Odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da vrati na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, koji je donijela Skupština i čije je izglasavanje trebalo da odloži lokalne izbore u Beranama i Ulcinju, zatekla je nespremne većinu političkih subjekata u te dvije opštine, koji su izbore očekivali u maju.
Prema saznanjima Vijesti, još uvijek niko nije predao izborne liste, za šta je rok počeo da teče i završava se 2. marta, odnosno 25 dana prije zakazanih izbora 27. marta.
Lokalni izbori trebalo je da se odlože i održe zajedno u 14 opština u maju mjesecu, ali je to malo izvjesno jer su izborne radnje počele da teku, a sjednica Skupštine na kojoj treba ponovo da se raspravlja i glasa o zakonu nije ni zakazana.
Iz parlamenta Vijestima su odgovorili da bi to moglo da bude na prvoj narednoj sjednici, uz obrazloženje da tako propisuje Poslovnik u slučaju kada, kako navode, predsjednik države zahtjeva da se ponovo odlučuje o zakonu.
Đukanović je vraćajući propis Skupštini naveo da je on neustavan, jer su izbori već raspisani. Prije dvije godine on je izmjenom svoje odluke odložio izbore u Tivtu, pravdajući to pandemijom koja još traje.
U Beranama je već u dva mandata formirana vlast čiji stub čini Socijalistička narodna partija, dok u Ulcinju DPS i dalje sa saveznicima kontroliše lokalnu vlast.
Kao najjača partija sa prošlih lokalnih izbora u Ulcinju DPS još nije donijela odluku o nastupu 27. marta. Prema nezvaničnim informacijama, Đukanovićeva partija vjerovatno će nastupiti samostalno, ali neki zvaničnici ne isključuju mogućnost predizborne koalicije. Takođe, skoro je izvjesno da će nosilac liste biti novi šef OO DPS u Ulcinju Driton Lunji.
Predsjednik Force Genci Nimanbegu kazao je Vijestima da je njegova partija već imala sastanke povodom nastupajućih izbora.
”O mogućoj predizbornoj koaliciji razgovaraćemo sa partijama koje imaju slične programske sadržaje našim”, kazao je Nimanbegu.
I Demokratska unija Albanaca Mehmeda Zenke nije utvrdila stav o načinu nastupa na izborima i ona, kako je rekao Zenka, očekuje stav saveznika sa prethodnih izbora - Demokratske partije Fatmira Đeke.
Prema nezvaničnim saznanjima, DP takođe još vijeća šta će. Đeka je nedavno kazao da je DP spreman za izbore u martu iako je, kako je naveo, bolje rješenje bilo održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu.
U URA kažu da su spremni za izbore iako još uvijek nijesu odlučili kako. Predsjednik OO te partije Omer Bajraktari kazao je da je atmosfera dobra imajući u vidu da nije proteklo puno vremena od kada je URA održala kongres u Ulcinju.
Ulcinjski SDP nastup planira samostalno. “Naravno, otvoreni smo za saradnju”, kazao je šef OO SDP u Ulcinju Naser Resulbegović. Podsjetio je da je ta partija formirala izborni štab još prije Nove godine.
OO Socijaldemokrata Ulcinja, sjednicu GO ima vjerovatno već ovog vikenda. Visoki funkcioner te partije kazao je Vijestima da će na sjednici biti iskristalisana neka rješenja.
”Samostalan nastup za SD u Ulcinju nikad nije sporan. Moguća je predizborna koalicija sa DPS, ali o tom potom”, kazao je on.
Beranski odbori partija takođe su navodno spremni za izbore, ali bez odluke šta i kako. Iako su izborni rokovi za predaju listi počeli da teku, iz lokalnih odbora su kazali da je još rano da se izjašnjavaju kako će nastupati na izborima.
Objediniti lokalne izbore u jednom danu najbolje je kroz donošenje odluke o tome na skupštinskom odboru za izborno zakonodavstvo. To kaže Milena Gvozdenović, zamjenica programskog direktora CDT-a, komentarišući odbijanje predsjednika države da potpiše Dopune zakona o lokalnoj samoupravi.
”Da li je glasanje DPS-a i čitave opozicije za predlog promjena bio politički ustupak, varka ili političko uvjerenje teško je precizno procijeniti,” navodi sagovornica za “Vijesti”.
Dopune zakona predložile su i izglasali poslanici opozicije i koalicije “Crno na bijelo”, nakon što je prethodno gotovo istovjetan dva puta povlačen iz procedure. Njegovi predlagači su tada, međutim, bili poslanici vladajuće koalicije.
”Promjene stavova partija o ovom pitanju su zaista nevjerovatne: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija na vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj smaoupravi. Onda su se oni tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Sav ovaj proces se odigravao na način da je svaka strana iznosila argumente potpuno suprotne svojim prvobitnim stavovima. Ovaj postupak je važan indikator na koliko niskom nivou se nalazi principijelnost u današnjoj politici”, navodi Gvozdenovićeva.
Ona dodaje da je “instrument za rasplet zavrzlame” u rukama Đukanovića. On je vraćajući zakon u ponovnu proceduru, dodaje sagovornica, postupio suprotno od ponašanja poslaničkog kluba partije koju vodi taj čin obrazložio zaštitom ustavnosti i zakonitosti.
”Održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu u cilju racionalizacije izbornih procesa i normalizacije političke dinamike, potreba je koju odavno prepoznaju i zagovaraju međunarodni i domaći akteri. Međutim, pokušaj odlaganja izbora kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi je nedemokratski i neevropski poduhvat koji bi mogao značiti opasan presedan. Ovim bi se uvela praksa da svaka većina može da odlaže izbore kad im je volja”, dodaje.
Moguće više scenarija, jedan je odlaganje izbora i urušavanje sistema
Uglavnom, rasplet se može odigrati kroz tri scenarija: “Da DPS nakon ove poruke predsjednika neće ponovo glasati za promjene ZOLS i da će se izbori održati u terminu kad su i zakazani; da predsjednik pravi politički manevar i da će nakon ponovnog izglasavanja promjena odložiti izbore u Beranama i Ulcinju čime bi grubo prekršio i demokratske principe i, kako je prethodno sam rekao, urušio pravni sistem; da predsjednik nakon eventualnog ponovnog izglasavanja promjena ne postupi po njima, ne prekine izborni proces i ne odloži izbore, odnosno ostane dosljedan svom prvobitnom i jedinom ispravnom stavu”, kaže aktivistkinja CDT-a, koji godinama prati izborne procese.
Kako god bude, ovo će ostati primjer neprincipijelnog ponašanja poslanika/ca i pokušaja direktnog urušavanja institucija zbog prizemnih političkih interesa.
Bonus video:
