Picula: Od prošlog godišnjeg izvještaja Crna Gora se gotovo nije pomakla na evrointegracijskom putu

"Svjedočili smo događanjima u Cetinju, pa i direktnom uticaju Srpske pravoslavne crkve na događanja u Crnoj Gori. Jednako tako, podcrtavam trajni interes Rusije da destabilizuje regiju, s kojim ste u Crnoj Gori takođe direktno upoznati. Zaista je za svaku osudu da su se protesti protiv moguće manjinske vlasti preklopili i iskoristili od nekih da na dan početka ruske agresije na Ukrajinu iskažu podršku Rusiji. U svakom slučaju, negiranje genocida, retorika kojom se produbljuju političke napetosti i veličanje ratnih zločinaca ne bi se smjeli tolerisati"

17958 pregleda 54 reakcija 54 komentar(a)
Picula, Foto: Betaphoto
Picula, Foto: Betaphoto
Ažurirano: 15.03.2022. 12:57h

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Tonino Picula na današnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove EP naglasio je da je Crna Gora najdalje odmakla na evrointegracijskom putu, da je otvorila sva poglavlja i da gotovo 80 posto građana podržava ulazak zemlje u Evropsku uniju (EU).

Picula je, kako je saopšteno iz njegovog Kabineta, kazao da je Crna Gora "predvodnik politike proširenja u praksi i ta činjenica se ne smije zanemariti kada se raspravlja o ubrzanju procesa dodjeljivanja kandidacijskih statusa i pristupanja Europskoj uniji."

"U isto vrijeme vrijedi naglasiti da se od prošlog godišnjeg izvještaja Crna Gora gotovo nije pomaknula na svom evrointegracijskom putu, njedno poglavlje nije zatvoreno od 2017 godine. Razlozi su brojni, ali glavni politički prioritet treba biti zatvaranje pregovaračkih poglavlja, i ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. koja se odnose na vladavinu prava. Kako bi ostvarili napredak, potreban je i kompletan pregovarački tim, a upravo pregovaračka struktura duže vrijeme nije bila funkcionalna. Poslednje nedelje obilježile su burna politička događanja u Crnoj Gori, od glasovanja nepovjerenja Vladi i predsjedniku Skupštine, do procesa pokušaja sastavljanja manjinske vlade. Ostaje za vidjeti hoće li moguća manjinska vlada moći učiniti potrebne iskorake na evropskom putu", kazao je Picula.

Ne želeći prejudicirati ishod ovog političkog procesa, Picula je, kako je saopšteno, naglasio kako je "želja EP pružiti podršku Crnoj Gori i pomoći da napravite iskorak na evro-integracijskom putu, no za to trebamo sagovornike u izvršnoj vlasti."

"Stoga pozivamo na konstruktivan i uključiv politički dijalog, kao i predanost svih parlamentarnih stranaka prevladavanju trenutačne polarizirane političke klime. Kako bi se postigao znatan napredak u ključnim reformama povezanima s EU-om, potrebno je jačanje funkcioniranja državnih institucija, a ne njihovo bojkotiranje. To je ono što vaši građani žele i s pravom očekuju. Ista poruka vrijedi za kontinuirane političke napetosti između i unutar izvršne i zakonodavne vlasti te bojkot parlamenta. Preko sto zakonodavnih prijedloga u Skupštini je na čekanju, što ima direktan utjecaj na reformske procese", izjavio je Picula.

Kao što je, kako navodi, naglašeno u nacrtu izvještaja, Picula izražava zabrinutost zbog "nedostatnog napretka u reformi pravosuđa i zbog raširenosti korupcije - dvije ključne reforme za koje je potrebna zakonodavna potpora."

"Pozdravljam određeni napredak ostvaren u borbi protiv organizovanog kriminala i u međunarodnoj policijskoj saradnji, te ograničen napredak u području slobode medija. Ujedno naglašavam potrebu jačanja zaštite novinara te napora u borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristranog izvještavanja i stranog uticaja u crnogorskim medijima", kazao je on.

U kontekstu stranog uticaja u Crnoj Gori, Picula poručuje da je on evidentiran i spomenut u nacrtu izvještaja.

"Svjedočili smo događanjima u Cetinju, pa i direktnom uticaju Srpske pravoslavne crkve na događanja u Crnoj Gori. Jednako tako, podcrtavam trajni interes Rusije da destabilizuje regiju, s kojim ste u Crnoj Gori takođe direktno upoznati. Zaista je za svaku osudu da su se protesti protiv moguće manjinske vlasti preklopili i iskoristili od nekih da na dan početka ruske agresije na Ukrajinu iskažu podršku Rusiji. U svakom slučaju, negiranje genocida, retorika kojom se produbljuju političke napetosti i veličanje ratnih zločinaca ne bi se smjeli tolerisati", poručio je Picula.

Utoliko je, navodi Picula, "još važnije pozdraviti kontinuirano i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, među ostalim i sankcijama EU-a Rusiji, i njeno aktivno sudjelovanje u misijama i operacijama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a."

"Od trenutka podnošenja ovog izvješća dogodilo se nekoliko promjena koje će putem amandmana biti reflektirane u finalnom tekstu. Jednako tako, dodatni sadržaji koji nisu stali u originalni format će biti dodani kako bi finalni dokument bio obuhvatan i aktualan", zaključuje Picula.

Bonus video: