Parlamentarne partije da prekinu bojkot Skupštine i uključe se u dijalog

Komitet, kako se navodi, podsjeća sve relevantne političke aktere u zemlji da građani od njih očekuju da zajedno rade i prevaziđu svoje razlike kako bi Crna Gora, najnaprednija država među zemljama kandidatima za članstvo u EU, mogla da preduzme i sprovede vitalne reforme i izbori svoje mjesto u EU

9006 pregleda 5 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Ažurirano: 12.04.2022. 15:46h

Zajednički konsultativni komitet Evropske unije i Crne Gore pozvao je parlamentarne partije da prevaziđu uporno polarizovanu političku klimu, prekinu opstruktivnu praksu bojkota Skupštine i uključe se u dijalog kako bi se što prije formirala nova i stabilna vlada.

To je navedeno u Deklaraciji koja je usvojena juče na sastanku u Briselu.

Komitet, kako se navodi, podsjeća sve relevantne političke aktere u zemlji da građani od njih očekuju da zajedno rade i prevaziđu svoje razlike kako bi Crna Gora, najnaprednija država među zemljama kandidatima za članstvo u EU, mogla da preduzme i sprovede vitalne reforme i izbori svoje mjesto u EU.

"Članovi Komiteta su zadovoljni značajnim skokom podrške građana Crne Gore članstvu zemlje u EU (71 odsto u poređenju sa 54 odsto u junu 2020)", piše u Deklaraciji.

Komitet ističe da je EU najveći strani finansijski donator u Crnoj Gori, sa kojim Crna Gora ima najjače političke, ekonomske i trgovinske veze.

Zajednički konsultativni komitet je jedno od tijela uspostavljenih u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Crne Gore. Omogućava organizacijama civilnog društva obje strane da prate napredak Crne Gore ka EU i da usvoje preporuke za crnogorsku Vladu i institucije EU.

Komitet ima 12 članova (šest iz Crne Gore I šest iz EU). Njime kopredsjedavaju tokom sadašnjeg mandata (2020–2023) Andrej Zorko, član Evropskog ekonomskog i socijalnog savjeta (EESC) i izvršni sekretar Upravnog odbora Slovenačke asocijacije slobodnih sindikata, i Pavle Radovanović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore.

Na sastanku u hibridnom formatu u Briselu, Komitet je razmatrao stanje odnosa EU i Crne Gore i pristupnih pregovora sa EU, posebno klaster 1: osnove procesa pristupanja, sa posebnim osvrtom na ekonomske kriterijume, javne nabavke, statistiku i finansijsku kontrolu i stanje civilnog društva u Crnoj Gori.

Pozdravljeno usvajanje sankcija Rusiji

Komitet je u Deklaraciji pozdravio činjenicu da Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU, nastavlja da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i pitanje sankcija EU protiv Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu, podršku inicijativama EU u UN, međunarodnom pravu i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima.

"Komitet podstiče Crnu Goru da preduzme neophodne korake za brzu i potpunu implementaciju usvojenih restriktivnih mjera. Takođe ohrabruje Crnu Goru da nastavi sa ovom dobrom praksom", navodi se u Deklaraciji.

Pozdravljeno je i to što je Crna Gora u junu 2021. godine formalno prihvatila revidiranu metodologiju proširenja i što je tom procesu dat veći zamah, pri čemu se sastanci između EU i Crne Gore sada održavaju na nivou redovnih međuvladinih konferencija.

Komitet pozdravlja izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2021. i žali što je napredak Crne Gore na njenom pretpristupnom putu ukupno ocijenjen kao ograničen.

"Komitet ohrabruje crnogorske vlasti da ulože sve neophodne napore da ispune privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, koja određuju ukupan tempo pregovora i predstavljaju narednu prekretnicu prije kretanja prema privremenom zatvaranju drugih poglavlja ili klastera, što bi takođe trebalo ostati u fokusu. Komitet pozdravlja proaktivan pristup ubrzavanju glavnih aktivnosti u okviru pregovaračkog procesa, što se može vidjeti u pokretanju Vladinog akcionog plana za adresiranje ključnih preporuka u izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu", navodi se u Deklaraciji.

Vlasti da jasno pokažu snažnu političku volju da ubrzaju reforme

Članovi Komiteta naglašavaju da izborna reforma koja je u toku, kao i reforme pravosuđa, policije i tužilaštva i obaveštajnih službi čiji je cilj da omoguće efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, moraju biti u skladu sa obavezama preuzetim u okviru pregovora o pristupanju EU i uz preporuke međunarodnih organizacija, kao što su Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Grupa država protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).

Oni, kako se podsjeća, ohrabruju crnogorske vlasti da jasno pokažu snažnu političku volju da ubrzaju reforme i uključe organizacije civilnog društva u ovaj proces.

Komitet pozdravlja imenovanje novog vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca, 11 sudija Vrhovnog suda i novog glavnog specijalnog tužioca, kao i imenovanje pet članova Tužilačkog savjeta iz reda eminentnih pravnika i NVO.

Komitet još jednom ističe da politika ne treba da ima prednost nad vladavinom prava i da sva imenovanja moraju biti depolitizovana, transparentna, sprovedena prema dobro utvrđenim kriterijumima i podložna javnom konkursu.

“Treba prestati sa kontinuiranom praksom bliskog preplitanja političkih partija i administracije koja vodi nepotizmu i klijentelizmu”.

Komitet ponovo poziva evropske institucije, sadašnje i buduća predsjedništva Savjeta EU, kao i sve države članice da nastave da podržavaju politiku proširenja EU, jer je to ključno za kredibilitet EU, kao i stabilnost Zapadnog Balkana i Evrope.

Komitet pozdravlja odluku o održavanju redovnih samita EU-Zapadni Balkan, kao i najavu sljedećeg koji će se održati u drugoj polovini 2022. godine pod češkim predsedavanjem Savjetom.

“Komitet sa zadovoljstvom konstatuje da najnoviji izveštaj Freedom House-a o državama u tranziciji, koji se bavi ljudskim pravima i promocijom demokratije u svijetu, ukazuje da je tokom 2021. godine javni emiter u zemlji radio sa više nezavisnosti i ublaženom autocenzurom.

Prekinuti program ekonomskog državljanstva što prije

Komitet osuđuje produžavanje primjene programa „Crnogorsko državljanstvo putem ulaganja“ na državljane nečlanica EU u Crnoj Gori do 2023. godine, “budući da je to potencijalni izvor korupcije, utaje poreza i pranja novca i traži od crnogorskih da ga zaustave što je prije moguće”

Članovi Komiteta, kako se navodi, sa zadovoljstvom konstatuju da se crnogorska ekonomija kontinuirano oporavlja.

“Ovo je uglavnom zahvaljujući snažnom učinku sektora turizma u 2021. godini, nakon što je bio teško pogođen pandemijom COVID-19, iako tek treba da se vrati na nivoe prije pandemije”.

Oni pozdravljaju nagli pad budžetskog deficita u 2021. godini i napominju da se čini da se stopa nezaposlenosti vraća na nivoe prije pandemije, ali izražavaju zabrinutost zbog njenog stalno visokog nivoa (15 odsto) i porasta udjela dugoročno nezaposlenih.

“Komitet je svjestan potencijalnih ekonomskih i društvenih posljedica sankcija koje su uvedene Rusiji po Crnu Goru, imajući u vidu visok udio Rusije u stranim direktnim investicijama (SDI), većinom u sektoru nekretnina i turizma, kao i visok procenat turista iz Rusije i Ukrajine koji tradicionalno posjećuju zemlju”.

Međutim, Komitet poziva crnogorske vlasti da nastave da u potpunosti da slijede EU mehanizme za njegovu implementaciju.

“Imajući u vidu potencijalne ekonomske i socijalne posljedice po Crnu Goru i druge partnere sa Zapadnog Balkana, Komitet poziva institucije EU da razmotre potencijalnu preraspodjelu pretpristupnih i drugih raspoloživih sredstava kako bi se podržao region u ublažavanju negativnih ekonomskih i socijalnih posljedica”, piše u Deklaraciji.

Komitet sa zadovoljstvom konstatuje da je Skupština Crne Gore uspjela da usvoji Zakon o budžetu za 2022. godinu 29. decembra 2021. godine, ali izražava zabrinutost da je projektovani deficit od 5,1 odsto veći od Vladinog prvobitnog plana od 3,9 odsto.

"To je zbog činjenice da Skupština nije prihvatila niz kompenzacionih mjera (kao što su neke nove akcize i prihodi od markiranja goriva) koje su predložene da se neutrališu efekti povećanja minimalne zarade i ukidanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje".

Komitet, međutim, napominje da iz dizajniranja i redoslijeda mjera mogu proizaći nenamjerni rizici – u pogledu finansiranja javnih zdravstvenih usluga, rizik od nedovoljnog priliva u Egalizacioni fond, kao i izazovi u pogledu resursa i administrativnih kapaciteta (naplata poreza, inspekcija rada).

Članovi Komiteta pozdravljaju skoro jednoglasno usvajanje u Skupštini u decembru 2021. seta zakona i mjera u okviru reformskog programa „Evropa sada” koji je stupio na snagu 1. januara 2022.

Međutim, upozoravaju na moguće probleme u implementaciji mjera i održivosti u svjetlu ionako visokog javnog duga Crne Gore. Članovi Komiteta pozdravljaju početne napore crnogorskih vlasti u borbi protiv sive ekonomije, koji su takođe uključeni u program.

Bonus video: