Čelnici HGI žale se u Zagrebu da su Hrvati u Crnoj Gori ugroženi

Ako brine Vučić, što ne može Milanović

Čelnici HGI-ja žalili se na navodno ugrožavanje i pritiske nad Hrvatima u Crnoj Gori, a što je izazvalo i poruke državnih zvaničnika Hrvatske koje bi se mogle tumačiti kao pokušaj miješanja u unutrašnje stvari. Vuksanović i Deković nisu htjeli da objasne probleme o kojima su govorili, Vučinović kaže da “ne postoji pritisak na Hrvatsku zajednicu od strane sadašnje vlasti ni više ni manje nego što je postojao ranije”

23365 pregleda 108 reakcija 16 komentar(a)
Problem na lokalnom ili državnom nivou: Predstavnici HGI-ja sa predsjednikom Hrvatske, Foto: Ured Predsjednika RH
Problem na lokalnom ili državnom nivou: Predstavnici HGI-ja sa predsjednikom Hrvatske, Foto: Ured Predsjednika RH

Čelnici Hrvatske građanske inicijative (HGI) prošle godine su se u više navrata žalili zvaničnom Zagrebu na navodno ugrožavanje i pritiske nad Hrvatima u Crnoj Gori, a što je izazvalo i poruke državnih zvaničnika Republike Hrvatske koje bi se mogle tumačiti kao pokušaj miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore.

Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović i potpredsjednik te stranke Zvonimir Deković, koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNV), ranije su boravili u višednevoj posjeti Zagrebu gdje su se sreli sa predsjednikom Repubilke Hrvatke Zoranom Milanovićem (SDP), premijerom Andrijom Plenkovićem (HDZ) i brojnim drugim visokim hrvatskim državnim zvaničnicima.

Oni su u tim razgovorima, kako je objavljivano na stranačkom mediju HGI, Dux radiju iz Tivta, hrvatski državni vrh pored ostalog, obavijestili i o “pritiscima sa kojima se predstavnici Hrvata iz Crne Gore suočavaju od strane novih vlasti”, te o “problematici sa kojom se suočavaju Hrvati u Crnoj Gori.”

Iz HGI-ja nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” koji su to pritisci, da li oni dolaze od lokalnih vlasti u Tivtu gdje je najbrojnija hrvatska zajednica u Crnoj Gori i sjedište HGI, ili pak od vlasti na državnom nivou Crne Gore. Naveli su da su pitanja neprofesionalna i da ne žele da odgovore.

Bivša predsjednika HGI, sada liderka vanparlamentarne Hrvatske reformske stranke Marija Vučinović, kaže da “ ne postoji pritisak na Hrvatsku zajednicu od strane sadašnje vlasti ni više ni manje nego što je postojao od kada Hrvati politički djeluju u Crnoj Gori.” Izjave hrvatskih zvaničnika shvata kao dobronamjerne, usmjerene na podršci manjine u Crnoj Gori.

U Tivtu je na vlasti koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje - Bokeški Forum - “Goran Božović - časno i odgovorno za bolji Tivat”, za vrijeme čijeg mandata se hrvatska zastava kao simbol te nacionalne manjine, prvi put zavijorila na zgradi Opštine Tivat 13.januara prošle godine, na Dan nacionalnog praznika pripadnika hrvatskoga naroda u Crnoj Gori. Dva dana ranije, u prisustvu gradskih čelnika Tivta i hrvatskih diplomata u Crnoj Gori, hrvatska zastava svečano je istaknuta i na objektu Doma kulture u Donjoj Lastvi, u kojem je sjedište HNV-a, te se od tada na njemu neprekidno vijori.

Time je Tivat jedino mjesto u Crnoj Gori gdje je na javnom objektu, a koji nije ambasada ili konzulat Republike Hrvatske, stalno istaknuta hrvatska zastava. Uprkos tome, čelnici HGI-ja su proteklih mjeseci nerijeko u svojim javnim nastupima kritikovali lokalne vlasti u Tivtu i indirektno ih prozivali za navodno podržavanje srpskog nacionalizma i narušavanje građanskog ambijenta u toj multinacionalnoj sredini.

Sa podizanja zastave ispred Opštine Tivat
Sa podizanja zastave ispred Opštine Tivatfoto: Opština Tivat

Deković i Vuksanović nisu odgovorili “Vijestima” koja je to “problematika sa kojom se suočavaju Hrvati u Crnoj Gori”, a na što su se, tokom svog višednevnog boravka u Zagrebu, žalili rukovodstvu Republike Hrvatske. Nisu odgovorili ni na pitanje da li je HGI razgovarao sa predstavnicima aktuelne parlamentarne većine u Crnoj Gori o mogućem ulasku predstavnika te stranke u aktuelnu crnogorsku Vladu.

Poruke da su manjine dobrodošle u Vladu više puta su slali premijer Zdravko Krivokapić i sve stranke koje njegovoj Vladi daju parlamentarnu većinu, ali je HGI ipak i pored toga, odlučio da se “prikloni drugoj strani”- opoziciji predvođenoj DPS-om i da zajedno sa tom partijom, SD-om, SDP-om, LP-om i drugim partijama manjina, potpiše zajedničku “Patformu za građanski i evropski konsenzus” kojom opozicija zapravo, traži pad Vlade i raspisivanje vanrednih izbora.

HGI inače, od svog nastanka prije 19 godina, blisko sarađuje sa DPS-om koji je toj partiji na izborima 2016. čak smišljeno prenosila dio svojih “sigurnih glasova” u opštinama Crne Gore gdje živi mali broj Hrvata, kako bi HGI sigurno “preskočio” ionako nizak preferencijalni cenzus za osvajanje jednog mandata u parlamentu Crne Gore rezervisanog za predstavnika hrvatske manjine. Takva taktika DPS-a i HGI nije međutim, uspjela na posljednjim izborima avgusta 2020. kada je HGI prvi put u borbi za taj jedan mandat za Hrvate, dobio političku konkurenciju u obliku novoformirane Hrvatske reformske stranke (HRS), pa su i HGI i HRS na kraju, u broju osvojenih glasova, ostali ispod cenzusnog praga.

Najveći hrvatski državni čelnici su nakon nedavnih razgovora u Zagrebu sa Vuksanovićem i Dekovićem, uputili niz kontroverznih poruka poput one premijera Andreja Plenkovića “da će Hrvatska svaki puta odlučno reagovati ako se bude ugrožavao identitet Hrvata u Crnoj Gori ili njihova sigurnost.”. Iz HGI “Vijestima” nisu odgovorili što ta poruka Plenkovića znači i da li je hrvatski premijer čelnicima te stranke objasnio na koji način će to Hrvatska reagovati - diplomatski, vojno, ekonomskim sankcijama ili na drugi način ako bude takvih prilika, te da li ovo nagovještava moguće dalje miješanje zvaničnog Zagreba u unutrašnje stvari Crne Gore, po matrici na kojoj zvanični Beograd to već radi pozivajući se na “brigu o Srbima koji žive u Crnoj Gori”.

”Kako ovakve poruke doprinose afirmaciji dobrosusjedskih odnosa i poštovanju Crne Gore kao međunarodno priznate države od njenih najbližih susjeda” - jedno je od pitanja “Vijesti” za čelnike HGI, a koje je ostalo bez odgovora.

Hrvatski šef diplomatije Goran Grlić-Radman takođe je nakon svojih učestalih susreta sa vrhom HGI-ja u posljednjje vrijeme, slao poruke koje bi se mogle smatrati uplitanjem Zagreba u unutrašnje stvari Crne Gore. “Hrvatska vlada pomoć će ostvarenju svih ciljeva Hrvata u Boki Kotorskoj. Hrvati će na idućim crnogorskim izborima osvojiti mandat ako pokažu zajedništvo, ako znaju što im je cilj. Tu će hrvatska Vlada svakako pomoću u ostvarivanju svih njihovih ciljeva. Važno je da se Hrvati Boke Kotorske osjećaju da nisu sami, da imaju zaštitu kroz Republiku Hrvatsku, ali i naravno kroz matičnu državu,” kazao je Grlić-Radman.

Deković i Vuksanović nisu pojasnili sa kojim pravom Grlić-Radman kao ministar inostranih poslova jedne strane države, daje preporuke crnogorskim građanima - Hrvatima u Crnoj Gori kako bi se oni i u koliko stranaka trebali politički organizovati, kako nastupati na izborima i kako raspolagati sa osvojenim mandatima.

Nije li to direktno i neprimjereno miješanje vlasti Hrvatske u unutrašnje političke prilike u Crnoj Gori i da li ste do sada svjedočili takvom ponašanju crnogorskih državnih zvaničnika u odnosu na Crnogorce koji žive u Republici Hrvatskoj - još je jedno od pitanja koje su odćutali čelnici HGI.

Milanović podržao Đukanovića i DPS

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nekoliko dana nakon dešavanja na Cetinju 5. septembra u Zagrebu je ugostio crnogorskog kolegu i lidera opozicionog DPS-a Mila Đukanovića. Milanović je tada kazao da je Đukanovićeva posjeta koju su kako je rekao “ubrzali ovi čudni i nezgodni događaji na Cetinju zadnjih dana”, prilika da podrži “modernu, građansku i otvorenu Crnu Goru” i obećao da će “zapadne partnere upozoriti na stvarnu situaciju u Crnoj Gori.”

”Neznanje je uzrok slabih reakcija Zapada na događaje u Crnoj Gori,” poručlio je tada Milanović, ne krijući da zvanični Zagreb ovako demonstrira svoju podršku političkim snagama u Crnoj Gori predvođenima Đukanovićem koje smatra proevropskim i demokratskim. “Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja razumije stanje u Crnoj Gori. Hrvatski zvaničnici su jedni od rijetkih koji su dobro involvirani u ove procese i njihova percepcija je ispravna. Nažalost, nemamo na svim evropskim adresama takav slučaj, zbog toga mogu neke retrogradnosti da se ovdje uspostave kao standardi,” prokomentarisao je takav potez Milanovića, kasnije u crogorskim medijima, predsjednik HGI Adrijan Vuksanović.

Vlada se ne brine za “hrvatski svijet”

”Pojam ‘srpski svet’ eufemizam je za velikosrpsku politiku”, rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović nakon susreta sa Milanovićem u Zagrebu. Aktuelna beogradska politika tvrdi da Srbija ima pravo štiti “navodno ugrožena prava Srba” u drugim državama, kazao je on, dodavši kako posmatra kao “ugrožavanje suvereniteta” susjednih država. Crnogorski predsjednik rekao je da tu procjenu temelji na iskustvu iz ratnih devedesetih, kada su iz Beograda također pozivali “na zaštitu ugroženih prava”. Nepuna dva mjeseca kasnije iz Zagreba gdje su Đukanovića toplo dočekali, sa najviših adresa, a nakon sustreta sa čelnicima HGI, poručeno je da će da će “Hrvatska svaki puta odlučno reagirati ako se bude ugrožavao identitet Hrvata u Crnoj Gori ili njihova sigurnost.” Crnogorski predsjednik, ali ni Vlada, do sada se međutim, nisu oglašavali da li u ovome vide opasnost za Crnu Goru i od nekog “hrvatskog svijeta.”

Vučinović: Poruke iz Zagreba razumijem kao podršku zajednici u Crnoj Gori

Marija Vučinović podsjeća da je 17 godina kao tadašnja predsjednica HGI,” do tada jedine političke stranke Hrvata u Crnoj Gori”, imala brojne susrete sa predsjednicima Hrvatske koji su, navodi, uvjek davali bezrezervnu logističku podršku hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori. “Stoga sam i poruku gospodina predsjednika Zorana Milanovića i ovaj put protumačila isto,” kaže Vučinović.

Komentarišući izjavu Plenkovića “da će Hrvatska svaki puta odlučno reagirati ako se bude ugrožavao identitet Hrvata u Crnoj Gori ili njihova sigurnost”, sagovornica navodi da je to pitanje lično za njega i one koji su s njim pričali. “Mi iz HRS shvatili smo njegovu izjavu kao logističku podršku Hrvatima, koju smo uvijek i samo tražili”, dodaje.

”Izjave hrvatskih zvaničnika dobronamjerne”: Vučinović
”Izjave hrvatskih zvaničnika dobronamjerne”: Vučinovićfoto: Savo Prelević

U istom smjeru je i komentar izjaše hrvatskog šefa diplomatije:” I ovo je pitanje za gospodina Gordana Grlića-Radmana i one s kojima je pričao. Ono što je misija HRS je da budemo most suradnje između dviju država, Hrvatske i Crne Gore. Međutim ono što je gotovo nevjerojatno je da nitko od čelnika hrvatske državne vlasti, od osnivanja HRS-a nije izrazio želju, a kamoli čuo drugo zvono,”navodi predsjednica HRS-a.

Ona objašnjava da je problematika sa kojom se suočavaju Hrvati u Crnoj Gori na najbolji način oslikana u narušenim odnosima unutar same hrvatske zajednice.

”Podsjećanja radi, osvrnula bih se na događaj od prije tri godine, koji predstavlja klasični puč u do tada jedinoj političkoj stranci Hrvata u Crnoj Gori, iniciran od strane sadašnjeg predsjednika i dva potpredsjednika HGI zbog čega je i nastao raskol. Nažalost, ova inicijativa za moju smjenu, kao predsjednice HGI-ja potpomognuta je i od viskog diplomatskog predstavnika Republike Hrvatske u Crnoj Gori, koji je tada branio samo jedno mišljenje. U trenutku pomenutog politički neprimjerenog čina stvorili su se uvjeti za osnivanje općinskog odbora u Baru i Podgorici, koji su bili spriječeni od strane sadašnjeg predsjednika i dva potpresjednika HGI-ja, očigledno zbog ambicije da se stranka “privatizuje”, po istom modelu kako je nedavno prije toga “privatizovano” HNV od strane starog-novog predsjednika”, podsjeća Vučinović.

Tvrdi da je nakon toga samoinicijativno HGI napustilo veliki broj ljudi koji su dali najveći doprinos da se dobiju benefiti za Hrvate i da HGI postigne istorijski uspjeh i osvoji najveći broj glasova od svog osnivanja na oktobarskim parlamentarnim izborima 2016. godine.

HRS je, dodaje, pozdravio potpisivanje Memoranduma o suradnji između manjinskih stranaka i pojedinih političkih stranaka iz vlasti: “S obzirom da smo prepoznatljiva manjina u Crnoj Gori, iako nemamo parlamentarni status očekujemo u doglednom vremenu da ćemo biti pozvani da učestvujemo u potpisivanju Memoranduma, a sve za dobrit Crne Gore,” rekla je ona “Vijestima”.