Sve oči uprte u SNP

Đukanović bi, po tumačenju nekih pravnika, trebalo da predloži mandatara do 6. marta. Rukovodstvo DF-a na terenu ispituje raspoloženje članstva o protestima. Sjednica GO SNP-a o manjinskoj vladi pomjerena za drugu polovinu naredne sedmice

55870 pregleda 185 reakcija 106 komentar(a)
Još nisu završene unutarstranačke konsultacije o novoj vladi: Joković, Foto: Luka Zeković
Još nisu završene unutarstranačke konsultacije o novoj vladi: Joković, Foto: Luka Zeković

Konačni dogovor parlamentarnih aktera o formiranju manjinske vlade kasni jer se čeka odluka Socijalističke narodne partije (SNP) o eventualnoj podršci ili učešću u tom modelu vlasti, potvrđeno je "Vijestima".

Iako su iz SNP-a nezvanično najavljivali da će sjednica Glavnog odbora (GO) stranke biti održana do kraja sedmice, ona je odgođena na još nedjelju dana.

"Zbog objektivnih okolnosti i činjenice da treba obaviti konsultacije sa svim opštinskim odborima, sjednica GO će biti u drugoj polovini naredne sedmice. Završili smo razgovore s tri četvrtine odbora, ostao je još dio njih s kojima sastanci počinju od danas", rekla je "Vijestima" poslanica SNP-a Danijela Đurović.

Usporavanje međustranačkih pregovora odgodilo je i razgovore o novom mandataru koje je predsjednik države Milo Đukanović trebalo, kako se nezvanično najavljivalo, da pokrene ove sedmice.

S obzirom da Ustavom Crne Gore nisu definisani rokovi za predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, neki pravnici smatraju da bi šef države trebalo da slijedi praksu kao u situaciji nakon izbora, kad Skupštini predlaže mandatara u roku od 30 dana od njenog konstituisanja. Dakle - da predloži budućeg premijera u roku od 30 dana od dana kad je vladi izglasano nepovjerenje.

Pošto je Vlada Zdravka Krivokapića "srušena" u parlamentu 4. februara, to bi moglo da znači da bi Đukanović trebalo da ponudi mandatara do 6. marta.

I dok se sprema novi projekat izvršne vlasti, još je nepoznat konačni stav Demokratskog fronta (DF) o potencijalnom učešću u manjinskom aranžmanu. Iz tog političkog saveza su iskazali spremnost da budu dio konsultacija o manjinskom kabinetu ako Demokratska partija socijalista (DPS) ne bude u njemu, istovremeno najavljujući "intenziviranje aktivnosti koje za cilj imaju blokadu Crne Gore".

"Vijesti" nezvanično saznaju da rukovodstva partija, članica DF-a, na terenu, sa članstvom, razgovaraju o posljedicama mogućeg formiranja manjinske vlade, i da ispituju njihovo raspoloženje o protestima, blokadama i drugim oblicima vaninstitucionalnog djelovanja.

Tom načinu borbe već su se okrenule Demokrate Alekse Bečića, koje najavljuju nova okupljanja tvrdeći da je većina od 49 poslanika za manjinsku vladu - propala.

Na pitanje zašto je dinamika pregovora o novoj vlasti naglo usporila, Danijela Đurović odgovara da se to desilo zato što je pred onima koji su pokrenuli tu ideju - koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS) - vrlo ozbiljan zadatak.

Danijela Đurović
Danijela Đurovićfoto: Skupstina.me

"Nije uputno bilo šta raditi na brzinu i preko noći. SNP se zalaže za to da se iscrpe sve mogućnosti za razgovore o novoj vladi unutar parlamentarne većine i da se da još jedna šansa kompromisu", podvlači ona.

Da bi SNP donio odluku o potencijalnom učešću u manjinskoj vladi, neophodno je, prema Statutu partije, da to podrži dvije trećine (svih) članova GO - ta većina sad nije sigurna jer dio funkcionera i članstva ne gleda blagonaklono na novu političku realnost.

Taj partijski organ zasjedao je 24. januara, ali tada, iako se to očekivalo, nije donio nikakvu odluku o ulozi SNP-a u novoj vlasti.

Rukovodstvo te partije, na čelu s liderom Vladimirom Jokovićem, pokušava da obezbijedi podršku lokanih odbora za učešće u manjinskoj vladi, ali je, kako su "Vijesti" pisale, dio članova nekih od njih - prije svega beranskog, nikšićkog i andrijevičkog odbora - revoltiran tom idejom.

Dio članstva nezadovoljan je zbog mogućnosti bilo kakve saradnje s DPS-om - koji je najavio podršku, ali ne i učešće u novoj vladi - te zbog koalicije s GP URA i mogućnosti da njegov lider i vicepremijer odlazeće vlade Dritan Abazović bude novi mandatar.

Takođe, među članstvom i funkcionerima SNP-a ima onih koji se protive saradnji s manjinskim partijama, s kojima su Jokovićeva stranka, GP URA i CIVIS u decembru potpisali memorandum.

U slučaju da GP URA i CIVIS, koji su ponudili formiranje manjinskog kabineta, za to dobiju podršku kompletne opozicije ali ne i SNP-a, pitanje je kakvu će svrhu imati takva vlada s obzirom na to da će je podržavati manje od 49 poslanika, koliko je neophodno da bi se krenulo u deblokadu ključnih pravosudnih institucija.

Zasad je, međutim, neizvjesno koji će sve parlamentarni akteri podržati manjinsku vlast. Da će izbor nove vlade ići teže nego što se očekivalo, svjedoči i poruka Socijaldemokratske partije (SDP) da ne želi da bude dio vlade koja će da sprovoditi program liste (“Za budućnost Crne Gore”) na kojoj je bio i SNP.

Lider i poslanik SDP-a Raško Konjević, kazao je prekjuče da bi ciljevi nove vlade trebalo da budu deboklada pravosuđa, EU integracija i izmjene izbornog zakonodavstva, ali da je pitanje da li za to postoji potrebna podrška.

"Što se tiče broja 49, ne znam ni da li postoji broj 41...", naveo je on.

"Vijesti" su prethodno objavile da SDP i Socijaldemokrate (SD) očekuju funkcije u novoj vladi ako s budućim mandatarom usaglase principe za formiranje vlasti. Manjinska vlada trebalo bi da ima 16 ili 18 ministarstava, a povećanje resora moglo bi da se realizuje tako što bi se “glomazna ministarstva”, poput Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta - “rasparčala”.

Potencijalni mandatar Abazović najavio da će nova vlada biti oročena na godinu i da će imati nekoliko zadataka, među kojima je ključni deblokada evropskog puta države.

Abazović: Svako može u vlast... Nije dobra priča da Srbi ne mogu

Abazović je sinoć saopštio da vladu nije lako sastaviti, ali da se nada da će ona uskoro biti formirana.

”Gdje smo u odnosu na prije dvije sedmice - mnogo bliže konačnom stavu. Ne konačnom dogovoru, nego stavu da li naša ideja može da zaživi. Čak i da ne budemo imali 49 (poslanika) za buduću vladu, imaćemo za neka važna pitanja. Sjajno bi bilo da bude 49 i više, a ako to ne bude - možemo da imamo tehničku vladu”, rekao je on na pres-konferenciji sazvanoj nakon što je Tužilački savjet konstatovao prestanak mandata glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Abazović je naveo da se svakodnevno susreće s liderom SNP-a Jokovićem, i da će poštovati odluku GO te partije o manjinskoj vladi, kakva god ona bila.

Povezani članci

17. Februar 2022.

Joković i Abazović održali sastanak

”Razumijem SNP, postoje ljude koji različito percipiraju događaje... Joković je rekao da će GO donijeti odluku. Kakvu god da donesu, poštovaćemo. Ali bilo bi pravedno da budu partneri u vlasti”, istakao je on, dodajući da bi bilo dobro da i DF podrži novi kabinet.

Upitan da li SD i SDP mogu u vladu, Abazović je odgovorio da je za to da se pronađe što širi konsenzus.

"Svako može u vlast... Nije dobra priča da Srbi ne mogu u vlast. Mogu Srbi u vlast".

Komentarišući DF-ovu najavu blokada, Abazović je rekao da je protiv toga "jer treba da odblokiramo procese u državi".

"Ako sad krenu u blokade, ako one ne budu s nekom porukom i ako budu kratko trajale - najveću štetu će nanijeti sami sebi. Što se tiče bezbjednosnog sektora, pratimo situaciju. Na ovim protestima (Demokrata) nije bilo problema. Čini mi se da će direktor policije i ministar unutrašnjih poslova i ova okupljanja tretirati tako da dodatno ne podgrijavamo atmosferu. Nadam se da ljudi neće preći neku tačku koja bi iziskivala intervenciju policije", poručio je on.