saglasni da naziv ne bi trebalo da ima religioznu konotaciju

Milatović: Evropa sad najbolji naziv ukoliko dođe do osnivanja stranke

Spajić kazao da je politički angažman realna opcija, ako ne budu više dio Vlade

54424 pregleda 755 reakcija 213 komentar(a)
Sa događaja, Foto: Gov.me/Saša Matić
Sa događaja, Foto: Gov.me/Saša Matić
Ažurirano: 28.01.2022. 15:36h

Ukoliko ne budemo sjedjeli više u Vladi, razmislićemo o političkom angažmanu i to je realna opcija, zbog očekivanja građana, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić na radnom doručku sa novinarima.

Istakao je da bi, ukoliko bi se bavili politikom, trebalo da se isključivo bave ekonomijom, kao i da stranka ne bi trebalo da u nazivu ima religioznu konotaciju. Sa tim se složio i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, kazavši da bi možda najbolje bilo da se stranka zove Evropa sad.

Ukoliko bi se bavili politikom, smatra da bi trebalo da se bave isključivo ekonomijom. “Crkva treba da se bavi svojim poslovima, država svojim", dodao je.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović je kazala da se ne bi izjašnjavala o bilo kakvom političkom angažmanu, naglasivši da je prije svega ljekar.

"Evropa sad najveći Vladin uspjeh"

Program reformi “Evropa sad” je najveći uspjeh ove Vlade, koja je kroz svoje aktivnosti za samo godinu, i nakon teškog perioda kroz koji je prolazila Crna Gora, uspjela da sačuva i ekonomiju i zdravlje, ocijenjeno je na događaju.

Spajić je kazao, kako je saopšteno, da je Crna Gora, kao uslužna ekonomija zavisna od turizma, vodila tešku borbu za oporavak ekonomije, poboljšanje nivoa zaposlenosti, očuvanje zdravlja građana i njihovo zadržavanje u državi kroz program “Evropa sad”.

On je ocijenio da su izazovi bili veliki, da će ih biti i dalje, ali da je važno da je fokus na reformama i ekonomiji i na realnim praktičnim problemima održan uspješno.

„Već je veliki dio posla završen, imamo reformski projekat i počele su isplate uvećanih januarskih zarada”, rekao je Spajić.

"Ministarstvo zdravlja udarilo je dobar temelj za sve što slijedi od prve naredne plate. 'Evropa sad' treba da zaživi nakon što su nas 30 godina ubjeđivali da ne može biti bolje nego što je", navela je Borovinić Bojović.

To, kako je kazala, nije tačno "i to smo skupa već svi i dokazali".

"Danom kad 'Evropa sad' bude zaživjela u džepovima ljekara i medicinskih sestara, to će za njih značiti sljedeće (za primjer uzimamo zaposlene sa 10 godina staža, za subspecijaliste je uzet koeficijent 16, a za specijaliste 14.96. Subspecijalista koji je do sada kao osnovnu platu imao 873 eura neto, sada će primiti 1.237 eura neto. Specijalista koji je ranije imao platu od 800 eura, sada će dobiti 1.130 eura. Medicinska sestra sa višom školom koja je zarađivala oko 570 eura, sada će dobiti oko 740 eura. Medicinska sestra sa srednjom školom koja je zarađivala 440 eura, sada će imati platu koja iznosi 565 eura", kazala je Borovinić Bojović.

Milatović je naglasio da je ovo samo prvi korak koji će ekonomski model Crne Gore učiniti da bude na benefit svih građana.

„Svi se sjećate stanja u našoj ekonomiji i stanja naših finansija, dodatno krize koja je u potpunosti ogolila sve one suštinske probleme koji su se vukli u prethodnih dvadesetak godina, a koje niko nije, ili nije znao ili nije umio ili nije imao volje da rješava, a to je sve došlo do izražaja u okviru krizne 2020. godine“, kazao je Milatović.

On je ocijenio da je jedan značajan reformski korak napravljen kada je prošle godine Skupštini predat "potpuno transparentan programski budžet", koji je "u potpunosti skratio i umanjio veliki dio neproduktivnih troškova koji su se niz godina nalazili u budžetu."

„Kada je ova Vlada počela svoj mandat javni dug iznosio je 3,7 milijarde eura. Mi smo samo u 2020. godini platili kamata koliko je bilo potrebno da se napravi jedan Klinički centar u Podgorici“, poručio je Milatović.

On je istakao da su tokom 2021. godine uslijedili brojni događaji "kojima smo stvari u potpunosti izokrenuli."

“Ekonomski pad smo pretvorili u ekonomski rast, kolaps turizma smo pretvorili u oporavak turizma, neodržive javne finansije smo pretvorili u održive, bili jedna od malobrojnih zemalja u svijetu koja je smanjila svoj javni dug i u ovoj panedemijskoj godini. Smanjili smo deficit budžeta na istorijski minimum od nekih oko 2% BDP i konačno napravili prvi korak da građani Crne Gore žive bolje - kroz kreiranje, ubjeđivanje, koordinaciju i implementaciju programa Evropa Sad“, kazao je Milatović.