Odbor za politički sistem

Pred sudovima u Crnoj Gori prošle godine smanjen priliv novih predmeta

"Broj riješenih predmeta u odnosu na prethodnu godinu manji za 5,94 odsto, dok je po sudiji prosječno neriješenih „starih“ predmeta 15,49 odsto"

2459 pregleda 0 komentar(a)
Simović Zvicer, Foto: Printscreen YouTube
Simović Zvicer, Foto: Printscreen YouTube

Pred sudovima u Crnoj Gori prošle godine smanjen je priliv novih predmeta za 10,5 odsto u odnosu na 2020. godinu, kazala je predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer.

Ona je, pred skupštinskim Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu, kazala da su prethodnu godinu obilježili problemi zbog koronavirusa.

Simović Zvicer je dodala da su otežani uslovi za rad bili i zbog štrajka advokata, što je uticalo na rezultate.

Ona je navela da je broj riješenih predmeta u odnosu na prethodnu godinu manji za 5,94 odsto, dok je po sudiji prosječno neriješenih „starih“ predmeta 15,49 odsto.

Kako je kazala, do tri mjeseca završeno je 61,60 odsto svih predmeta, do šest mjeseci 12,36 odsto, do devet 6,63, do jedne godine 3,96 i preko jedne godine 15,45 odsto.

“Došlo je do značajnijeg smanjenja priliva novih predmeta. U odnosu na 2020. godinu priliv novih predmeta je opao za 10,5 odsto”, rekla je Simović Zvicer.

Ona je istakla da je rad Sudskog savjeta obilježila činjenica da su 3. avgusta prošle godine, u skladu sa nadležnostima, konstatovali prestanak funkcije za 22 sudija.

“Nakon toga smo imali određene probleme u funkcionisanju, posebno Vrhovnog suda, jer je prestala sudijska funkcija za njih šestoro. Pa smo na sjednici u septembru imenovali vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda”, rekla je Simović Zvicer.

Kako je kazala, imali su problem i zbog dugog postupka ocjenjivanja sudija.

“Taj postupak je predugo trajao i moje mišljenje je da je mogao trajati kraće, da su neki predsjednici sudova bili ažurniji u svom radu”, dodala je Simović Zvicer.

Poslanica Socijalističke narodne partije Milosava Paunović je upitala zašto je postupak izbora predsjednika Osnovnog suda u Beranama trajao tri godine.

Ona je ocijenila da je sramota za jednu državu i da nigdje nema da predsjednica Vrhovnog suda bude upletena u afere „kao što smo zadnjih dana imali priliku da gledamo“.

„Ne mogu da zamislim i da vjerujem da ste ostali slijepi na sve to, da umjesto organa koji treba da procesuiraju kriminalce, došlo smo dotle da treba te kriminalce tražiti u redovima sudija“, rekla je Paunović.

Simović Zvicer je kazala da je postupak izbora u Beranama predugo trajao, ali da se ne može zaboraviti činjenica da je tokom 2020. godine bio kovid i da nije moglo da se vrši ocjenjivanje.

„Nijesu imali svi kandidati ocjenu. Ako imate jednog kandidata koji nema konačnu ocjenu ne možete ići u izbor, jer će ta odluka biti nezakonita“, pojasnila je Simović Zvicer.

Ona je, o kriterijumu za izbor sudija, kazala da bi bilo dobro da u postupku izbora postoje obavezne prethodne procjene, preporuke.

„Mi sada imamo rješenje u Zakonu da možemo tražiti stručnu pomoć. Pa ako tražite baš u određenom slučaju, onda će neki kandidat reći vi mene u startu etiketirate“, kazala je Simović Zvicer.

Simović Zvicer je istakla da Sudski savjet nema nikakve ingerencije da pokrene bilo kakav postupak.

Poslanik Demokratskog fronta, Predrag Bulatović, kazao je da na sjednici Odbora nema značajnog dijela buduće parlamentarne većine i da je to problem.

„To je problem za poziciju pravosuđa. Manjinska vlada se formira sa aspekta da deblokira pravosudne institucije, to je najveća priča koja je bila“, rekao je Bulatović.

Poslanik Socijaldemokrata, Boris Mugoša, istakao je da je u Izvještaju navedeno da je ostalo neriješeno oko 38 hiljada predmeta, ili 32 odsto i da se u izvještajima Evropske komisije potencira efikasnost pravosuđa kao jedna od ključnih zamjerki.

On je upitao kako te brojke govore o tome koliko je crnogorsko pravosuđe efikasno.

Simović Zvicer je kazala da se procenat od 32,5 odsto odnosi na sve sudove u Crnoj Gori i da je na to značajno uticala situacija sa Vrhovnim sudom, kada su konstatovali prestanak sudijske funckije 3. avgusta.

„Da smo to uradili kad je trebalo, onda ovakvi izvještaji ne bi bili“, istakla je Simović Zvicer.

Poslanica Pokreta za promjene, Branka Bošnjak, ocijenila je da je sva istina o nezavisnosti i profesionalnosti sudstva u „onome što smo dobili od Europola vezano za najviši rang, odnosno za predsjednicu Vrhovnog suda“.

„Da ne kažem da smo imali nekih sličnih primjera o kojima je javnost znala i da je to pokazalo da nama treba reizbor svih sudija. Jer ja ne kažem da su svi korumpirani, ali potrebna nam je lična odgovornost“, rekla je Bošnjak.

Odbor je danas usvojio godišnji izvještaj o radu tog skupštinskog tijela za prošlu godinu.

Predsjednik Odbora Momo Koprivica je kazao da su održali 37 sjednica i jednu zajedničku sjednicu sa Odborom za antikorupciju.

Kako je naveo, na održanim sjednicama razmotreno je 59 tačaka i 15 predloga zakona.

“Unaprijeđena je kontrolna i nadzorna uloga odbora i održana su četiri parlamentarna saslušanja, jedno kontrolno i četiri konsultativna“, rekao je Koprivica.