Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu trebalo bi na sjednici u ponedjeljak da utvrdi listu kandidata iz reda uglednih pravnika za Tužilački savjet (TS).
Poslanici će, prema posljednjim informacijama, 28. ili 29. decembra najvjerovatnije glasati o kompletiranju TS-a u plenumu.
Demokratski front (DF) i Demokrate usaglasili su da Front odustane od zahtjeva da se advokat Nikola Bulatović izabere u TS, i da se umjesto njega za člana tog tijela predloži drugi kandidat.
Prema ranije objavljenim nezvaničnim informacijama lista, tim povodom kontaktiran je advokat Borivoje Đukanović, koji je jedan od 13 kandidata prijavljenih na konkurs za četiri mjesta iz reda uglednih pravnika u TS-u.
Povezani članci
Kako “Vijesti” saznaju, u okviru vladajuće koalicije još traju konsultacije o kandidatima, jer se čeka saglasnost svih subjekata na predložena imena.
Za trojicu kandidata, advokate Sinišu Gazivodu, Miloša Vuksanovića i Filipa Jovovića, odranije postoji saglasnost parlamentarne većine o izboru, dok je četvrti, advokat Bulatović, bio sporan Demokratama jer je u slučaju “Državni udar” bio branilac jednog od čelnika DF-a, Andrije Mandića.
Na konkurs za mjesta iz reda uglednih pravnika, koji je trajao do 1. jula, javilo se 16 kandidata, od kojih su se tri naknadno povukla.
Gotovo svi prijavljeni dolaze iz advokature, što je otvorilo pitanje njihovog potencijalnog konflikta interesa ako budu izabrani - zato što onda mogu odlučivati o tužiocima koji su im suprotstavljena strana u procesima na sudu.
Savjetnik vicepremijera za pravna pitanja, Ivo Šoć, kazao je da su takvi slučajevi mogući u praksi, ali da ne predstavljaju rizik za ozbiljniji problem.
On navodi da u Crnoj Gori, kao maloj državi, postoji veliki broj slučajeva gdje osobe nakon dugogodišnje sudijske i tužilačke karijere pređu u advokaturu i nađu se pred svojim dojučerašnjim kolegama kao stranka u postupku ili suprotna strana.
”Takve situacije neminovne su kod malih sredina i mislim da članstvo u TS-u ne može u nekoj mjeri stvoriti takav stepen problema koji bi kompromitovao cjelokupni sistem. Drugim riječima, veći je rizik da državni tužilac bude ‘fleksibilan’ prema bivšem kolegi koji je advokat, nego prema advokatu koji je član TS-a”, ističe Šoć za “Vijesti”.
Jedino sporno pitanje, prema njegovim riječima, bilo bi kad bi advokati imali prevagu u TS-u, odnosno šest od 11 članova, što kroz postojeći zakon nije moguće.
Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, koje su stupile na snagu u junu, predviđeno je da TS ima pet članova iz reda državnih tužilaca, četiri ugledna pravnika, jednog pravnika iz NVO i predstavnika Ministarstva pravde.
Članove TS-a biraju poslanici prostom većinom, a proglašava ih predsjednik parlamenta.
Podsjećajući da je u TS-u, prema zakonu iz 2015. godine, bilo šest tužilaca i da su zbog toga uvijek imali prevagu u odlučivanju, Šoć napominje da je takav sistem stvarao rizik od onoga što je Venecijanska komisija (VK) definisala kao “korporativizam” ili “esnafsko odlučivanje”.
”Drugim riječima, tužioci su imali konačnu riječ u pogledu funkcionisanja Državnog tužilaštva, čime je ono de fakto postalo četvrta grana vlasti. Rezultati takvog sistema najbolje su demonstrirani, između ostalog, time što su prethodnih godina svi tužioci ocjenjivani odličnom ocjenom. Izmjenama zakona je, po mom sudu, napravljen nepohodan balans između dva rizika koje je prepoznala VK, a to su korporativizam i politizacija, odnosno sistem gdje bi većina od šest članova bila pod uticajem političke većine u Skupštini. Zakonskim rješenjem kojima bi jedan član iz reda uglednih pravnika dolazio iz NVO, taj balans je postignut”, ocjenjuje on.
Sagovornik kaže da činjenica da su trenutno u igri za mjesta uglednih pravnika u TS-u isključivo advokati, nije suprotna Ustavu i zakonu, ali ni standardima VK.
On navodi da ni zakon iz 2015. nije propisivao ograničenja u odnosu na advokate prilikom konkurisanja, te da ni u tom dijelu nema ništa sporno.
”Još jednom bih se osvrnuo na mišljenje VK od 10. maja, u kom se kao poželjna varijanta za izbor članova iz reda uglednih pravnika navodi mogućnost ‘nominovanja ili čak direktnog imenovanja od strane eksternih nevladinih subjekata (kao što su Univerzitet, Advokatska komore, sudstvo itd.)’. Upravo je ovo jasan pokazatelj da izbor članova TS-a iz reda advokata, tj. Komore, nije sporan ni prema standardima VK-a”, zaključuje on.
Postavljaju se vršioci dužnosti jer TS ne može da odlučuje
Viša državna tužiteljka u Podgorici Lepa Medenica, odredila je državnog tužioca u tom tužilaštvu Armina Selmanovića za zamjenika osnovnog tužioca u Podgorici za narednu godinu. Ona se u odluci pozvala na zaključak proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva i odredbu Zakona o državnom tužilštvu da “ rukovodilac višeg državnog tužilaštva može neposredno vršiti sva ovlašćenja i preduzimati sve radnje za koje je zakonom ovlašćen rukovodilac osnovnog državnog tužilaštva s njegovog područja”.
To, prema informacijama “Vijesti”, nije jedina takva odluka, a razlog je činjenica da TS ne funkcioniše i da ne mogu da se izaberu rukovodilac ODT Podgorica, tri tužioca u VDT i da se rasporede tužioci koji su bili kandidati za tužioce.
Šoć: Izbor profesionalaca eliminiše konflikt interesa
Upitan da li je potrebno mijenjati zakon da bi se spriječili potencijalni konflikti interesa članova TS-a, Šoć odgovara da nije nužno, jer je to pitanje definisano odredbama Poslovnika TS-a. “Poslovnik je propisao slučajeve izuzeća predsjednika i članova TS-a iz rada sjednice, i to ako se predmet odlučivanja odnosi na njega, njegovog bračnog druga, ili lice s kojim živi u vanbračnoj zajednici, ili njegovog krvnog srodnika u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobočnoj do četvrtog, a po tazbini do drugog, kao i kad postoje druge okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost”, objašnjava on.
Sagovornik kaže da vjeruje da će izborom istinskih profesionalaca rizik od konflikta interesa biti u potpunosti eleminisan u mnogoj većoj mjeri nego što bi to moglo biti bilo kojom normom. “Iskreno se nadam da će ovaj proces, koji je iz nerazumljivih razloga prolongiran gotovo šest mjeseci, u narednom periodu biti okončan i da će građani Crne Gore imati TS, a samim tim i tužilaštvo koje će u cjelosti odgovoriti njihovim potrebama”, poručuje on.
Bonus video:
