"Obezbijediti pravo na dostojanstvenu odbranu"

"Za prijatelje sve, a za protivnike imamo zakon"

Milo Đukanović traži da se poštuje pretpostavka nevinosti za njegove bliske saradnike i prijatelje, ali nema iste aršine kada su u pitanju politički protivnici

72720 pregleda 43 reakcija 44 komentar(a)
Đukanović i Medenica, Foto: SAVO PRELEVIC
Đukanović i Medenica, Foto: SAVO PRELEVIC

Predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović traži da se poštuje pretpostavka nevinosti za njegove bliske saradnike i prijatelje, ali nema iste aršine kada su u pitanju politički protivnici.

Ta tema akuelizovala se ponovo kada je Đukanović, govoreći o hapšenju dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, između ostalog, poručio da ako Crna Gora želi da bude država vladavine prava, mora se izbjeći demonstracija oholosti državnih institucija i obezbijediti pravo svakom pojedincu na dostojanstvenu odbranu.

”Moramo izbjeći da ljude kroz formu pritvora, kroz medijski spektakl hapšenja, ponižavamo i da ih unaprijed hendikepiramo u njihovoj odbrani, jer to odmah upućuje na manjak argumenata na strani države”, kazao je Đukanović.

Medenica je uhapšena 17. aprila na aerodromu u Golubovcima, a na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša odredila joj je pritvor do 30 dana. Nakadašnju prvu ženu crnogorskog pravosuđa SDT tereti da je počinila krivično djelo - protivzakoniti uticaj i stvaranje kriminalne organizacije...

On je tada potvrdio da mu je Medenica prijateljica, podsjetio je da su sarađivali po prirodi posla i rekao da nema nijednu informaciju na temu njene odgovornosti, te da treba pustiti institucije da obave posao.

Međutim, desetak dana nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, predsjednik države nije bio tako senzitivan prema pravu na nevinost funkcionera opozicionog Demokratskog fronta. On je indirektno optužio tu političku grupaciiju da stoji iza grupe srpskih državljana, uhapšenih zbog sumnje da su planirali ubistva civila i njegovo hapšenje.

Tvrdio je da su u Crnoj Gori otkriveni izvršioci, u Srbiji organizatori te kriminalne grupe, a da se sada ide ka otkrivanju “treće karike”: “Bila bi zaista puka koincidencija da oni koji su došli da zauzmu parlament i pucaju u građane, računaju da će neko nepoznat okupiti nekoliko hiljada ljudi ispred parlamenata i da to baš nema nikakve veze sa onim što su lideri Fronta najavljivali, upravo pozivajući narod da se okupi. Ali sada pričamo u sferi onoga što je politička logika. Da bi stvar mogli potpuno pravno da utemeljimo i pravosudno procesuiramo, biće potrebno malo vremena”, rekao je tada Đukanović.

Apelacioni sud Crne Gore je u februaru 2021. ukinuo prvostepenu presudu kojom su za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, osuđeni između ostalog lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, a ponovljeno suđenje trebalo da bude nastavljeno 30. maja.

Pravni analitičar i advokat Veselin Radulović kazao je za “Vijesti” da nema dilemu oko toga da li je obavezno poštovati pretpostavku nevinosti bez izuzetka u bilo kom slučaju, bez obzira da li se radi o Medenici, predsjednikovom savjetniku Veselinu Veljoviću ili optuženima u predmetu “državni udar”.

On je rekao da je posebno problematično kada se to radi sa jedne državne adrese - sa pozicije predsjednika države:

”To nije slučaj kada je u pitanju samo predsjednik države, već i neki drugi javni funkcioneri iz drugih grana vlasti - izvršne i zakonodavne, imaju običaj da u javnost izlaze sa komentarima i izjavama kojima se krši ta pretpostavka nevinosti”.

Veselin Radulović
Veselin Radulovićfoto: Privatna arhiva

Radulović je ocijenio da se to radi na jedan selektivan način u skladu sa trenutnim politčkim inetresima. “Jasno je uočiti kakav je politički interes i maltene on se zna, i predsjednika države, ali i nekih ljudi iz izvršne vlasti koji su, recimo, na istom ovom primjeru dali saopštenje da pozdravljaju hapšenje Medenice...”, istakao je.

Prije nego što je zvanično oslobođen optužbi da je 5. septembra 2021. na Cetinju počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, predsjednikov savjetnik za bezbjednost Veselin Veljović, imao je i bezrezervnu podršku Đukanovića, koji nije sumnjao u njegovu nevinost.

Predsjednik je nakon tog događaja saopštio da ne misli da je njegovom savjetniku bilo mjesto u ulozi nekoga ko pokušava da probije kordon na protestima protiv ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru, ali da “razumije čovjeka sa patriotskim nabojem koji razgovara sa svojim dojučerašnjim službenicima”.

”Ja tamo ne vidim sukobljavanje, i to ne potvrđuju ljudi koji stoje u kordonu. Prema iskazu Veljovića, on je pokušao da ih ubijedi da mu otvore prolaz i da pokuša da u komunikaciji sa ljudima u manastiru spusti tezije. Svakako on nije mogao ništa dramatično tamo uraditi, s obzirom na to da su nam kasnije slike pokazale ko je sve tamo bio prekriven u Cetinjskom manastiru”, kazao je tada Đukanović za RTCG.

Uporedivši slučaj Veljovića sa slučajem Milana Kneževića iz 2015. godine, Đukanović je rekao: “Kod Kneževića smo vidjeli napad na službeno lice, i to se razlikuje od slučaja Veljovića.”

Knežević je prvobitnom presudom Osnovnog suda osuđen na sedam mjeseci zatvora jer je 17. oktobra 2015. fizički nasrnuo na policajca Miljana Markovića ispred Skupštine, da bi Viši sud preinačio tu presudu na četiri mjeseca.

Đukanović je 2020. godine, u jeku priče oko donošenja prvobitnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, komentarišući hapšenje episkopa budimljansko nikšićkog Joanikija, kazao da je Crna Gora zemlja vladavine prava i da u njoj nema privilegovanih, pa ni kada nose mantije.

Episkop budimljansko-nikišćki Joanikije i još osmorica sveštenika uhapšeni su u maju 2020. godine zbog litije u čast Svetog Vasilija Ostroškog, kojoj je prisustvovalo više hiljada građana. Oni su nakon 72 sata pritvora pušteni na slobodu, a suđenje pred Osnovnim sudom u Nikšiću, koji ih tereti za kršenje zdravstvenih mjera o sprečavanju širenja zaraznih bolesti, nije završeno.

Međutim, u predmetu protiv njegovog generalnog sekretara i partijskog kolege Slavoljuba Stijepovića za pranje para koje je dobio za kampanju DPS-a, Đukanović takođe ostavlja nadleže da rade svoj posao:

”Ako sud prihvati optužnicu protiv gospodina Stijepovića, to ću već smatrati nekom relevantnom činjenicom odnosu na koju treba zauzimati politički sud “, kazao je Đukanović, komentarišući postupak koji se vodi protiv jednog od njegovih saradnika. I nakon što je optužnica potvrđena, on Stijepovića ni do danas nije suspendovao a to je ovako objašnjeno iz njegovog kabineta:

“ Kao državni organi, javne ustanove, mediji i građani, uvažavajući temeljna ljudska prava i načelo sudske nezavisnosti, sačekajmo da se u daljem postupku sagledaju i ocijene relevantni argumenti na osnovu kojih bi se moglo govoriti i o eventualnoj moralnoj i političkoj odgovornosti Slavoljuba Stijepovića”.

Stvara se utisak političkog pritiska na pravosuđe

Radulović je kazao da bi od izjava kojima se opravdava nečija odgovornost morali da se uzdržavaju nosioci visokih funkcija, bilo koje grane vlasti.

“Oni bi posebno morali da imaju obzira kada komentarišu postupke koji se pokreću na takav način. Mislim da svaka takva izjava podrijeva povjerenje javnosti u pravosuđe i generalno stvara utisak da se pokušava vršiti politički pritisak i na tužilaštvo i na sud. Ovakve izjave se mogu tumačiti kao jedna vrsta pritiska na tužilaštvo i na sud”, ocijenio je Radulović, komentarišići Đukanovićev stav u vezi Veljovića, koji nije odgovarao za probijanje policijskog kordona iako je to vidljivo na snimku.