poziva na pozitivan pristup i uključiv politički dijalog

Picula za Vijesti: Za iskorak ka EU potrebna podrška vlade

Ostaje da se vidi hoće li moguća manjinska vlada biti dovoljno koherentna i otporna da učini ono što treba kako bi zemlja nastavila put prema jasno označenom cilju

36412 pregleda 69 reakcija 24 komentar(a)
Foto: Alexis HAULOT
Foto: Alexis HAULOT

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Tonino Picula, kazao je da je EU u protekle tri sedmice iskoračila bez presedana u pogledu zajedničke vanjske, sigurnosne i odbrambene politike, ali da tek ostaje da se vidi da li će se te promjene odraziti i na restrukturiranje politike proširenja.

”Međutim, primjećujem pojačani interes evropske politike prema stanju na Zapadnom Balkanu. Kao da se žele nadoknaditi godine polupasivne prisutnosti u regiji”, kazao je Picula u intervjuu “Vijestima”, odgovarajući na pitanje da li bi aktuelna dešavanja u Ukrajini mogla uticati na brži ulazak Crne Gore u EU.

On je istakao da Podgorica svako prilagođavanje politike proširenja sadašnjim vanrednim okolnostima mora iskoristiti, a ne propustiti.

Picula je rekao da ostaje da se vidi hoće li moguća manjinska vlada biti dovoljno koherentna i otporna da učini ono što treba kako bi zemlja nastavila put prema jasno označenom cilju.

”Upravo radi svih proteklih događaja, kao i mogućih komplikacija, pozivam na pozitivan pristup i uključiv politički dijalog”, kazao je Picula.

U Evropskom parlamentu ste tokom prezentovanja Nacrta izvještaja o Crnoj Gori za 2021. godinu saopštili da je želja EP da pruži podršku Crnoj Gori i pomogne da se napravi iskorak na evro-integracijskom putu, ali da su vam za to potrebni sagovornici u izvršnoj vlasti. Da li očekujete da bi moguća manjinska vlada mogla učiniti potrebne iskorake na evropskom putu?

Proteklo razdoblje su obilježila burna politička događanja u Crnoj Gori, od glasanja o nepovjerenju Vladi i predsjedniku Skupštine, do pokušaja sastavljanja manjinske vlade. Taj proces još traje, pa ne želim prejudicirati njegov ishod, ali bih definitivno istakao kako je želja Evropskog parlamenta pružiti podršku Crnoj Gori i pomoći da Podgorica napravi iskorak na euro-integracijskom putu. Međutim, za to trebamo sagovornike u izvršnoj vlasti. Ostaje za vidjeti hoće li moguća manjinska vlada biti dovoljno koherentna i otporna da učini ono što treba kako bi zemlja nastavila put prema jasno označenom cilju. Upravo radi svih proteklih događaja, kao i mogućih komplikacija, pozivam na pozitivan pristup i uključiv politički dijalog. Treba prevladati hronično polarizovanu političku klimu.

Pojedini predstavnici u EP su iznijeli stav da, uz političku nestabilnost u Crnoj Gori, zabrinutost izaziva i uticaj Rusije i određenih srpskih snaga, kao i konflikt između Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve. Da li ste saglasni sa tim ocjenama? Kako Vi na to gledate?

Kada govorimo o stranom uticaju u Crnoj Gori, on je jasno evidentiran i spomenut u nacrtu mojeg izvještaja. Svjedočili smo događanjima u Cetinju, pa i direktnom uticaju Srpske pravoslavne crkve na događanja u Crnoj Gori. Jednako tako, više puta smo svjedočili ruskim naporima da destabilizuju ne samo Crnu Goru, već i dobar dio regije. U tom kontekstu, snažno osuđujem što su se protesti protiv moguće manjinske vlasti u nekoj mjeri instrumentalizovali kako bi se i iskazala podrška invaziji Rusije na Ukrajinu. To sigurno nisu stavovi većine građana Crne Gore i žalim što takve slike uopšte izlaze u javnost. Rusija je bezrazložno napala Ukrajinu, čini strašne ratne zločine, ali i razara mehanizme kolektivne sigurnosti. Premda kao stalna članica Vijeća sigurnosti, ima posebnu odgovornost da zastupa rješavanje sporova mirnim putem, Rusija se agresijom na susjednu zemlju svrstala među takozvane otpadničke države. Takav režim ne smije dobijati podršku bilo koje autentično demokratske države. Uz to, treba reagovati na svaki incident kada se negira genocid ili veličaju ratni zločinci.

Evropski parlament usvojio je nedavno Rezoluciju o stranom uplitanju u demokratske procese kojom osuđuje napore Rusije da iskoristi etničke tenzije na Zapadnom Balkanu u cilju rasplamsavanja sukoba i podjela, što bi moglo dovesti do destabilizacije čitavog regiona. I pojedini zvaničnici upozoravaju da prijeti opasnost. Od njemačkog ambasadora u Crnoj Gori stigla su uvjerenja da Crna Gora ne treba da brine i da ima jake prijatelje. Treba li građani da strahuju i od čega konkretno?

Građani ne treba da žive pod pritiskom razmišljanja o apokaliptičnim scenarijima, ali moraju biti svjesni da živimo u znatno promijenjenim okolnostima nakon 24. februara. Televizijski izvještaji o ruskoj agresiji na Ukrajinu, nažalost, podsjećaju na najgora zvjerstva koja smo gledali i doživjeli u 90-ima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Upravo zato, Crna Gora mora nastaviti svoju aktivnu i pozitivnu ulogu u regionalnim okvirima i razvijati dobre odnose sa susjednim zemljama. Naravno da se mora s posebnim oprezom pratiti ponašanje nekih političkih aktera koji i ne kriju kako žele destabilizovati Crnu Goru.

Najavili ste da ćete na Izvještaj o Crnoj Gori podnijeti amandmane. Na šta će se ti amandmani odnositi?

Amandmani koje pripremam imaju za cilj osnažiti tekst i aktuelizovati ga u svjetlu svih okolnosti koje su se dogodile u međuvremenu. Jednako tako, dodatni sadržaji koji nisu stali u originalni format će biti dodati kako bi finalni dokument bio obuhvatan, koncizan i aktuelan. Ti su amandmani još u izradi i biću uskoro u prilici da vam ih i predstavim.

Da li smatrate da bi aktuelna dešavanja u Ukrajini mogla uticati na brži ulazak Crne Gore u Evropsku uniju?

Smatram da je EU u pogledu zajedničke vanjske, sigurnosne i odbrambene politike iskoračila bez presedana u protekle tri sedmice. Pali su mnogi politički tabui i tom procesu se ne može još nazrijeti kraj. Hoće li se sve te promjene odraziti i na restrukturiranje politike proširenja, tek ostaje da se vidi. Međutim, primjećujem pojačani interes evropske politike prema stanju na Zapadnom Balkanu. Kao da se žele nadoknaditi godine polupasivne prisutnosti u regiji. Brisel je doduše obilno finansirao različite projekte, ali se, recimo, nije previše bavio slabljenjem pravne države i jačanjem autoritarnih tendencija. Za suštinske promjene prema zemljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima, ključan će biti odnos onih članica EU koje godinama apstiniraju od iskrene podrške politici proširenja. Crna Gora je članica NATO-a i najnaprednija kandidatkinja za članstvo u EU i svaku prilagodbu politike proširenja sadašnjim izvanrednim okolnostima Podgorica mora moći iskoristiti, a ne propustiti.