Penzije čekaju izbor sudija

Pošto sud po zakonu ima sedmoro sudija, za odluku je potrebno da glasa četvoro - što nije bio slučaj

15552 pregleda 9 komentar(a)
Ustavni sud, Foto: Luka Zekovic
Ustavni sud, Foto: Luka Zekovic

Zbog nedovoljnog broja glasova Ustavni sud juče nije mogao da donese odluku o ustavnosti odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, na osnovu koje su mnogobrojne sudije prošle godine poslate u starosnu penziju sa 64, odnosno 67 godina, potvrđeno je Vijestima.

Pred ustavnosudskom instancom je više predloga za ocjenu ustavnosti ove odredbe zakona, čija je primjena izazvala osporavanja i kontroverze u javnosti, a nakon višemjesečne pauze sve one objedinjene u jedan predmet juče su se našle na dnevnom redu.

Međutim, s obzirom na to da taj sud radi sa minimalnim kapacitetima nakon što je troje penzionisano a nasljednici nisu izabrani, to odluka nije donijeta u ovom i još nekim predmetima jer se sve četvoro sudija nije složilo u stavu.

Pošto sud po zakonu ima sedmoro sudija, za odluku je potrebno da glasa četvoro - što nije bio slučaj.

Na sajtu suda objavljeno je da “u predmetu U-I broj 30/20, 41/21, 43/21, 10/22 i 11/22, nije donio Odluku, jer predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom propisanu potrebnu većinu”.

Predlog sudije izvjestioca bio je, prema informacijama Vijesti, da se diskriminatorskom ocijeni odredba koja obavezuje sutkinje da sa 64 godine odu u penziju. Ovaj predmet može se ponovo naći na razmatranju pred US, objašnjeno je Vijestima.

Pred US su predloge za ocjenu ustavnosti podnijeli Sudski savjet, više sudija kojima je konstatovan prestanak funkcije ali i Upravni sud - pred kojim su tužbe tih sudija koji su poslati u penziju.

Zakonom o Ustavnom sudu propisano je da ukoliko se na redovnom sudu nađe inicijativa za ocjenu ustavnosti, on može da zastane sa odlučivanjem i da uputi predlog US. U tom slučaju ustavnosudska instanca ima 45 dana rok da se izjasni o ustavnosti predloga - u ovom slučaju odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Sudije Vrhovnog i nižih sudskih instanci, kojima je Sudski savjet u avgustu prošle godine konstatovao prestanak funkcija, pokrenuli su ustavni i upravni spor i traže da se ta odluka poništi, navodeći da je diskriminatorna, neustavna, nezakonita i suprotna konvencijama i standardima Evropskog suda za ljudska prava.

Zajedničku ustavnu inicijativu podnijelo je više od 10 bivših sudija, koji pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju na osnovu koje im je prestala funkcija. U njoj se, kako piše, navodi da muškarci stiču pravo na starosnu penziju kad navrše 66 godina života, a žene sa 64 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Takođe i odredbu da “osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života.”

Sudije predlažu da Ustavni sud do konačne odluke naredi obustavu izvršenja rješenja SS.

Savjet je ranije konstatovao prestanak funkcije za 22 sudija na inicijativu tadašnjeg člana Sudskog savjeta Vladimira Novovića, koji je u međuvremenu izabran za glavnog specijalnog tužioca i napustio SS.

U inicijativi Ustavnom sudu koju je podnijelo 11 sudija podsjeća se da je zabranjena svaka neposredna ili posredna diskriminacija, da je Ustavom propisano da su svi pred zakonom jednaki, kao i da se garantuje ravnopravnost žene i muškaraca.

Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda je, podsjeća se, da se “uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora obezbijediti bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što je pol i sl. i da niko ne smije biti diskriminisan od javnog tijela po bilo kom osnovu”.

Bivše sudije smatraju da se odredba člana Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, na osnovu koje im je prestala funkcija, u suprotnosti sa tim odredbama i međunarodnim ugovorima.

I “majke na čekanju”

Ustavni sud nije imao potrebnu većinu, četiri glasa, da ocijeni ustavnost zakona na osnovu koga majke sa troje djece imaju pravo na naknade. Ranije je takva odredba Zakona o socijalnom osiguranju, “zakon o majkama”, proglašena neustavnom, ali je nova vlast usvojila Predlog zakona o obeštećenju bivših korisnica naknada sa troje i više djece koji predviđa uvođenje doživotnog obeštećenja za bivše korisnice naknada koje su to pravo ostvarile 2015. godine po zakonu koji je Ustavni sud stavio van snage.

Bonus video: