, prva sekretarka Ambasada Švedske u Tanzaniji, saradnica u Regionalna kancelarija UNHCR-a za baltičke i nordijske zemlje...
Švedska je članica EU od 1995. godine, a Crna Gora gotovo deceniju pregovara o članstvu. Šta vlast i društvo treba da urade da se taj proces ubrza?
Sve zemlje imaju različite polazne tačke i pošteno je reći da je u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko decenija postignuto dosta toga. Prema našem mišljenju - treba se fokusirati na proces integracije u EU u vođenju Crne Gore naprijed, jer je to plan za stvaranje društvenog sistema koji stvarno dobro funkcioniše. Demokratija, jake nezavisne i transparentne institucije, te sve ostalo što je u pravnoj tekovini, dalo je izvrsne rezultate za sve države članice u smislu političke stabilnosti, mira i bezbjednosti, održivog razvoja, demokratije i ekonomskog prosperiteta. Ne vidim zašto to ne bi učinili ovdje.
Šta je Švedska dobila od članstva u EU?
Zahvaljujući članstvu u EU, naša privreda je jača i integrisana u globalne lance vrijednosti više nego ikada. Takođe je poboljšan kvalitet života za sve Šveđane. Od pristupanja, naši građani uživaju velike slobode i mogu da rade, uče, traže zdravstvenu zaštitu i putuju bez ograničenja. Uspjeli smo da aktivno utičemo na razvoj EU i da doprinesemo izgradnji jačih i boljih evropskih društava umjesto da budemo posmatrači.
Bili smo u mogućnosti da radimo zajedno i na konstruktivan način da se uhvatimo u koštac sa zajedničkim problemima, u svemu, od pitanja životne sredine do pandemije. U praktičnom smislu, uspjeli smo da unaprijedimo integraciju sa našim nordijskim susjedima mnogo više nego ikada ranije. Jedan od najboljih primera je region Eresund, najpoznatiji po Kopenhagenu i Malmeu, koji su sada skoro potpuno integrisani gradovi iako se nalaze u dvije različite zemlje.
Jedan od razloga za zastoj u pregovorima je i stav vlada nekih zemalja i njihovih javnosti da EU ne treba da se širi u dogledno vrijeme. Kakav je stav Švedske? Podržava li Švedska proširenje EU i da li Crna Gora realno može da postane prva naredna članica EU do 2025. godine, kako to prognoziraju crnogorski zvaničnici?
Švedska je čvrst podržavalac crnogorskog puta ka EU. Ipak, takođe stavljamo veliki naglasak na fundamente, koji zahtijevaju snažnu političku volju i fokus. Postoje različiti faktori koji utiču i na unutrašnju dinamiku EU, ali ključ zaista leži u tome da se naporan posao reformi uradi kod kuće. Vjerujemo da Crna Gora ima potencijal da značajno napreduje na putu ka EU u bliskoj budućnosti, ako svi napori budu usmjereni ka EU perspektivi, i iznad partijske politike.
Dio vlasti i opozicija u Crnoj Gori kao i dio međunarodne javnosti smatraju da se srpske vlasti na čelu sa Aleksandrom Vučićem na razne načine miješaju u unutrašnje stvari u Crnoj Gori (preko medija koje kontroliše, preko SPC, promovisanja koncepta “srpskog sveta” od strane njegovih najbližih saradnika, otvorenom podrškom nekim ovdašnjim strankama itd). Vi ste ambasador i u Srbiji, da li mislite da je to tako i šta Vam kažu vaši sagovornici u Beogradu o tome?
Razumijemo snažne istorijske veze između Srbije i Crne Gore i nije uvijek lako povući jasne linije po ovim pitanjima. Ne ulazeći u specifičnosti - smatramo da fokus Crne Gore treba da bude izgradnja šireg konsenzusa za interese svih Crnogoraca. Politička polarizacija ne pomaže u rješavanju izazova za obične Crnogorce, kao što su radna mjesta, životna sredina, obrazovanje i zdravstvo. Takođe, kontinuirana polarizacija ne pomaže procesu pristupanja EU.
Berlinski proces ili Otvoreni Balkan? Treba li Crna Gora da prihvati inicijativu Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije?
Švedska pozdravlja posvećenost lidera regionalnoj saradnji i razumijemo želju da se ide naprijed. Regionalna saradnja je suštinski element evropske perspektive Zapadnog Balkana. Istovremeno, proces koji uključuje cijeli region je od suštinskog značaja. U ovom kontekstu, važno je da region napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, što je politička obaveza koju je šest lidera regiona preuzelo na samitu u Sofiji u kontekstu Berlinskog procesa.
Švedska je jedna od država sa najmanjim stepenom korupcije u svijetu, dok sa druge strane Crne Gora važi za državu gdje je korupcija “endemska”? Šta je glavni razlog za to? Šta biste preporučili Crnoj Gori da uradi kako bi ta borba bila uspješnija?
Vremenom smo izgradili jake institucije odgovorne građanima, slobodne medije i nezavisno sudstvo i primjenjujemo principe meritokratije i transparentnosti u našem društvu i institucijama. Ovi faktori kombinovani tokom vremena daju odlične rezultate. Ali vam trebaju oni svi, inače sistem neće biti dovoljno dinamičan. Politička volja je ključna. Društveni ugovor koji omogućava građanima da imaju visok stepen povjerenja u političke lidere i institucije ključan je u našem društvu.
Sve veći broj građana Crne Gore odlučuje da se preseli u Švedsku i tamo živi i radi. Kako se oni, kao i drugi bivši stanovnici Balkana, a sada Švedske, navikavaju na tamošnju demokratiju i vladavinu prava?
Preko 30.000 Crnogoraca je u Švedskoj. To je dobro integrisana grupa koja je doprinijela razvoju švedskog društva. Iskreno govoreći, ljudi sa Balkana su se dobro integrisali, a to što su odlučili da ostanu dokaz je da oni cijene način na koji je naš sistem izgrađen.
Talentovani i stručni ljudi i kompanije, iz cijelog svijeta - cijene zemlje sa slobodom i institucijama koje dobro funkcionišu. To poboljšava njihov kvalitet života i ključno je za privlačenje talenata i investicija. Borba protiv korupcije nije samo prazna riječ. Nizak stepen korupcije pomaže da se izgradi povjerenje u institucije i među ljudima. Pomaže u stvaranju stabilnih društava u kojima su mogućnosti zasnovane na zaslugama i napornom radu. To je jedan od razloga zašto su, vjerujem, mnogi građani Crne Gore odlučili da ostanu da žive u Švedskoj. Lako je naviknuti se na demokratiju i vladavinu prava.
Značajan dio svoje karijere posvetili ste ljudskim pravima. Kako ocjenjujete stanje ljudskih prava u Crnoj Gori i Srbiji, posebno pravo na slobodu izražavanja i slobodu medija?
Kao što vam je dobro poznato, sada postoji značajan broj globalnih indeksa koji pokazuju da postoji veoma mali napredak i u nekim aspektima obje zemlje nazaduju u ovom pogledu. Ovo je, nažalost, globalni trend - zbog čega Švedska ulaže značajna sredstva širom svijeta da bi se tome suprotstavila na različite načine. Naša spoljnopolitička inicijativa koja mobiliše cijelu našu spoljnu službu ima za cilj stvaranje kontra-narativa rastućem autoritarizmu. Vjerujemo da su pluralizam i slobodni mediji kiseonik demokratije i da je demokratija daleko najbolji način upravljanja državom. Ljudska prava, demokratija i vladavina prava su međusobno povezani i preduslovi za društveno-ekonomsku pravdu i razvoj. Jedna stvar ne funkcioniše dobro bez druge.
Pitaće Ikeu i H&M hoće li doći u Crnu Goru
Kako ocjenjujete ekonomsku saradnju Crne Gore i Švedske, da li ima prostora za proširenje saradnje i za veće prisustvo švedskih investitora u Crnoj Gori? Zašto nema većeg interesovanja velikih švedskih kompanija za širenje poslovanja na Crnu Goru, posebno onih koje su prisutne u regionu (Ikea, H&M...)?
Iskreno, nisam imala vremena da detaljno razgovaram sa kompanijama u vezi sa tim - ali obećavam da ću pitati! Ali, generalno bih rekla da su naše kompanije pokazale prilično značajne rezultate u zemljama koje su čvrsto na putu ka pridruživanju EU. I da ovo važi i za manja tržišta.
Partije u Švedskoj saglasne u nizu suštinskih pitanja
Švedski parlament je nedavno drugi put za nekoliko dana izabrao premijerku Magdalenu Anderson da vodi manjinsku Vladu, trenutno je to vlada samo njene Socijaldemokratske partije. I u Crnoj Gori je Vlada faktički manjinska, ali ne može da sprovodi reforme jer nema podršku u parlamentu za donošenje važnih zakona. Zašto je to moguće u Švedskoj a u Crnoj Gori nije?
Postoje dva glavna faktora zbog kojih to funkcioniše u Švedskoj. Prvi je da imamo međusobno razumijevanje/poglede između partija u nizu suštinski važnih pitanja: ekonomska politika, spoljna politika, životna sredina, rodna ravnopravnost itd. su teme u kojima se u velikoj mjeri slažemo. Čak i kada dođe do promjene vlasti, politike uglavnom ostaju iste.
Drugo - imamo parlamentarnu kulturu u kojoj uglavnom težimo da radimo na pronalaženju kompromisa koji su efikasni i održivi. Naše društvo to zahtijeva. Jednostavno, ne možemo sebi dozvoliti da budemo neefikasni u našim političkim procesima. O važnim pitanjima pokušavamo da pronađemo široki politički konsenzus među svim glavnim političkim partijama kako bismo kreirali i obezbijedili stabilnu i dugotrajnu politiku. Ovo stvara predvidljivost koja je dobra za biznis, obične građane i naše međunarodne partnere.
Što se tiče Crne Gore - svaka država ima svoju političku istoriju i nije uvijek lako ubrzati određene procese. Demokratija je izazovna i teška - ali teži da pruži najbolje rezultate za društva u cjelini.
Bonus video:
